Razlika između verzija stranice "Ivan Gundulić"
nema sažetka izmjene
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 9:
Književni rad započeo je pisanjem drama u [[stih]]u i, vjerovatno, pjesama. Od njegovih mladenačkih djela, koja nabraja u predgovoru ''Pjesnima pokornima kralja Davida'' (1621), sačuvale su se četiri melodrame: ''Arijadna'', ''Prozerpina'', ''Dijana'' i ''Armida''. Melodrame su ispjevane osmercem, uz mjestimičnu upotrebu dvostruko rimovanog dvanaesterca. Uglavnom su prijevodi s italijanskog ili scenske adaptacije pripovjednih djela. Gundulićeve melodrame utemeljuju tradiciju dubrovačke barokne drame oslonjene na libreto rane italijanske opere, koja vrhunac doseže u djelatnosti [[Junije Palmotić|Junija Palmotića]]. Nije se sačuvalo ništa od pjesama "taštijeh i ispraznijeh" za koje Gundulić, također u predgovoru ''Pjesnima pokornima'', tvrdi da ih je pisao u mladosti, a poslije uništio.
Početkom 20-ih godina Gundulić se predstavio kao vjerski pjesnik: godine 1621. izlaze mu u [[Rim]]u ''Pjesni pokorne kralja Davida'' (slobodni prepjevi sedam pokornih psalama u osmeračkim katrenima). Uz prepjeve psalama nalazi se i teološko-meditativna pjesma ''Od veličanstva Božjijeh''. Ona se danas smatra najboljom{{izvor}} Gundulićevom kraćom pjesmom. Tema joj je Božja veličina, a njena umjetnička snaga temelji se na nizu [[paradoks]]a izvedenih iz ideje da je [[Bog]] istovremeno i kreator i supstancija stvorenog svijeta (",i ljubovnik i ljubljeni", "stan i u stanu ki stanuje").
[[Datoteka:Tears of the Prodigal Son.jpg|mini|desno|200px|''Suze sina razmetnoga'']] Malo nakon objavljivanja psalama slijede dva uzastopna izdanja === Dubravka ===
|