Razlika između verzija stranice "Rep (biologija)"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Ispravak parametra |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
{{Nedostaju izvori}} |
||
{{Drugo_značenje |
{{Drugo_značenje|Rep (čvor)}} |
||
[[Datoteka:Lemur catta2.jpg|mini|desno|300px|Lemur sa svojim karakterističnim repom]] |
[[Datoteka:Lemur catta2.jpg|mini|desno|300px|Lemur sa svojim karakterističnim repom]] |
||
'''Rep''' ({{lat|Cauda}}) je zadnji dio tijela kod [[kičmenjaci|kičmenjaka]] koji se nastavlja na trup nasuprot [[glava|glavi]], sastoji se od koštane osnove ([[trtica]]), [[mišići|mišića]] i pokrovnog tkiva, a u prvom redu ima lokomotornu funkciju. U širem smislu i abdominalni dio tijela kod [[beskičmenjaci|beskičmenjaka]] se naziva repom (npr. kod [[rak]]ova, [[škorpija]] i sl). Kod kičmenjaka reduciran je kod [[žaba]], nekih vrsta [[majmun]]a i kod [[čovjek]]a. |
'''Rep''' ({{lat|Cauda}}) je zadnji dio tijela kod [[kičmenjaci|kičmenjaka]] koji se nastavlja na trup nasuprot [[glava|glavi]], sastoji se od koštane osnove ([[trtica]]), [[mišići|mišića]] i pokrovnog tkiva, a u prvom redu ima lokomotornu funkciju. U širem smislu i abdominalni dio tijela kod [[beskičmenjaci|beskičmenjaka]] se naziva repom (npr. kod [[rak]]ova, [[škorpija]] i sl). Kod kičmenjaka reduciran je kod [[žaba]], nekih vrsta [[majmun]]a i kod [[čovjek]]a. |
Trenutna verzija na dan 6 decembar 2015 u 19:17
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Rep (latinski: Cauda) je zadnji dio tijela kod kičmenjaka koji se nastavlja na trup nasuprot glavi, sastoji se od koštane osnove (trtica), mišića i pokrovnog tkiva, a u prvom redu ima lokomotornu funkciju. U širem smislu i abdominalni dio tijela kod beskičmenjaka se naziva repom (npr. kod rakova, škorpija i sl). Kod kičmenjaka reduciran je kod žaba, nekih vrsta majmuna i kod čovjeka.
Funkcija[uredi | uredi izvor]
Razvoj i funkcija repa su različiti. Kod riba se rep ne odvaja oštro od trupa, snabdjeven je jakom muskulaturom i predstavlja repnu peraju i glavni je lokomotorni organ. Kod kopnenih kičmenjaka je izgubio svoju prvobitnu funkciju i samo nekima služi kao pomoćni organ za kretanje (vodozemcima i gmizavcima). Kod ptica je repni dio kičme reduciran na 4-6 pršljena koji su srasli i tvore trtičnu kost (pigostil), a na njega su pričvršćena repna pera ili krmila (8-28 komada). Kod većine sisara rep ne igra važnu ulogu. To je završni "privjesak" tijela različite dužine, a služi ili kao organ za prihvatanje (majmun, mravojed, oposum), organ za odupiranje (kengur, skočimiš), organ za ravnotežu (mačka) ili kao organ za tjeranje letećih insekata (govedo, konj).
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Rep na Wikimedia Commonsu. |
Commons ima datoteke na temu: Rep (biologija) |