Razlika između verzija stranice "Eten"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Yahadzija premjestio je stranicu Etilen na Eten
No edit summary
Red 20: Red 20:
}}
}}


'''Eten''' ili '''etilen''' (<tt>C<sub>2</sub>H<sub>4</sub></tt>) je nezasićeni [[ugljikovodici|ugljikovodik]] koji pripada nizu [[alkeni|alkena]]. Bezbojan je i slabog [[miris]]a. Na sobnoj temperaturi je plinovit i ne reagira s krečnom vodom. Mješavina etilena i [[vazduh]]a daje eksplozivnu smjesu.<ref>Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, ISBN 0-8153-3218-1.</ref>
'''Eten''' ili '''etilen''' (<tt>C<sub>2</sub>H<sub>4</sub></tt>) je nezasićeni [[ugljikovodici|ugljikovodik]] koji pripada nizu [[alkeni|alkena]]. Bezbojan je i slabog [[miris]]a. Na sobnoj temperaturi je plinovit i ne reagira s krečnom vodom. Mješavina etilena i [[zrak]]a daje eksplozivnu smjesu.<ref>Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, ISBN 0-8153-3218-1.</ref>


Etilen je dokazan kao biljni[[hormon]], a najviše se primjenjuje u sazrijevanju voća, gdje stimulira klijanje [[sjeme]]na, podstiče [[cvijet]]anje i potpomaže zrenje voća. Te primjene, kao kao [[biljka|biljnog]] hormoa, eten se koristi kao [[sirovina]] za dobijanje [[plastika|plastičnih]] folija i [[ambalaža|ambalažnih]] boca, rfaznih veličina.
Etilen je dokazan kao biljni [[hormon]], a najviše se primjenjuje u sazrijevanju voća, gdje stimulira klijanje [[sjeme]]na, podstiče [[cvijet]]anje i potpomaže zrenje voća. Te primjene, kao kao [[biljka|biljnog]] hormoa, eten se koristi kao [[sirovina]] za dobijanje [[plastika|plastičnih]] folija i [[ambalaža|ambalažnih]] boca, rfaznih veličina.


Etilen je otkriven u 17. stoleću, nakon zagrijavanj [[etanol]]a sa [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]].
Etilen je otkriven u 17. stoljeću, nakon zagrijavanj [[etanol]]a sa [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]].


== Hemijska svojstva ==
== Hemijska svojstva ==
Eten je gas bez boje, mirisa i okusa, a slabo jee rastvorljiv u vodi.
Eten je gas bez boje, mirisa i okusa, a slabo je rastvorljiv u vodi.


== Eten kao hormon ==
== Eten kao hormon ==
Eten se smatra jednim od osnovnih [[biljni hormon|biljnih hormona]]; funkcija mi je regulacija [[fiziologija|fizioloških]] procesa u [[biljke|biljkama]].
Eten se smatra jednim od osnovnih [[biljni hormon|biljnih hormona]]; funkcija mi je regulacija [[fiziologija|fizioloških]] procesa u [[biljke|biljkama]].


Jedini je biljni hormon u gasovitom stanju. Još u 20. stoljeću, kada se za uličnu rasvetu koristio gas, primijećeno je da na pojedinim stablima uličnih drvoreda iznenada opadaju [[list]]ovi. To se dešavalo tamo gdje je iz [[gasovod]]a isticao gas sa etenom. Tridesetih godina 20. stoljeća, ustanovljeno je da etilen proizvode biljke ([[plod]]ovi, [[list]]ovi, [[cvet]]ovi, [[seme]]na). Koncentracija u tkivima mu zavisi od stadija razvića biljke. Zreli plodovi oslobađaju etilen koji utiče na sazrijevanje nezrelih plodova u zajedničkim pakovanjima<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref><ref>Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-55350-6; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref>
Jedini je biljni hormon u gasovitom stanju. Još u 20. stoljeću, kada se za uličnu rasvetu koristio gas, primijećeno je da na pojedinim stablima uličnih drvoreda iznenada opadaju [[list]]ovi. To se dešavalo tamo gdje je iz [[gasovod]]a isticao gas sa etenom. Tridesetih godina 20. stoljeća, ustanovljeno je da etilen proizvode biljke ([[plod]]ovi, [[list]]ovi, [[cvijet|cvjetovi]], [[sjeme]]na). Koncentracija u tkivima mu zavisi od stadija razvića biljke. Zreli plodovi oslobađaju etilen koji utiče na sazrijevanje nezrelih plodova u zajedničkim pakovanjima<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref><ref>Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-55350-6; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref>


U biljkama nastaje razgradnjom [[aminokiseline]] [[metionin]]a, a kao slabo rastvorljiv u vodenom mediju [[ćelije (biologija)|ćelije]], brzo odlazi sa mejesta sinteze.
U biljkama nastaje razgradnjom [[aminokiseline]] [[metionin]]a, a kao slabo rastvorljiv u vodenom mediju [[ćelije (biologija)|ćelije]], brzo odlazi sa mejesta sinteze.

Verzija na dan 12 april 2016 u 17:55

Etilen

Općenito
Hemijski spojEtilen
CAS registarski broj74-85-1
SMILESC=C
InChI1/C2H4/c1-2/h1-2H2
Kratki opisBezbojni gas
Osobine1
Molarna masa28.05 g/mol
Agregatno stanjeGasovito
Gustoća1.178 kg/m3 na 15 °C, gas
Tačka topljenja−169.2 °C (104.0 K, -272.6 °F)
Tačka ključanja−103.7 °C (169.5 K, -154.7 °F)
Rastvorljivost3.5 mg/100 ml (17 °C)
Dipolni momentNula
Rizičnost
NFPA 704
0
0
0
 
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Eten ili etilen (C2H4) je nezasićeni ugljikovodik koji pripada nizu alkena. Bezbojan je i slabog mirisa. Na sobnoj temperaturi je plinovit i ne reagira s krečnom vodom. Mješavina etilena i zraka daje eksplozivnu smjesu.[1]

Etilen je dokazan kao biljni hormon, a najviše se primjenjuje u sazrijevanju voća, gdje stimulira klijanje sjemena, podstiče cvijetanje i potpomaže zrenje voća. Te primjene, kao kao biljnog hormoa, eten se koristi kao sirovina za dobijanje plastičnih folija i ambalažnih boca, rfaznih veličina.

Etilen je otkriven u 17. stoljeću, nakon zagrijavanj etanola sa sumpornom kiselinom.

Hemijska svojstva

Eten je gas bez boje, mirisa i okusa, a slabo je rastvorljiv u vodi.

Eten kao hormon

Eten se smatra jednim od osnovnih biljnih hormona; funkcija mi je regulacija fizioloških procesa u biljkama.

Jedini je biljni hormon u gasovitom stanju. Još u 20. stoljeću, kada se za uličnu rasvetu koristio gas, primijećeno je da na pojedinim stablima uličnih drvoreda iznenada opadaju listovi. To se dešavalo tamo gdje je iz gasovoda isticao gas sa etenom. Tridesetih godina 20. stoljeća, ustanovljeno je da etilen proizvode biljke (plodovi, listovi, cvjetovi, sjemena). Koncentracija u tkivima mu zavisi od stadija razvića biljke. Zreli plodovi oslobađaju etilen koji utiče na sazrijevanje nezrelih plodova u zajedničkim pakovanjima[2][3][4][5]

U biljkama nastaje razgradnjom aminokiseline metionina, a kao slabo rastvorljiv u vodenom mediju ćelije, brzo odlazi sa mejesta sinteze.

Djejstvo etena na biljke je dvojako:

Reference

  1. ^ Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, ISBN 0-8153-3218-1.
  2. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  3. ^ Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-55350-6; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.
  4. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  5. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.

Vanjski linkovi

Portal iconPortal Hemija

υ

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Eten&oldid=2716239"