Razlika između verzija stranice "Pokrajine Španije"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
mNo edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 60: | Red 60: | ||
<td>'''[[Badajoz (provincija)|Badajoz]]''' |
<td>'''[[Badajoz (provincija)|Badajoz]]''' |
||
<td>[[Badajoz]] |
<td>[[Badajoz]] |
||
<td>[[ |
<td>[[Ekstremadura]] |
||
</tr> |
</tr> |
||
<tr> |
<tr> |
||
Red 80: | Red 80: | ||
<td>'''[[Cáceres (provincija)|Cáceres]]''' |
<td>'''[[Cáceres (provincija)|Cáceres]]''' |
||
<td>[[Cáceres]] |
<td>[[Cáceres]] |
||
<td>[[ |
<td>[[Ekstremadura]] |
||
</tr> |
</tr> |
||
<tr> |
<tr> |
Verzija na dan 5 decembar 2015 u 03:20
Provincija (špan. provincia) je španska teritorijalna jedinica, koja je dio regije a predviđena je Ustavom Španije iz 1978. godine. Španska teritorija podijeljena je na 50 provincija, osim područja suverenosti (špan. plazas de soberanía) koja nisu uključena u režim podjele na provincije. Provincije su nekada imale veće ovlasti, međutim nakon usvajanja novog sistema autonomnih zajednica, ovlasti provincija su smanjene.
Nazivi provincija
U skladu s kraljevskim dekretom od 30. novembra 1833. a koji je ustanovio provincijalnu podjelu, provincije dobijaju ime prema svom glavnom gradu, izuzev provincija Álava, Navarra, Guipúzcoa i Vizcaya, koje su zadržale dotadašnji naziv. Prema Zakonu iz 1986, samo Parlament (špa. Las Cortes Generales) zakonom može mijenjati naziv provincije i njen glavni grad.
Organizacija provincije
Podjelu na provincije je osmislio i predložio 1833. godine Javier de Burgos a službeno je usvojena kraljevskim dekretom 30. novembra 1833. godine. Taj sistem teritorijalne podjele, uz neke manje promjene koje su se dešavale tokom historije, vrijedi i danas. Trenutni španski Ustav predviđa provincijalnu podjelu države, određujući da se ona dalje teritorijalno organizira na općine i autonomne zajednice. Sve ove jedinice uživaju autonomiju potrebnu za upravljanje poslovima od vlastitog interesa. Španski Ustav dao je provincijama mogućnost da budu baza za stvaranje autonomnih zajednica. Tako je predviđeno da granične provincije sa zajedničkim historijskim, kulturnim i ekonomskim vezama, ostrvske teritorije i historijske regije mogu osnovati vlastitu vladu i konstituisati se kao autonomne zajednice. Na osnovu takve mogućnosti postoje višeprovincijalne automomne zajednice (sastoje se od više provincija) i jednoprovincijalne automomne zajednice (sastoje se od jedne provincije). Vlada i autonomna uprava svake provincije odgovaraju svojim provincijalnim skupštinama. Međutim, postoje izuzeci:
- jednoprovincijalne autonomne zajednice preuzimaju nadežnosti koje imaju provincijalne skupštine
- ostrvske autonomne zajednice (Balearska ostrva i Kanarska ostrva) imaju Ostrvske savjete.
Spisak provincija
U sljedećoj tabeli se nalazi spisak provincija, njihovih glavnih gradova i autonomnih zajednica kojima pripadaju: