Razlika između verzija stranice "Paritet kupovne moći"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m Vraćene izmjene korisnika Codegazija (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika TomBor4
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Centralna banka Bosne i Hercegovine]]CCBH
[[Datoteka:GDP per capita PPP 2014-en.svg|thumb|350x350px|BDP po glavi stanovnika, usklađen sa paritetom kupovne moći u svijetu, 2014]]
Centralna banka Bosne i Hercegovine osnovana je 20. juna 1997. godine Zakonom o Centralnoj banci koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH. Centralna banka je počela sa radom 11. avgusta 1997. godine.
'''Paritet kupovne moći''' ([[engleski jezik|en]]. Purchasing power parity - PPP) je odnos općih [[indeks cijena|indeksa cijena]] među državama koji služe za korekciju službenih [[kurs (novac)|kurseva]].


Temelji se na načelu ''Pravila jedne cijene'' koje kaže da se roba na svim mjestima mora prodavati po istoj cijeni. Ukoliko nije tako, [[dobit]] može ostati neiskorištena. Recimo, neka je neka roba skuplja na jednom [[tržište|tržištu]] od iste robe na drugom tržištu. Neko bi mogao kupiti robu po jeftinijoj cijeni i prodati je na tržištu gdje je ta roba skuplja, i tako zaraditi na [[cijena|cijeni]].
CILJEVI I ZADACI


Prema ''teoriji o paritetu kupovne moći'' [[valuta]] mora imati istu [[kupovna moć|kupovnu moć]] u svim zemljama, odnosno jedinica svake valute mora imati istu realnu vrijednost u svakoj zemlji.
Osnovni ciljevi i zadaci Centralne banke su utvrđeni Zakonom saglasno Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH. Centralna banka Bosne i Hercegovine održava monetarnu stabilnost u skladu s currency board aranžmanom (1KM : 0,51129 EURO), što znači da izdaje domaću valutu uz puno pokriće u slobodnim konvertibilnim deviznim sredstvima po fiksnom kursu 1 KM: 0,51129 EURO. Centralna banka definira i kontrolira provođenje monetarne politike Bosne i Hercegovine. Centralna banka upravlja službenim deviznim rezervama ostvarenim izdavanjem domaće valute.
Centralna banka pomaže i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme. Također koordinira djelatnosti agencija za bankarstvo bh. entiteta, koje su nadležne za izdavanje dozvola za rad i superviziju banaka.


[[Kategorija:Makroekonomija]]
ORGANIZACIJA CENTRALNE BANKE

Najviši organ Centralne banke Bosne i Hercegovine je Upravno vijeće, koje je nadležno za utvrđivanje monetarne politike i kontrolu njenog provođenja, organizaciju i strategiju Centralne banke u skladu s ovlaštenjima utvrđenim Zakonom. U prvih šest godina, Upravno vijeće činili su guverner, koji je bio i predsjedavajući, i tri člana, od kojih su dva (Bošnjak i Hrvat) iz Federacije BiH i jedan (Srbin) iz Republike Srpske. Nakon toga, Upravno vijeće se, prema Zakonu o CBBiH, sastoji od pet osoba koje imenuje Predsjedništvo na period od šest godina. Vijeće za guvernera imenuje jednog od svojih članova.
Upravu Centralne banke čine guverner i tri viceguvernera, koje je imenovao guverner uz odobrenje Upravnog vijeća. Zadatak Uprave je operativno rukovođenje poslovanjem Centralne banke. Svaki viceguverner je neposredno odgovoran za rad jednog odjela - sektora Centralne banke.

Centralna banka ima Centralni ured, tri glavne jedinice i dvije filijale. Centralni ured Centralne banke Bosne i Hercegovine je u Sarajevu. Glavne jedinice su Glavna jedinica Sarajevo, Glavna banka Republike Srpske Banja Luka i Glavna jedinica Mostar. Filijale su: CBBiH Filijala Brčko i Glavna banka RS CBBiH Filijala Pale.

ADRESE CENTRALNOG UREDA I GLAVNIH JEDINICA I FILIJALA

Centralni ured Centralne banke Bosne i Hercegovine - Maršala Tita 25, 71 000, Sarajevo
Glavna jedinica Sarajevo - Mehmeda Spahe 3, 71 000, Sarajevo
Glavna jedinica Mostar - Zagrebačka 10, 88 000, Mostar
Glavna banka Republike Srpske Centralne banke BiH - Vidovdanska 19, 78 000, Banja Luka
Filijala Centralne banke Bosne i Hercegovine na Palama - Milana Simovića 14, 71 420 Pale
Centralna banka Bosne i Hercegovine Filijala Brčko - Bosne srebrene 28, 76 100, Brčko Distrikt

Verzija na dan 5 januar 2016 u 19:06

BDP po glavi stanovnika, usklađen sa paritetom kupovne moći u svijetu, 2014

Paritet kupovne moći (en. Purchasing power parity - PPP) je odnos općih indeksa cijena među državama koji služe za korekciju službenih kurseva.

Temelji se na načelu Pravila jedne cijene koje kaže da se roba na svim mjestima mora prodavati po istoj cijeni. Ukoliko nije tako, dobit može ostati neiskorištena. Recimo, neka je neka roba skuplja na jednom tržištu od iste robe na drugom tržištu. Neko bi mogao kupiti robu po jeftinijoj cijeni i prodati je na tržištu gdje je ta roba skuplja, i tako zaraditi na cijeni.

Prema teoriji o paritetu kupovne moći valuta mora imati istu kupovnu moć u svim zemljama, odnosno jedinica svake valute mora imati istu realnu vrijednost u svakoj zemlji.