Razlika između verzija stranice "Krstaški ratovi"
[pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje Link FA/FL/GA |
→Rezime: p |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
{{Nedostaju izvori}} |
||
{{Krstaški ratovi}} |
|||
'''Krstaški ratovi''' ili '''Križarski ratovi''', naziv za više vojnih ratnih pohoda evropskih [[kršćanstvo|kršćanskih]] (katoličkih) sila tokom srednjeg vijeka protiv narastajućih snaga [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskog carstva]], uglavnom na istočnim obalama [[Mediteran]]a. Trajali su od 11. do 13. vijeka, a cilj im je bio povratiti sveta mjesta [[Kršćanstvo|kršćanstva]] u vlastite ruke. |
|||
Povod za Prvi križarski rat bilo je zauzimanje [[Jerusalem]]a [[1070]]. od strane [[Seldžuci|Seldžuka]] (čime su hodočašća u Svetu zemlju postala otežana), a ugroženim se osjetila i [[Bizantija]], koja je svojoj zapadnoj "braći" po vjeri uputila poziv za pomoć. U srednjovjekovnoj [[Evropa|Evropi]] nastaje veliki pokret, koji se sastoji od pripadnika francuske, flamanske i normanske vojske, a istovremeno dolazi i do osnivanja novih viteških redova (Templari, Johanitanci, Njemački red). U to vrijeme dolazi i do afirmacije križa kao općeg simbola kršćanstva. Na području [[Levant]]a, na istočnim obalama Mediteranskog mora, križari, učesnici u Križarskim ratovima, grade i veliki broj masivnih vojnih utvrda, od kojih je najpoznatiji "Krak des Chevaliers" u zapadnom dijelu [[Sirija|Sirije]], 80 km zapadno od Homsa, iz 12./13. vijeka. U isto vrijeme dolazi i do osnivanja više manjih križarskih država. |
|||
== Hronologija ratova == |
|||
* [[Prvi krstaški rat]] (1096-1099): |
|||
** Zauzimanje Jerusalema od strane križara ([[15. juli]] [[1099]]) |
|||
* [[Drugi krstaški rat]] (1147-1149): |
|||
** [[Bernhard von Clairvaux]] poziva u rat, na koji se odazivaju: [[Konrad III]], francuski kralj [[Louis VII]] i sicilijanski kralj [[Roger II]] |
|||
* [[Treći krstaški rat]] (1189-1192): |
|||
** Pod vodstvom cara [[Friedrich I Barbarossa|Friedricha I Barbarosse]]. |
|||
* [[Četvrti krstaški rat]] (1202-1204): |
|||
** Mlečanski dužd [[Dondolo]] vodi krstaše na [[Konstantinopolj]] s ciljem razbijanja Bizantskog carstva. Kao rezultat pohoda nastaje [[Latinsko carstvo]]. |
|||
* [[Peti krstaški rat]] (1228-1229): |
|||
** Pod vodstvom cara [[Friedrish II|Friedricha II]]. |
|||
* [[Šesti krstaški rat]] (1248-1254): |
|||
** Francuski kralj [[Louis IX]] zauzima [[Damiette]] u [[Egipat|Egiptu]], pada u zarobljeništvo i biva oslobođen plaćanjem otkupnine. |
|||
* [[Sedmi krstaški rat]] (1270): |
|||
** Usmjeren protiv [[Tunis]]a, smrt francuskog kralja Louisa IX, velike muslimanske snage zauzimaju [[Akkos]] [[1291]]. |
|||
== Rezime == |
|||
Iako savremena zapadna historiografija u svojim novijim tumačenjima Križarskih ratova vidi neku vrstu kulturno-civilizacijskog susreta [[Orijent]]a i [[Okcident]]a, za vrijeme kojeg je došlo i do prenošenja tekovina grčko-arapske orijentalne civilizacije na rimsko-kršćanski prostor Evrope, ne može se zaobići i ne reći da su križarski ratovi prvenstveno bili brutalni vojni sukobi, koji su na većem području istočnih i južnih obala Mediterana nanijele veliku civilizacijsku štetu, koštale života preko hiljade nedužnih civila i vojnika, razarajući pri tom i sva strana im kulturna dobra. |
|||
== Također pogledajte == |
|||
* [[Klermonski sabor]] |
|||
== Vanjski linkovi == |
|||
* http://www.wikia.com/wiki/c:crusades:Main_Page |
|||
* http://crusades.boisestate.edu/ |
|||
* http://historymedren.about.com/od/crusades/Crusades.htm |
|||
* http://historymedren.about.com/gi/dynamic/offsite.htm?zi=1/XJ/Ya&sdn=historymedren&cdn=education&tm=82&gps=96_366_766_489&f=10&tt=14&bt=0&bts=0&zu=http%3A//www.allcrusades.com/index-2.html |
|||
* http://www.crusades-encyclopedia.com/index.html |
|||
{{Srednji vijek}} |
|||
{{Stub-rat}} |
|||
{{Commonscat|Crusades}} |
{{Commonscat|Crusades}} |
Verzija na dan 8 januar 2016 u 21:32
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Commons ima datoteke na temu: Krstaški ratovi |