Razlika između verzija stranice "Dojka"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika Bombous Paradoxus (razgovor) na posljednju izmjenu koju je napravio EdinBot
(review)+Dopuna
Red 1: Red 1:
{{Infokutija anatomija
{{Nedostaju izvori}}
| Ime = Sise – Dojke<br>Mammae'' [[wikt:en:mamma#Latin|mamma]] ("Grudi")<ref>{{cite web|url=http://dictionary.reference.com/browse/mammal |title=mammal – Definitions from Dictionary.com |publisher=Dictionary.reference.com.</ref>
| Latin
| GraySubject =
| GrayPage =
| Image = Weibliche brust en.jpg
| Caption = Morfologija grudi sa [[areola]]ma, [[bradavica]]ma i podsisnim naborom
| Width = 250px
| Image2 =
| Caption2 =
| ImageMap =
| MapCaption =
| Precursor =
| System =
| Artery = [[Unutrašnja grudna arterija]]
| Vein = [[Unutrašnja grudna vena]]
| Nerve =
| Lymph =
| MeshName =
| MeshNumber =
| Code =
| Dorlands =
| DorlandsID =
}}
'''Sise''' ([[latinski jezik|lat.]] ''mamma'', ''mammae'') – kod [[ženka|ženki]] vrste ''Homo sapiens'' poznatije kao '''dojke''' ili '''grudi''' – su parna isturenja na gornjem dijelu ventralne regije grudnog koša kod [[ženka|ženki]] [[primat]]a. U njuma su [[mliječne žlijezde]], koje produciraju sekret [[mlijeko]], kojim hrane mladunce. [[<ref>{{cite web|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/breast|title=Breast – Definition of breast by Merriam-Webster|work=merriam-webster.com|accessdate=2015-10-21}}</ref>I mužjak|mužjaci i ženke imaju grudi koje imaju isto [[embrion]]sko porijeklo. U [[pubertet]]u, [[estrogen]]i, zajedno sa [[hormon rasta|hormonom rasta]], izazivaju [[razvoj grudi]]. Kod mužjaka se ne formiraju istaknute niti fiziološki aktivne sise zato što proizvode manju količinu estrogena, a veću količinu [[androgen]]a zvanog [[testosteron]], koji podržava supresiju efekata estrogena u razvijajućem tkivu sisa.
Zato su grudi ženki obično daleko više istaknute nego mužjaka.

Sise su obilježavajuća osobenost [[razred (teksonomija)|razreda]] [[sisar]]i ([[latinski jezik|lat.]] ''Mamalia'', kji su po njima imenovani i na latinskom i na [[južni slaveni|južnoslavenskim]] jezicima.

Veličinu i oblik sisa određuje [[masno tkivo|potkožno masno tkivo]] koje oblikuje i obavija mrežu [[mliječna žlijezna| mliječnih kanala]] koji konvergiraju u bradavice. Na krajevima kanala su [[mliječne režanj| lobusi]] ili skupine [[mliječna alveola | alveola]], gdje se mlijeko proizvodi i skladišti u odgovoru na [[hormon| hormonske signale]]. U[[trudnoća|trudnoći]], dojke odgovaraju na složene interakcije [[hormon]]a , uključujući i [[estrogen]]e, [[progesteron]] i [[prolaktin]], koji posreduju završetak svog razvoja, naime lobuloalveolarno sazrijevanje, u pripremi [[laktacija|laktacije]] i [[dojenje|dojenja]]. Nakon [[porođaj]]a, alveole stimuliraju proizvodnju i lučenje mlijeka za dojenčad.

Uz funkcija u prehrana dojenčadi, ženske grudi imaju društvene i seksualne karakteristike. Grudi su predstavljena na značajnim antičkim i modernim skulpturama, drugim oblicima umjetnostnosti i fotografijaMA. Ženske grudi se shvataju kao istaknuta osobenost u percepciji žene, njene slike tijela i seksualne privlačnosti. Neke [[kultura|zapadne kulture]] su na stanovištu da grudi svojom seksualnošću i imaju tendenciju golih grudi da smatraju kao neskromnost ili nepristojnost. Grudi i posebno bradavice su [[erogene zone]] žene. S obzirom na naglasak nekim kulturama na veličinu grudi i privlačnosti, neke žene traže podešavanje grudi ili druge [[operacija dojke | operacije]] za povećanje ili smanjenje njihove veličine ili podizanje [[ptoza (grudi) | opuštenih grudi]].<ref name=SEER>{{cite web|title=SEER Training: Breast Anatomy|url=http://training.seer.cancer.gov/breast/anatomy/|publisher=National Cancer Institute|accessdate=9 May 2012}}</ref>

==Dojke pripadnica vrste ''Homo sapiens''==
[[Datoteka:Weibliche-brust.jpg|mini|280px|Ženske dojke]]
[[Datoteka:Weibliche-brust.jpg|mini|280px|Ženske dojke]]
[[Datoteka:Breast anatomy normal scheme.png|mini|280px|1-Grudni koš; 2-Grudni mišić; 3-Mliječne žlijezde; 4-Bradavica; 5-Areola; 6-Mliječni kanali; 7-Masno tkivo; 8-Koža]]
[[Datoteka:Breast anatomy normal scheme.png|mini|280px|1-Grudni koš; 2-Grudni mišić; 3-Mliječne žlijezde; 4-Bradavica; 5-Areola; 6-Mliječni kanali; 7-Masno tkivo; 8-Koža]]
Red 15: Red 48:
Vezivno tkivo bradavice sadržava veliki broj krvnih i limfnih žila i glatkih mišićnih ćelija, koje su smještene kružno i uzdužno oko odvodnih kanala, a radijlno i transvenzalno na bazi bradavice.
Vezivno tkivo bradavice sadržava veliki broj krvnih i limfnih žila i glatkih mišićnih ćelija, koje su smještene kružno i uzdužno oko odvodnih kanala, a radijlno i transvenzalno na bazi bradavice.
Tokom trudnoće se znatno povećavaju žljezdni elementi na račun veznog tkiva zahvaljujući djelovanju [[estradiol]]a i [[progesteron]]a, a promjene su vidljive od drugog mjeseca trudnoće.
Tokom trudnoće se znatno povećavaju žljezdni elementi na račun veznog tkiva zahvaljujući djelovanju [[estradiol]]a i [[progesteron]]a, a promjene su vidljive od drugog mjeseca trudnoće.

== Literatura ==

* Medicinska enciklopedija, JLZ Zagreb, 1967. g.


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==


* [[Mliječna žlijezda]]
* [[Mliječna žlijezda]]
==Reference==
{{refspisak}}


==Vanjski linkovi==


{{Commonscat|Breasts}}
{{Commonscat|Breasts}}


[[Kategorija:Sisari]]
[[Kategorija:Ženski reproduktivni sistem]]
[[Kategorija:Ženski reproduktivni sistem]]

Verzija na dan 21 februar 2016 u 12:51

Sise – Dojke
Mammae
mamma ("Grudi")[1]
Morfologija grudi sa areolama, bradavicama i podsisnim naborom
Unutrašnja grudna arterija
Unutrašnja grudna vena
Identifikatori
TAA16.0.02.001
FMA9601
Anatomska terminologija

Sise (lat. mamma, mammae) – kod ženki vrste Homo sapiens poznatije kao dojke ili grudi – su parna isturenja na gornjem dijelu ventralne regije grudnog koša kod ženki primata. U njuma su mliječne žlijezde, koje produciraju sekret mlijeko, kojim hrane mladunce. [[[2]I mužjak|mužjaci i ženke imaju grudi koje imaju isto embrionsko porijeklo. U pubertetu, estrogeni, zajedno sa hormonom rasta, izazivaju razvoj grudi. Kod mužjaka se ne formiraju istaknute niti fiziološki aktivne sise zato što proizvode manju količinu estrogena, a veću količinu androgena zvanog testosteron, koji podržava supresiju efekata estrogena u razvijajućem tkivu sisa. Zato su grudi ženki obično daleko više istaknute nego mužjaka.

Sise su obilježavajuća osobenost razreda sisari (lat. Mamalia, kji su po njima imenovani i na latinskom i na južnoslavenskim jezicima.

Veličinu i oblik sisa određuje potkožno masno tkivo koje oblikuje i obavija mrežu mliječnih kanala koji konvergiraju u bradavice. Na krajevima kanala su lobusi ili skupine alveola, gdje se mlijeko proizvodi i skladišti u odgovoru na hormonske signale. Utrudnoći, dojke odgovaraju na složene interakcije hormona , uključujući i estrogene, progesteron i prolaktin, koji posreduju završetak svog razvoja, naime lobuloalveolarno sazrijevanje, u pripremi laktacije i dojenja. Nakon porođaja, alveole stimuliraju proizvodnju i lučenje mlijeka za dojenčad.

Uz funkcija u prehrana dojenčadi, ženske grudi imaju društvene i seksualne karakteristike. Grudi su predstavljena na značajnim antičkim i modernim skulpturama, drugim oblicima umjetnostnosti i fotografijaMA. Ženske grudi se shvataju kao istaknuta osobenost u percepciji žene, njene slike tijela i seksualne privlačnosti. Neke zapadne kulture su na stanovištu da grudi svojom seksualnošću i imaju tendenciju golih grudi da smatraju kao neskromnost ili nepristojnost. Grudi i posebno bradavice su erogene zone žene. S obzirom na naglasak nekim kulturama na veličinu grudi i privlačnosti, neke žene traže podešavanje grudi ili druge operacije za povećanje ili smanjenje njihove veličine ili podizanje opuštenih grudi.[3]

Dojke pripadnica vrste Homo sapiens

Ženske dojke
1-Grudni koš; 2-Grudni mišić; 3-Mliječne žlijezde; 4-Bradavica; 5-Areola; 6-Mliječni kanali; 7-Masno tkivo; 8-Koža

Dojka (lat. mamma), je žlijezda karakteristična za ženski spol, po kojoj je nazvan čitav rod sisara. Nalazi se na ventralnoj strani grudnog koša na granici kosti i hrskavice četvrtog rebra. Dojka je genetski apokrina kožna žlijezda.

Dojka ženskog novorođenčeta ne razlikuje se od dojke muškog novorođenčeta. Jedna i druga neposredno nakon rođenja izlučuju sekret pod uticajem hormona prolaktina. Do početka puberteta muške i ženske dojke se razvijaju jednako, a onda se muška dojka u pravilu dalje ne razvija, dok se ženska pod utjecajem ženskih spolnih hormona razvija i njen razvoj završava tek za vrijeme trudnoće i dojenja.

Dojka žene je složena tubuloalveolarna žlijezda, izgrađena od 20 do 25 pojedinačnih žlijezda. Svaka od njih zajedno s veznim i masnim tkivom izgrađuje po jedan režanj. Režnjevi su međusobno odijeljeni gušćim vezinim tkivom, a svakom režnju dojke pripada jedan glavni odvodni kanal (ductus lactiferus), koji završava ljevkastim proširenjem na bradavici (porus lactiferus).

Dojka spolno zrele žene se ciklički mijenja ovisno o menstrualnom ciklusu.

Bradavica dojke (mamilla mammae) i pojas koji je okružuje (areola mammae) pokriveni su nježnom i jače pigmentiranom kožom. Epidermis bradavice i areole u žena je jače orožen (kao zaštita kod dojenja).

Vezivno tkivo bradavice sadržava veliki broj krvnih i limfnih žila i glatkih mišićnih ćelija, koje su smještene kružno i uzdužno oko odvodnih kanala, a radijlno i transvenzalno na bazi bradavice. Tokom trudnoće se znatno povećavaju žljezdni elementi na račun veznog tkiva zahvaljujući djelovanju estradiola i progesterona, a promjene su vidljive od drugog mjeseca trudnoće.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ {{cite web|url=http://dictionary.reference.com/browse/mammal |title=mammal – Definitions from Dictionary.com |publisher=Dictionary.reference.com.
  2. ^ "Breast – Definition of breast by Merriam-Webster". merriam-webster.com. Pristupljeno 2015-10-21. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "SEER Training: Breast Anatomy". National Cancer Institute. Pristupljeno 9 May 2012. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi