Razlika između verzija stranice "Bijela masa"

Bijela masa
(Substantia alba)
Bijela masa ; (Substantia alba)
	Mikrografija prikazuje finu paučinastu strukturu bijele mase (lijevo, ljubičasto osjenčeno) i sive mase sa karakterističnim ćelijskim tijelima neurona (desno, tamno-ljubičasto osjenčeno)
	Ljudski mozak, bočni izgled prikazuje sivu masu (tamniji vanjski dijelovi) i ijelu masu (istaknuti unutrašnji bijeli dijelovi)
Detalji
Sistem	Nervni sistem
Identifikatori
Dorlands; /Elsevier	White matter
TA	A14.1.00.009; A14.1.02.024; A14.1.02.201; A14.1.04.101; A14.1.05.102; A14.1.05.302; A14.1.06.201
FMA	83929
	Anatomska terminologija

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 14 februar 2016 u 12:05

Struktura bijele mase ljudskog mozga (snimak magnetnom rezonansom)

Bijela masa ili bijela tvar je komponenta centralnog nervnog sistema, u mozgu i površno kičmene moždine. Sastoji se uglavnom od glijinih ćelija i mielina [ [akson]]a koji prenose signale iz jedne regije u mozgu u drugu i između mozga i nižih moždanih centara.^[1]^[2]^[3]^[4]

Svježe tkivo bijele tvari (golim okom) izgleda ružičasto-bijelo, jer se mijelin sastoji uglavnom od lipidnog tkiva sa krvnim sudovima (kapilarima). Njegova bijela boja u pripremljenom uzoraku je zbog uobičajenog čuvanja u formaldehidu. Dugo se smatralo da je pasivno tkivo, ali je ona aktivno utiče na učenje i druge funkcije. Dok je siva masa prvenstveno povezana sa obradom informacija i spoznajom, bijela modulira distribuciju akcijskih potencijala, djeluje kao relej i koordinator komunikacije između različitih regija mozga.

Struktura

Bijela materija se sastoji od svežnjeva mijeliniziranih stva nervnih ćelija sa projekcijom (ili aksona), koji povezuju različite dijelove sive mase, odgovarajućih područja (lokacije tijela nervnih ćelija) u mozgu i nose nervne impulse e između neurona. Mijelin djeluje kao izolator i povećava brzinu prijenosa svih nervnih signala.

Ukupni broj dubinsku vlakana unutar hemisfera mozga je 2% od ukupnog broja kortiko-kortikalnih vlakana (preko kortikalnih područja) i otprilike isti broj kao i onih koji komuniciraju između dvije hemisfer, najveće strukture bijelog tkiva mozga, u corpus callosum. Druga glavna komponenta mozga je siva masa (zapravo ružičasta, zbog krvnih kapilara), koja se sastoji od neurona. Crna supstanca (substantia nigra) je treća obojena komponenta u mozgu, a koja se pojavljuje tamnija zbog veće količine melanina u dopaminergijskim neuronima okolnih područja. Pritom treba imati na umu da se bijela masa ponekad može pojaviti i tamnija od sive mase pod optičkim mikroskopom zbog načuna bojenja preparata. Moždana i kičmenomoždinska bijela tvar ne sadrže dendrite, koji se mogu naći samo u sivoj masi.^[5]^[6]^[7]

Također pogledajte

Reference

^ Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-471-21005-4.
^ http://books.google.com/?id=3nO6ggvV1PUC&dq=%22Comparative+vertebrate+neuroanatomy:+evolution+and+adaptation%22.
^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine (5th ed.). Oxford University Press
^ Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, ISBN 9783131081711.
^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Bijela masa

White Matter Atlas
https://books.google.com/books?id=t8UfI3BH78wC&pg=PA456, 2009, Webster's New World Medical Dictionary

[1] Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-471-21005-4.

[2] ttp://books.google.com/?id=3nO6ggvV1PUC&dq=%22Comparative+vertebrate+neuroanatomy:+evolution+and+adaptation%22.

[3] Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.

[4] Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.

[5] Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine (5th ed.). Oxford University Press

[6] Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, ISBN 9783131081711.

[7] Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

@@ Red 2: / Red 2: @@
 {{Infokutija anatomija
 | Ime  = Bijela masa <br>(Substantia alba)
-| Slika= Grey matter and white matter - very high mag.jpg
+| Slika = Grey matter and white matter - very high mag.jpg
 | Opis slike = Mikrografija prikazuje finu paučinastu strukturu bijele mase (lijevo, ljubičasto osjenčeno) i sive mase sa karakterističnim ćelijskim tijelima neurona (desno, tamno-ljubičasto osjenčeno)
 | Width       =