Razlika između verzija stranice "Aktin"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 17: Red 17:


Proteinska masa jednog aktina je ugrubo 42-[[kDa]], a on je [[monomer]]na [[protein]]ska podjedinica dva tipa ćelijskih filamenata:
Proteinska masa jednog aktina je ugrubo 42-[[kDa]], a on je [[monomer]]na [[protein]]ska podjedinica dva tipa ćelijskih filamenata:
*[[mikrofilament]]i su jedna od triju sastavnica [[citoskelet]]a, a tanki filamenti, dio [[mišić]]nog kontraktibilnog apparata u [[mišićnim ]] ćelijama. Može ga biti čak i u obliku slobodnih [[monomer]]a, zvanih '''G-aktin''' (loptasti) ili kao dio linearnog [[polimer]]a '''mikrofilamenta''', zvanog '''F-aktin''' (nitasti), od kojih su oba esencijalna za svaku značajnu ćelijsku funkciju, kao šro su motilitet, mobilnost i kontrakcija [[ćelije (biologika)|ćelija]] tokom [[ćelijska dioba|ćelijske diobe]].<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref><ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, ISBN 0-8153-3218-1.</ref><ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] (5th ed.). Oxford University Press</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.</ref>
*[[mikrofilament]]i su jedna od triju sastavnica [[citoskelet]]a, a tanki filamenti, dio [[mišić]]nog kontraktibilnog aparata u [[mišić]]nim ćelijama. Može ga biti čak i u obliku slobodnih [[monomer]]a, zvanih '''G-aktin''' (loptasti) ili kao dio linearnog [[polimer]]a '''mikrofilamenta''', zvanog '''F-aktin''' (nitasti), od kojih su oba esencijalna za svaku značajnu ćelijsku funkciju, kao šro su motilitet, mobilnost i kontrakcija [[ćelije (biologija)|ćelija]] tokom [[ćelijska dioba|ćelijske diobe]].<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref><ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, ISBN 0-8153-3218-1.</ref><ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] (5th ed.). Oxford University Press</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.</ref>


==Također pogledajte==
==Također pogledajte==
Red 27: Red 27:


==Vanjski linkovi==
==Vanjski linkovi==
{{Commons|Actin}}* [http://www.cytoskeleton.com/actin-staining-techniques Actin Staining Techniques (Live and Fixed Cell Staining)]
{{Commons|Actin}}
* http://www.mechanobio.info/modules/go-0030041#1_go-0030041 MBInfo - Actin Filaments (F-actin) grow from the polymerization of G-actin monomers]
* http://www.mechanobio.info/modules/go-0003779 MBInfo - Actin Binding]
* http://www.mechanobio.info/modules/go-0045010 MBInfo - Actin Nucleation]
* http://www.pdbe.org/emsearch/actin* 3D macromolecular structures of actin filaments from the EM Data Bank(EMDB)]


[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Fiziologija]]

Verzija na dan 3 april 2016 u 10:49

Šablon:Infobox Pfam

Aktin je globularni multi-funkcijski protein koji formira mirofilamente. Prvenstveno je nađen u svim eukariotskim ćelijama, a jedini poznati izuzetak su spermatozoidi nematoda. Može doseći koncentracije i preko 100 μM.[1][2]

Proteinska masa jednog aktina je ugrubo 42-kDa, a on je monomerna proteinska podjedinica dva tipa ćelijskih filamenata:

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-16-8.
  2. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  3. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  4. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
  5. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  6. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  7. ^ Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, ISBN 0-8153-3218-1.
  8. ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine (5th ed.). Oxford University Press
  9. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.

Vanjski linkovi

* Actin Staining Techniques (Live and Fixed Cell Staining)