Razlika između verzija stranice "Irački Kurdistan"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
mNo edit summary |
No edit summary |
||
Red 59: | Red 59: | ||
}} |
}} |
||
'''Irački Kurdistan''' ( |
'''Irački Kurdistan''' ({{jez-ku|ههرێمی کوردستان Herêmî Kurdistan}}), ({{jez-ar|إقليم كردستان العراق Iqlīm Kurdistān al-ʿIrāq}}) je autonomni region<ref name="region">http://ngm.nationalgeographic.com/features/world/asia/iraq/iraqi-kurds-text (en)</ref> na sjeveru [[Irak]]a, pretežno nastanjen [[Kurdi]]ma. Glavni grad regiona je [[Erbil]]. Osnovan je 1970. godine na inicijativu tadašnjeg podpredsjednika Iraka [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] i predstavnika [[Kurdi|kurdskih]] političkih partija pod vodstvom [[Mola Mustafa Barzani|Mola Mustafe Barzanija]] kao ''Autonomni kurdski region''. 2005. godine slijedila je promjena imena u ''Autonomni region Kurdistan''. Kurdistan ima sopstvenu zastavu, Ustav i himnu. Nakon [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] 1991. godine dobija punu autonomiju. |
||
== Ime == |
== Ime == |
Verzija na dan 18 mart 2016 u 22:01
Irački Kurdistan ههرێمی کوردستان Herêmî Kurdistan |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
Himna: Ey Reqîb |
||||||
Položaj na karti
|
||||||
Glavni grad | Erbil |
|||||
Službeni jezik | Kurdski jezik, arapski jezik | |||||
Zakonodavstvo | ||||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
78.736 km2 | |||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
8,350,000 (Procjena 2013) | |||||
• Gustoća |
115,4/km2 | |||||
Valuta | Irački dinar Švicarski dinar (od 1991-2003) |
|||||
Vremenska zona | UTC +3 | |||||
Pozivni broj | +964 |
Irački Kurdistan (kurdski: ههرێمی کوردستان Herêmî Kurdistan), (arapski: إقليم كردستان العراق Iqlīm Kurdistān al-ʿIrāq) je autonomni region[1] na sjeveru Iraka, pretežno nastanjen Kurdima. Glavni grad regiona je Erbil. Osnovan je 1970. godine na inicijativu tadašnjeg podpredsjednika Iraka Sadama Huseina i predstavnika kurdskih političkih partija pod vodstvom Mola Mustafe Barzanija kao Autonomni kurdski region. 2005. godine slijedila je promjena imena u Autonomni region Kurdistan. Kurdistan ima sopstvenu zastavu, Ustav i himnu. Nakon Zaljevskog rata 1991. godine dobija punu autonomiju.
Ime
Region je obilježen mnogim imenima. Na osnovu Iračkog Ustava iz 2005. godine zvanično ime je Region Kurdistan (kurdski: ههرێمى كوردستان Herêmî Kurdistan,[2] dok je puno ime Irački region Kurdistan (kurdski: ههرێمی کوردستانی عێراق Herêmî Kurdistanî Êraq; arapski: إقليم كردستان العراق Iqlīm Kurdistān al-ʿIrāq). Regionalne vlasti koriste izraz Irački Kurdistan. Do 2005. godine region se nazivao Kurdski autonomni region. Ime koje koriste kurdski politički aktivisti je Južni Kurdistan (kurdski: باشووری کوردستان Başûrî Kurdistan), ali se time označavaju i drugi regioni u susjednim zemljama naseljeni Kurdima. Ime regionalne vlade Kurdistana, koje se također koristi u međunarodnim aktima je Hikûmetî Herêmî Kurdistan (kurdski: حكومهتى ههرێمى كوردستان), što na engleskom jeziku znači Kurdistan Regional Government.
Geografija
Područje Iračkog Kurdistana nalazi se na sjeveru Iraka i graniči na zapadu sa Sirijom, na sjeveru sa Turskom, a na istoku sa Iranom. Najveći gradovi su: na sjeveru Zakso, na istoku Halabdža i na istoku Dohuk.
Klima
Jan | Feb | Mar | Apr | Maj | Jun | Jul | Aug | Sep | Okt | Nov | Dec |
---|
Reljef
Područje Iračkog Kurdistana uglavnom je planinskog reljefa. Na sjeveroistoku regiona nalazi se planinski masiv Zagros sa planinom Čeka Dar i najvišim vrhom od 3.611m, koji je ujedno i najviši vrh Iraka. Planinske vijence presijecaju mnoge rijeke, koje teku pretežno od sjevera prema jugu, te djelomično od istoka prema zapadu. Najveće rijeke su Veliki Zab i Mali Zab. Veliki Zab izvire u jugoistočnoj Turskoj, protiče kroz autonomni region i ulijeva se u Tigris. Veliki Zab protiče pored pećine Šanidar na 745 m nadmorske visine, u kojoj su otkriveni ostaci iz vremena neandertalaca. Mali Zab izvire u sjeverozapadnom Iranu i ulijeva se također u Tigris. U blizini grada Ranja nalazi se brana Dukan i jezero Dukan, najveće jezero autonomnog regiona.
-
Pećina Šanidar
-
Jezero Dukan
-
Rijeka Veliki Zab
-
Kanjon u Ravanducu
Historija
U prošlosti su na području današnjeg Južnog Kurdistana postojale kurdske kneževine Baban, Badihan i Soran. U 19. vijeku, stanovnicima ovog regiona nametnuta je direktna turska vlast, koja je trajala sve do Prvog svjetskog rata, kada upravu nad područjem Iraka preuzimaju Britanci. U međuratnom periodu, Kurdi su podigli tri pobune protiv Britanaca.
Učestvovanjem Kurda u Zaljevskom ratu 2003. godine, proširen je uticaj Kurdske vlade na region. Danas regionu pripadaju dijelovi provincija Dijala, Kirkuk i Ninava.
-
Irački Kurdistan 1975. godine
-
Irački Kurdistan 1998. godine
-
Irački Kurdistan 2009. godine
Djelomična autonomija 1970-74.
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Autonomija od 1991.
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
2005.
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Površina
Na osnovu državnog ugovora o autonomiji od 11. marta 1970. godine region ima površinu od oko 37.000 km², te se sastoji od iračkih provincija (gubernija): Erbil, Dohuk i As-Sulemanija. Aktuelna površina regiona, uključivo sa spornim teritorijama je 78.736 km².
Sporna područja
Vlada Iračkog Kurdistana u regionalnom Ustavu u članku 2. zahtijeva slijedeća područja:
- Provincija Ninava: distrikte Akre, Ninive, Sindžar i dijelove distrikta Tal Afar i Al-Ba’adž;
- Provincija Erbil: distrikt Makmur;
- Provinciju Kirkuk (u granicama provincije iz 1968. godine);
- Provincija Dijala: distrikte Čanakin i Baladruz;
- Provincija Al-Vasit: distrikt Badra;
Dijelovi spornih područja su već od strane kurdistanske regionalne vlade nakon drugog iračkog rata zauzeti, ali nedostaje zvanično priznanje od strane Iračke vlade. Proces priznavanja spornih teritorija se trebao regulisati 140. članom Iračkog Ustava, predviđenim referendumom 2007. godine, ali je održavanje referenduma odgođeno.
Demografija
Stanovništvo se sastoji uglavnom od Kurda. Djelomično zu zastupljeni Arapi, Turkmeni i Asirci. Kurdski jezici Sorani i Kurmandži su službeni jezici, te ujedno i jezici najmnogobrojnije jezične grupe.
Religija
Većina stanovništva su sunitski muslimani. Osim njih postoje židovske manjine, kršćanske, alevitske i jesidske grupe. Manjinama je zagarantovana religiozna sloboda, što u ostalom dijelu Iraka nije slučaj. Napadi na kršćanske i židovske manjine, te na crkve i sinagoge, dovode do iseljavanja tih manjina u kurdski region.[3]
-
Minaret džamije Mudhafaria
-
Asirska kršćanska crkva u Erbilu
Najveći gradovi
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Politika
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Vojska
Osnovicu vojnih snaga Iračkog Kurdistana čini vojna organizacija Pešmerga. Pešmerga je osnovana iz više organizacija i potiče iz 1920tih godina. od 2003. godine postoje težnje integracije Pešmerge u regularnu vojsku Iraka, sa željom da jedinice dobiju poseban status. Funkcija vojnih postrojbi Pešmerge je osiguravanje granica, te u posljednje vrijeme borba protiv Vojske Islamska Država Iraka i Levanta u pograničnim područjima. Brojčano stanje Pešmerge nije poznato, a naoružanje se sastoji uglavnom od oružja bivšeg istočnog bloka, a nakon Zaljevskog rata je modernizirano oružjem zapadnog porijekla. Obavještajne poslove vrše obavještajne službe Asaješ, Canijar i Parastin. Asaješ ima dva sjedišta, jedno u Erbilu i jedno u Sulejmaniji. Zanijar i Parastin su partijske obavještajne organizacije Patriotske unije Kurdistana (PUK) i i Demokratske partije Kurdistana (KDP).
Privreda
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Infrastuktura
Na sjeveru Kurdistana nedavno su izgrađena dva autoputa. U planu je završavanje novog autoputa između Dukana i Sulejmanije. U gradovima Erbil i Sulejmanija je dograđena kanalizacija, dok je sanitarno stanje u Kirkuku, zbog ratnih događanja trenutno loše. U ovom području primjećena je pojava kolere.
Kurdski region ima dva međunarodna aerodroma:
- Aerodrom Erbil: Otvoren je 2005., godine i najmoderniji je aerodrom u ovom području.
- Aerodrom Sulejmanijal
Treći Aerodrom Dubok u Duboku je u izgradnji.
Obrazovanje
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Kultura
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Vidi također
Reference
- ^ http://ngm.nationalgeographic.com/features/world/asia/iraq/iraqi-kurds-text (en)
- ^ "Full Text of Iraqi Constitution". Washingtonpost.com. Pristupljeno 2011-05-06. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ http://www.caritas-international.de/hilfeweltweit/naherosten/irak/christen
Commons ima datoteke na temu: Irački Kurdistan |