Razlika između izmjena na stranici "Atina"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Uklonjeno 119 bajtova ,  prije 4 godine
nema sažetka izmjene
m (Kategorija:Atina dodata (uz pomoć HotCat-a))
 
=== Klima ===
U Atini vlada suptropska [[sredozemna klima]] ([[Köppenova klasifikacija klime]]: ''Csa'') a prima dovoljno godišnjih padavina tek toliko da za neznatnu količinu može izbjeći oznaku polupustinjske klime (''BSh'' po Köppenu). Značajna osobina klime u Atini je izmjena među produženih toplih i suhih ljeta i blagih zima sa umjerenom količinom padavina.<ref name="founda" /> Uz prosječnu godišnju količinu padavina od 414,1 mm, kiša pada većinom između oktobra i aprila. Juli i august su najsušniji mjeseci, kada se javljaju i ljetne oluje, prosječno jednom ili dva puta mjesečno. [[Zima|Zime]] su blage i kišovite, a prosječna januarska temperatura iznosi 8,9&nbsp;°C, a u predgrađu Helinikon oko 10,3&nbsp;°C. [[Snijeg|Snježne]] padavine nisu česte, ali ponekad dovode do kolapsa u saobraćaju. Snijeg je mnogo češći u sjevernim predgrađima grada.<ref name="bbccoukbbccouk2" />
 
[[Datoteka:Parthenon from south.jpg|mini|Partenon, Atina]]
== Historija ==
{{Također pogledajte|Atina (država)}}
Najstariji poznati dokazi ljudskog prisustva u okolini Atine je [[pećina]] [[škrljac]]a, koja je datira između 11. i 7. milenija p.n.e.<ref name="ethnosgr" /> Smatra se da je Atina stalno naseljena najmanje 7.000 godina.<ref name="tung" /><ref name="immerwahr" /> Oko 1400 p.n.e naselje je postalo vrlo važan centar [[Mikenska civilizacija|Mikenske civilizacije]], a Akropolis mjesto gdje se nalazila velika mikenska tvrđava, čiji ostaci se mogu prepoznati u području karakterističnih kiklopskih zidova.<ref name="mykenaike" /> Za razliku od drugih mikenskih centara, poput Mikene i Pilosa, nije poznato da li je Atina pretrpila razaranja oko 1200 p.n.e., tokom događaja koji se obično vežu za invaziju Dorana, a Atinjani su oduvijek tvrdili da su bili ''čisti'' Jonjani bez dorskih elemenata. Međutim, Atina, kao i mnoga druga naselja iz [[bronzano doba|bronzanog doba]] doživjela je ekonomski pad oko 150 godina nakon toga. Iskopani grobovi iz [[željezno doba|željeznog doba]] u Kerameikosu i drugim mjestima, dokazuju da je od 900 p.n.e i kasnije Atina postala jedan od vodećih centara trgovine i prosperiteta u regiji.<ref name="osborner" /> Neki smatraju da je vodeća pozicija Atine proizašla zbog njenog centralnog položaja u grčkom svijetu, njenog teško osvojivog uporišta na Akropolisu te njen lahak pristup moru što joj je dalo prirodnu prednost nad rivalima u unutrašnjosti poput [[Sparta|Sparte]] i Tebe.
 
Do 6. vijeka p.n.e. bile su rašireni socijalni nemiri koji su doveli do [[Solon]]ovih reformi. To je utrlo put za kasnije uvođenje [[demokratija|demokratije]] od strane [[Klisten]]a 508. p.n.e. Atina u to vrijeme je postala značajna pomorska sila sa velikom flotom, a pomogla je pri pobuni jonskih gradova protiv [[Perzija|perzijske vlasti]]. Tokom grčko-perzijskih ratova, Atina, zajedno sa Spartom, bila je na čelu koalicije grčkih država koja će na kraju istjerati Perzijance iz današnje Grčke, pobijedivši je u poznatoj bici na Maratonu 490 p.n.e te kod Salamine 480 p.n.e. Međutim to nije spriječilo Perzijance da dva puta opustoše Atinu tokom jedne godine, nakon herojskog [[Bitka kod Termopila|otpora kod Termopila]] na čelu sa Spartom pod vodstvom kralja [[Leonida I]],<ref name="nothingless" /> a poslije pada Beotije i Atike u ruke Perzijanaca.
 
== Gradovi partneri ==
{{Colbegin|3}}
{{#invoke:Wikidata|formatStatements|property=p190|separator=,&nbsp;|conjunction=<br />}}
*[[Barcelona]], (1999)
*[[Peking]], [[Kina]] (2005)
*[[Betlehem]], [[Palestina]] (1986)
*[[Los Angeles]], [[SAD]] (1984)
*[[Pitagoreio]], [[Grčka]]
*[[Nikozija]], Kipar (1988)
*[[Ammochostos]], Kipar (2005)
{{Colend}}
 
== Također pogledajte ==
<ref name="mykenaike">Iakovides, S. 1962. ''E mykenaïke akropolis ton Athenon''. Atina, 1962.</ref>
<ref name="immerwahr">S. Immerwahr, ''The Athenian Agora XII: the Neolithic and Bronze Ages'', Princeton 1971.</ref>
<ref name="ethnosgr">{{cite web|url=http://www.ethnos.gr/article.asp?catid=11380&subid=2&tag=8796&pubid=2530782 |title=v4.ethnos.gr – Οι πρώτοι... Αθηναίοι – τεχνες, πολιτισμος |izdavač=Ethnos.gr |pristupdatum=25.1.2010}}</ref>
<ref name="Kallikratis">[http://www.kedke.gr/uploads2010/FEKB129211082010_kallikratis.pdf Tekst zakona o Kallikratis reformi]</ref>
<ref name="eurohigh">[http://wmo.asu.edu/europe-highest-temperature "Europe's highest temperature"]. Pristupljeno 3. aprila 2009.</ref>
<ref name="maritime">{{cite web |url=http://www.maritime-database.com/port.php?pid=2239 |title=Piraeus by Maritime Database |izdavač=www.maritime-database.com |pristupdatum=27.12.2008}}</ref>
<ref name="olpgr">{{cite web |url=https://web.archive.org/web/20081220151552/http://www.olp.gr/INDEXen.htm |title=Presentation |izdavač=www.olp.gr |pristupdatum=27.12.2008}}</ref>
<ref name="bbccoukbbccouk2">[http://www.bbc.co.uk/history/ancient/greeks/greekdemocracy_01.shtml BBC History on Greek Democracy] – pristupljeno 26. januara 2007.</ref>
<ref name="ebcheck">{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40773/Athens |title=Athens|pristupdatum=31.12.2008}}</ref>
<ref name="cnnworld">{{cite news |title=Greece uncovers 'holy grail' of Greek archeology |author=CNN & Associated Press |publisher=CNN |url=http://www.cnn.com/WORLD/9701/16/greece.lyceum/index.html |date=16.1.1997 |accessdate=28.3.2007 |archiveurl=//web.archive.org/web/20071206113529/http://www.cnn.com/WORLD/9701/16/greece.lyceum/index.html |archivedate=6.12.2007}}</ref>
73.705

izmjena

Navigacija