Razlika između verzija stranice "Burski rat"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Reverted 1 edit by 78.1.244.244 (talk). (TW)
No edit summary
Red 19: Red 19:
[[Kategorija:Ratovi]]
[[Kategorija:Ratovi]]
[[Kategorija:Historija Južnoafričke Republike]]
[[Kategorija:Historija Južnoafričke Republike]]

Na današnji dan započeo je poznati Burski rat u južnoj Africi, koji su lokalni naseljenici većinskog nizozemskog podrijetla (Buri) vodili protiv Britanskog kolonijalnog imperija. Dakako, bila je to borba slična onoj Davida protiv Golijata, jer su Buri imali samo dvije malene državice u južnoj Africi (označene narančastom bojom na karti), a suprotstavili su se tadašnjem najvećem kolonijalnom carstvu na svijetu (Britanski kolonijalni imperij u to je doba obuhvaćao gotovo 20 milijuna kvadratnih kilometara, više od čitave današnje Ruske Federacije).

Zanimljivo je da su zapravo Buri objavili na današnji dan rat Britancima, a ne obratno. Dapače, burska je strana prva izvršila i vojni napad na terenu. Najjači burski vođa bio je moćni Paul Kruger, vrlo specifičnog izgleda (bio je vrlo krupan i nosio je bradu sličnu onoj Abrahama Lincolna).

Buri su već 12. listopada (sljedeći dan nakon objave rata) napali Britance kod Kraaipana. Uspjeli su pobijediti i zarobiti tamošnji britanski garnizon. Burske pobjede na početku rata predstavljale su sramotu za Britance, s obzirom na omjer snaga.

Manje je poznata činjenica da su u Burskom ratu sudjelovali mnogi kasnije slavni ljudi. Primjerice, mladi Gandhi živio je upravo u to vrijeme u južnoj Africi (ondje je proveo čak 21 godinu svog života). Prijavio se kao dobrovoljac i u Burskom je ratu služio u postrojbi bolničkih vozila.

Nadalje, mladi Winston Churchill došao je u južnu Afriku kao vojni dopisnik britanskih novina The Morning Post. Buri su ga čak i zarobili, a kasnije je on o tim događajima napisao i dvije knjige. Poznati nobelovac Rudyard Kipling, autor Knjige o džungli, također je boravio u južnoj Africi u vrijeme Burskog rata. Autor Sherlocka Holmesa – znameniti Arthur Conan Doyle – bio je u Burskom ratu kao liječnik-volonter na britanskoj strani.

Verzija na dan 21 januar 2016 u 10:12

Burski rat (1899-1902), je vođen između južnoafričkih burskih država Transvaal i Oranje i Velike Britanije. Rat je izbio zbog otpora Bura prodiranju britanskog uticaja sjeverno od kolonije Rt Dobre Nade (eng. Cape colony).

Velika Britanija je nastojala dođe u posjed bogatih nalazišta dijamanata u dolini rijeke Oranje i zlatnih polja u Transvaalu, pa je kao povod za rat iskorišteno pitanje engleskih doseljenika u Transvaalu, tzv. uitlandera, čija prava na posjed zemlje nisu priznavale burske vlasti. Nakon dugih i bezuspješnih pregovora, rat je bio neizbježan. Objavile su ga dvije burske vlade Velikoj Britaniji 11. oktobra 1899.

Britanske trupe u Capetownu i drugim južnoafričkim gradovima nisu bile pripremljene pa su Buri postigli značajne vojne uspjehe u bitkama kod Ladysmitha, Kimberleya i Mafekinga. Velika Britanija je od tada stalno slala vojna pojačanja, pa je do augusta 1900. u Južnoj Africi bilo 250.000 vojnika.

U prvoj fazi ratovanja malobrojna burska vojska od oko 30.000 ljudi, naoružana sa 80 topova i 37 mitraljeza, nije mogla odoljeti snazi britanske armije kojom su zapovjedali generali Roberts i Kitchener. Bitka kod Paardeberga, 27. februara 1900, bila je prvi burski poraz u kojem se britancima predalo oko 4000 ljudi.

Roberts je 31. maja 1900. ušao u Johannesburg, 5. juna 1900. u Pretoriju, ali zauzimanje gradova nije prisililo Bure na kapitulaciju. Gerilska je borba potrajala još dvije godine, a general De Wet proširio je rat na teritorij kolonije Rt Dobre Nade.

Iako je burski vođa Krüger putovao po Evropi, nije imao uspjeha u diplomatiji. Tadašnje svjetske velesile nisu intervenirale u bursku korist, pa je 31. maja 1902. potpisan mirovni sporazum, kojim je likvidirana nezavisnost burskih država. One su pripale Velikoj Britaniji, ali je sporazum za njih predviđao visok stepen autonomije.

U vrijeme Burskog rata evropske novine i široka javnost su sa simpatijama pratili otpor Bura. Otkriveno da je agresija bila smišljena, što je nanijelo ozbiljnu štetu tadašnjem britanskom prestižu u svijetu.


Nedovršeni članak Burski rat koji govori o ratu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Na današnji dan započeo je poznati Burski rat u južnoj Africi, koji su lokalni naseljenici većinskog nizozemskog podrijetla (Buri) vodili protiv Britanskog kolonijalnog imperija. Dakako, bila je to borba slična onoj Davida protiv Golijata, jer su Buri imali samo dvije malene državice u južnoj Africi (označene narančastom bojom na karti), a suprotstavili su se tadašnjem najvećem kolonijalnom carstvu na svijetu (Britanski kolonijalni imperij u to je doba obuhvaćao gotovo 20 milijuna kvadratnih kilometara, više od čitave današnje Ruske Federacije).

Zanimljivo je da su zapravo Buri objavili na današnji dan rat Britancima, a ne obratno. Dapače, burska je strana prva izvršila i vojni napad na terenu. Najjači burski vođa bio je moćni Paul Kruger, vrlo specifičnog izgleda (bio je vrlo krupan i nosio je bradu sličnu onoj Abrahama Lincolna).

Buri su već 12. listopada (sljedeći dan nakon objave rata) napali Britance kod Kraaipana. Uspjeli su pobijediti i zarobiti tamošnji britanski garnizon. Burske pobjede na početku rata predstavljale su sramotu za Britance, s obzirom na omjer snaga.

Manje je poznata činjenica da su u Burskom ratu sudjelovali mnogi kasnije slavni ljudi. Primjerice, mladi Gandhi živio je upravo u to vrijeme u južnoj Africi (ondje je proveo čak 21 godinu svog života). Prijavio se kao dobrovoljac i u Burskom je ratu služio u postrojbi bolničkih vozila.

Nadalje, mladi Winston Churchill došao je u južnu Afriku kao vojni dopisnik britanskih novina The Morning Post. Buri su ga čak i zarobili, a kasnije je on o tim događajima napisao i dvije knjige. Poznati nobelovac Rudyard Kipling, autor Knjige o džungli, također je boravio u južnoj Africi u vrijeme Burskog rata. Autor Sherlocka Holmesa – znameniti Arthur Conan Doyle – bio je u Burskom ratu kao liječnik-volonter na britanskoj strani.