Razlika između verzija stranice "Latvijski lat"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
mNo edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Izmjene u toku}} |
{{Izmjene u toku}} |
||
{{Nedostaju izvori}} |
|||
{{Infokutija valuta |
{{Infokutija valuta |
||
|ime_valute =Letonski lat |
|ime_valute =Letonski lat |
||
Red 10: | Red 9: | ||
|iso_kod = |
|iso_kod = |
||
|korisnik_država ={{Latvija}} |
|korisnik_država ={{Latvija}} |
||
|stopa_inflacije = |
|stopa_inflacije =-0,6 (2013.)<ref name="ECB"/> |
||
|izvor_datum_inf = |
|izvor_datum_inf = |
||
|najmanja_jedinica =santima |
|najmanja_jedinica =santima |
||
Red 24: | Red 23: | ||
|web_kovnica = |
|web_kovnica = |
||
}} |
}} |
||
'''Lat''' ([[Letonski jezik|let.]]: ''lats'') je bio zvanična valuta u [[Letonija|Letoniji]] (Latviji) do [[1. januar|1. januara]] [[2014.]] Skraćenica za lat je Ls a iso 43 kod LVL. Lat je izdavala Banka Letonije ([[Letonski jezik|let.]]: "Latvijas Banka"). Štampanje je vršila njemačka štamparija ''[[Giesecke & Devrient GmbH]]''.<ref>{{cite web|title=Banknotes of the Bank of Latvia|url=https://www.bank.lv/en/banknotes-and-coins/lats-banknotes-and-coins/banknotes|publisher=Centralna banka Letonije|accessdate=18. 4. 2016|language=en}}</ref> Jedan lat sastoji se od 100 santima (''santīmu''). Lati su prvi put uvedeni [[1922]]. kada su zamijenili letonsku rublju koja je bila valuta od [[1919]]. do [[1922]], i kasnije ponovo između [[1992]]. i [[1993]]. kada su ponovo vraćeni lati.<ref name="oanda">{{cite web|title=Latvian Lats|url=https://www.oanda.com/currency/iso-currency-codes/LVL|website=OANDA|accessdate=18. 4. 2016|language=en}}</ref> Od [[1. januar|1. januara]] [[2014.]] lat je zamijenjen eurom.<ref name="MDR">{{cite news|last1=Bohne|first1=Martin|title=Stabilitätsanker oder Krisenwährung?|url=https://www.tagesschau.de/wirtschaft/eurolettland100.html|accessdate=18. 4. 2016|work=Tagesschau|agency= |
'''Lat''' ([[Letonski jezik|let.]]: ''lats'') je bio zvanična valuta u [[Letonija|Letoniji]] (Latviji) do [[1. januar|1. januara]] [[2014.]] Skraćenica za lat je Ls a iso 43 kod LVL. Lat je izdavala Banka Letonije ([[Letonski jezik|let.]]: "Latvijas Banka"). Štampanje je vršila njemačka štamparija ''[[Giesecke & Devrient GmbH]]''.<ref>{{cite web|title=Banknotes of the Bank of Latvia|url=https://www.bank.lv/en/banknotes-and-coins/lats-banknotes-and-coins/banknotes|publisher=Centralna banka Letonije|accessdate=18. 4. 2016|language=en}}</ref> Jedan lat sastoji se od 100 santima (''santīmu''). Lati su prvi put uvedeni [[1922]]. kada su zamijenili letonsku rublju koja je bila valuta od [[1919]]. do [[1922]], i kasnije ponovo između [[1992]]. i [[1993]]. kada su ponovo vraćeni lati.<ref name="oanda">{{cite web|title=Latvian Lats|url=https://www.oanda.com/currency/iso-currency-codes/LVL|website=OANDA|accessdate=18. 4. 2016|language=en}}</ref> Od [[1. januar|1. januara]] [[2014.]] lat je zamijenjen eurom.<ref name="MDR">{{cite news|last1=Bohne|first1=Martin|title=Stabilitätsanker oder Krisenwährung?|url=https://www.tagesschau.de/wirtschaft/eurolettland100.html|accessdate=18. 4. 2016|work=Tagesschau|agency=[[ARD]]|publisher=[[Mitteldeutscher Rundfunk]]|location=[[Bruxelles]]|language=de}}</ref> <ref>{{cite news|title=Lettland führt zum Jahr 2014 als 18. EU-Land den Euro ein|url=http://www.huffingtonpost.de/2014/01/01/lettland-euro-2014_n_4526950.html|accessdate=18. 4. 2016|agency=Huffington Post|date=1. 1. 2014|language=de}}</ref> |
||
Postojale su novčanice u iznosima 5, 10, 20, 50, 100 i 500 lata i kovanice 1 i 2 lata kao i od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 santima. Postojale su i specijalne jubilarne verzije napravljene od zlata i srebra u vrijednostima 2, 10, 20 i 100 lata. |
Postojale su novčanice u iznosima 5, 10, 20, 50, 100 i 500 lata i kovanice 1 i 2 lata kao i od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 santima. Postojale su i specijalne jubilarne verzije napravljene od zlata i srebra u vrijednostima 2, 10, 20 i 100 lata. |
||
Red 32: | Red 31: | ||
U [[2013]]. godini inflacija je iznosila -0,6%.<ref name="ECB">{{cite web|title=Inflation and the euro|url=http://www.ecb.europa.eu/stats/prices/hicp/html/inflation.en.html|publisher=[[Evropska centralna banka]]|accessdate=18. 4. 2016|language=en}}</ref> |
|||
U [[2005]]. godini inflacija je iznosila 6.7%. |
|||
==Historija== |
|||
Proglašavanjem Republike Letonije 1918. nije postojala vlastita valuta. Finansijkso stanje je bilo haotično, korištene su ruska rublja kao i njemačka istočna marka. Prva nacionalna valuta uvodi se 1924. s latvijskom rubljom. Ministar finansija Ringolds Kalniņš, pod utjecajem bankara Izidora Friedmana, pokušao je uvesti valutu pokrivenu zlatom. Ovaj plan je osujećen od strane Parlamenta Letonije. <ref name="LT">{{cite web|title=Lats – The Latvian National Currency|url=https://latvianhistory.com/2013/06/05/lats-the-latvian-national-currency/|website=Latvian History|accessdate=18. 4. 2016|language=en|date=5. 6. 2013}}</ref> |
|||
Verzija na dan 18 april 2016 u 20:07
Trenutno se rade izmjene na stranici. |
Letonski lat Lats | |
---|---|
Korisnik | Šablon:Latvija |
Inflacija | -0,6 (2013.)[1] |
Najmanja jedinica | santima |
Kovanice | 1, 2, 5, 10, 20, 50 santima; 1, 2 lata |
Novčanice | 5, 10, 20, 50, 100, 500 lata |
Nacionalna banka | Centralna banka Letonije |
- veb-sajt | http://www.bank.lv/ |
Štamparija | Giesecke & Devrient GmbH |
Lat (let.: lats) je bio zvanična valuta u Letoniji (Latviji) do 1. januara 2014. Skraćenica za lat je Ls a iso 43 kod LVL. Lat je izdavala Banka Letonije (let.: "Latvijas Banka"). Štampanje je vršila njemačka štamparija Giesecke & Devrient GmbH.[2] Jedan lat sastoji se od 100 santima (santīmu). Lati su prvi put uvedeni 1922. kada su zamijenili letonsku rublju koja je bila valuta od 1919. do 1922, i kasnije ponovo između 1992. i 1993. kada su ponovo vraćeni lati.[3] Od 1. januara 2014. lat je zamijenjen eurom.[4] [5]
Postojale su novčanice u iznosima 5, 10, 20, 50, 100 i 500 lata i kovanice 1 i 2 lata kao i od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 santima. Postojale su i specijalne jubilarne verzije napravljene od zlata i srebra u vrijednostima 2, 10, 20 i 100 lata.
Na novčanici od 10 lata prikazana je rijeka Daugava.
U 2013. godini inflacija je iznosila -0,6%.[1]
Historija
Proglašavanjem Republike Letonije 1918. nije postojala vlastita valuta. Finansijkso stanje je bilo haotično, korištene su ruska rublja kao i njemačka istočna marka. Prva nacionalna valuta uvodi se 1924. s latvijskom rubljom. Ministar finansija Ringolds Kalniņš, pod utjecajem bankara Izidora Friedmana, pokušao je uvesti valutu pokrivenu zlatom. Ovaj plan je osujećen od strane Parlamenta Letonije. [6]
Reference
- ^ a b "Inflation and the euro" (jezik: engleski). Evropska centralna banka. Pristupljeno 18. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Banknotes of the Bank of Latvia" (jezik: engleski). Centralna banka Letonije. Pristupljeno 18. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Latvian Lats". OANDA (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Bohne, Martin. "Stabilitätsanker oder Krisenwährung?". Tagesschau (jezik: njemački). Bruxelles: Mitteldeutscher Rundfunk. ARD. Pristupljeno 18. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Lettland führt zum Jahr 2014 als 18. EU-Land den Euro ein" (jezik: njemački). Huffington Post. 1. 1. 2014. Pristupljeno 18. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Lats – The Latvian National Currency". Latvian History (jezik: engleski). 5. 6. 2013. Pristupljeno 18. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Vanjski linkovi
Commons ima datoteke na temu: Latvijski lat |