Razlika između verzija stranice "Somitomera"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
N-Somatomera |
|||
Red 28: | Red 28: | ||
==Vanjski linkovi== |
==Vanjski linkovi== |
||
*http://dev.biologists.org/content/132/11/2503|journal |
|||
*http://www.embryology.ch/anglais/hdisqueembry/triderm03.html Human Embryology] |
|||
*http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/030Conodonta/030.000.html |
|||
* http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/Unit060/060.000.htmlkovi== |
|||
{{commons|Somite}} |
{{commons|Somite}} |
||
{{Embriologija}} |
{{Embriologija}} |
Verzija na dan 25 februar 2016 u 00:11
Somatomere (Somitomera) | |
---|---|
Transverzalni presjek pilećeg embriona, nakon 45-satne nkubacije Hordomezoderm: žut, na notohordu. * Paraaksijalni mezoderm: crven, na somitu. * Intermedijarni mezoderm: purpurni, blizu Wolffovog kanal. * Mezoderm bočne ploče: purpurni, pored "somatskog mezoderma" i "splanhnog mezoderma". | |
Dani | Treća sedmica trudnoće |
Prekursor | Paraaksijalni mezoderm |
Razvojem postaje | Somiti |
Somitomere ili somatomere – u embriologiji kičmenjaka – su ćelije koje su izvedene iz labave mase paraosovinskog mezoderma , u toku razvoja nervne cijevi. U embriogenezi čovjeka se pojavljuju pred kraj treće sedmice trudnoće. Oko 50 parova somitomera ljudskog embriona, počinje razvoj u kranijalnoj (glava) regiji, nastavljajući u kaudalnom (rep) pravcu do kraja četvrte sedmice.[1][2][3][4]
Razvoj
Prvih sedam somitomera se razvijaju u prugaste mišiće lica, vilice i grlo. Preostale somitomere, vjerovatno prelaze u periodično ispoljavanje gena koji kontrolira pojavu dlaka , počevši djelovanjem adhezijskih proteina, kao što su kompaktni N-kaderin i fibronektin i pupoljci za formiranje segmenata. Somiti se razvijaju u kičmeni stub (sklerotom), mišićne veze (miotom) i prekrivajuči dermis (dermatom).[5][6]
Koncem pete nedelje razvoja, iza prvog potiljačnog segmenta, postoji ukupno 37 parova segmenata, a 5-7 trtičnih somita nestaje, od originalna 42-44 somita.[7]
Reference
- ^ Gilbert S. F. (2010): Developmental biology, 9th Ed. Sinauer Associates, ISBN 978-0-87893-558-1.
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-16-8.
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
- ^ Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-55350-6; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.
- ^ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.
- ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.
- ^ Larsen W. J. (201): Human embryology, 3rd Ed. Churchill Livingstone, ISBN 0-443-06583-7
Vanjski linkovi
- http://dev.biologists.org/content/132/11/2503%7Cjournal
- http://www.embryology.ch/anglais/hdisqueembry/triderm03.html Human Embryology]
- http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/030Conodonta/030.000.html
- http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/Unit060/060.000.htmlkovi==
Somite na Wikimedia Commonsu. |