Razlika između verzija stranice "Ljubičica"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Poništena izmjena 2699147 korisnika 37.244.129.16 (razgovor) |
→Opis: guzne |
||
Red 41: | Red 41: | ||
[[Cvijet|Cvjetovi]] kod većine su dvostrano (bilateralno) simetrični. Krunicu čini pet [[latica]], od kojih su četiri jednake i sa strane, a jedna široka je usmjerena prema dolje. Oblik i položaj latica se razlikuju od vrste do vrste. Na primjer, neke imaju "podupirač" na kraju svake latice ili samo na široj. |
[[Cvijet|Cvjetovi]] kod većine su dvostrano (bilateralno) simetrični. Krunicu čini pet [[latica]], od kojih su četiri jednake i sa strane, a jedna široka je usmjerena prema dolje. Oblik i položaj latica se razlikuju od vrste do vrste. Na primjer, neke imaju "podupirač" na kraju svake latice ili samo na široj. |
||
Cvjetovi su pojedinačni i na vrhu su dugačke stabljike sa parom [[brakteola]]. U krunici cvijeta imaju 5 čašičnih listića koji, nakon cvjetanja, ojačaju ili se povećavaju. Sadrže po 5 slobodnih [[prašnik]]a s kratkim filamentima koje [[plodnica]] pritišče, a samo dva manja prašnika imaju podupirače za [[nektar]], a nalaze se na najnižim laticama. Prašnici su glavičasti, suženi, a često i u obliku [[kljun]]a. Plodnica tučka sadrži |
Cvjetovi su pojedinačni i na vrhu su dugačke stabljike sa parom [[brakteola]]. U krunici cvijeta imaju 5 čašičnih listića koji, nakon cvjetanja, ojačaju ili se povećavaju. Sadrže po 5 slobodnih [[prašnik]]a s kratkim filamentima koje [[plodnica]] pritišče, a samo dva manja prašnika imaju podupirače za [[nektar]], a nalaze se na najnižim laticama. Prašnici su glavičasti, suženi, a često i u obliku [[kljun]]a. Plodnica tučka sadrži guzne stanice s tri posteljice. |
||
Nakon cvjetanja, stvaraju se slatke kapsule koje prsnu, otvarajući se na tri strane.<ref>Cullen J. (2001): Handbook of North European garden plants with keys to families and genera. : Cambridge University Press, Cambridge.</ref> Ljubičice obično cvjetaju u proljeće i privlače mnoge [[insekt]]e. Mnoge vrste također u ljeto i jesen razvijaju samooplodne cvjetove koji ne otvaraju latice ili ih uopće nemaju.<ref>Walters D. R., Keil D. J. (1996): Vascular plant taxonomy. Dubuque, Iowa: Kendall/Hunt Pub. Co.</ref> Sjemenke su [[orašćić]]i sa snažnim [[embrion]]ima, ravnim [[kotiledon]]ima i mekanim, a mesnatim masnim [[endosperm]]om.<ref>Cronquist A. (1981): An integrated system of classification of flowering plants. : Columbia University Press, New York</ref> Sjemena često šire [[mravi]]. |
Nakon cvjetanja, stvaraju se slatke kapsule koje prsnu, otvarajući se na tri strane.<ref>Cullen J. (2001): Handbook of North European garden plants with keys to families and genera. : Cambridge University Press, Cambridge.</ref> Ljubičice obično cvjetaju u proljeće i privlače mnoge [[insekt]]e. Mnoge vrste također u ljeto i jesen razvijaju samooplodne cvjetove koji ne otvaraju latice ili ih uopće nemaju.<ref>Walters D. R., Keil D. J. (1996): Vascular plant taxonomy. Dubuque, Iowa: Kendall/Hunt Pub. Co.</ref> Sjemenke su [[orašćić]]i sa snažnim [[embrion]]ima, ravnim [[kotiledon]]ima i mekanim, a mesnatim masnim [[endosperm]]om.<ref>Cronquist A. (1981): An integrated system of classification of flowering plants. : Columbia University Press, New York</ref> Sjemena često šire [[mravi]]. |
Verzija na dan 21 februar 2016 u 19:30
Ljubičica Viola elegantula | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Magnoliophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Malpighiales |
Porodica | Violaceae |
Rod | Viola |
Popis vrsta:
|
Ljubičica ili ljubica je cvjetnica roda Viola iz porodice Violaceae, uključujući 478 priznatih vrsta] raširenih širom svijeta. Većina ih je nađena na Sjevernoj hemisferi, ali postoje i predstavnici violâ (ljubicâ, maćuhicâ) nađeni u odatle veoma udaljenim područjima, kao što su Havaji, Australazija i lanac Anda, duž Južne Amerike.
Najviše vrsta ljubičica su višegodišnje, a neke jednogodišnje, izuzev nekolicine čiji je habitus u vidu malih grmova. Neke vrste se uzgajaju se u hortikulturi, kao ukrasni cvjetovi na obodima vrtova ili nihovim kamenitim površinama. Posebno intezivno se uzgajaju na proljeće na ukrasnim površinama i u sezonio jesen-zima, u saksijama. Baštovanski termini za ljubičicu su viola i violetta, kao i općenito u holtikulturi za upadljive hibridne biljke malih cvjetova srednje veličine, različitih boja i njihovih kombinacija.
Opis
Sve vrste ljubičica obično imaju srcolike, nareckane listove, a nekoliko vrsta listove poput palme ili nekog drugog oblika. Veliki broj vrsta su komponente zatravljenih površina, što odgovara njihovom habitusu. Naime, imaju veoma kratku ili uopće nemaju stabljiku, tj. nemaju uočljivu diferencijaciju stabljike i listova. U tom slučaju, prilikom cvjetanja, cvijet se samo se uzdigne iz tla. Ostale vrste imaju kratke stabljike na kojima se istovremeno odvija i cvjetanje i listanje. Vrste s kratkom ili bez stabljike daju bazne rozete. Jednostavni listovi su naizmjenično raspoređeni, skupa sa sporednim listićima.
Cvjetovi kod većine su dvostrano (bilateralno) simetrični. Krunicu čini pet latica, od kojih su četiri jednake i sa strane, a jedna široka je usmjerena prema dolje. Oblik i položaj latica se razlikuju od vrste do vrste. Na primjer, neke imaju "podupirač" na kraju svake latice ili samo na široj.
Cvjetovi su pojedinačni i na vrhu su dugačke stabljike sa parom brakteola. U krunici cvijeta imaju 5 čašičnih listića koji, nakon cvjetanja, ojačaju ili se povećavaju. Sadrže po 5 slobodnih prašnika s kratkim filamentima koje plodnica pritišče, a samo dva manja prašnika imaju podupirače za nektar, a nalaze se na najnižim laticama. Prašnici su glavičasti, suženi, a često i u obliku kljuna. Plodnica tučka sadrži guzne stanice s tri posteljice.
Nakon cvjetanja, stvaraju se slatke kapsule koje prsnu, otvarajući se na tri strane.[1] Ljubičice obično cvjetaju u proljeće i privlače mnoge insekte. Mnoge vrste također u ljeto i jesen razvijaju samooplodne cvjetove koji ne otvaraju latice ili ih uopće nemaju.[2] Sjemenke su orašćići sa snažnim embrionima, ravnim kotiledonima i mekanim, a mesnatim masnim endospermom.[3] Sjemena često šire mravi.
Boje cvjetova u rodu Viola variraju, od ljubičaste, kao što i njihovo ime kaže, pa do raznih tonova i nijansi plave, žute, bijele i krem. Kod mnogik kultivara i hibrida boje su promijenjene, tako da imaju cvjetovove u bojama cijelogh spektra. Takve obilno cvjetaju u sezoni proljeće-ljeto.
Neke ljubičice imaju prepoznatljiv i neuporedivo prijatan miris, koji draži mirisne receptore nosa, što sprečava prijem bilo kojih novopridošlih mirisa dok se nervi ne oporave.
Reference
- ^ Cullen J. (2001): Handbook of North European garden plants with keys to families and genera. : Cambridge University Press, Cambridge.
- ^ Walters D. R., Keil D. J. (1996): Vascular plant taxonomy. Dubuque, Iowa: Kendall/Hunt Pub. Co.
- ^ Cronquist A. (1981): An integrated system of classification of flowering plants. : Columbia University Press, New York
Također pogledajte
Vanjski linkovi
Viola (Violaceae) na Wikimedia Commonsu. |
- Violaceae in Topwalks
- Viola charlestonensis type sheet from Louis-Marie herbarium (Laval University; Isotype, holotype is at University of California).
- Images of Japanese Viola Flavon's art gallery
- The American Violet Society
- Violacae images at botanische-spaziergaenge.at