Razlika između verzija stranice "Koljeno (biologija)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 18: Red 18:


== Opći opis i poznati primjeri ==
== Opći opis i poznati primjeri ==
Od [[Linneova taksonomija | Linneove ]], dsefinicije zoološkog koljena su značajno promijenjene nakon podjele u šest klasa i četiri razgranavanja ("embranchements") [[Georges Cuvier|Georgesa Cuviera]]. Pojam '''koljeno''' (''phylum''), uveo je [[Haeckel]] , na osnovu grčke riječi ''phylon '' ( 'pleme' ili 'grana'). U biljnoj taksonomiji, [[Eichler]] ([[1883]].) klasifikuje biljke u pet grupa, pod nazivom '''divizije'''.<ref>Collins AG, Valentine JW (2001). [http://si-pddr.si.edu/jspui/bitstream/10088/7403/1/Collins_Valentine_EvDev2001.pdf "Defining phyla: evolutionary pathways to metazoan body plans."] Evol. Dev. '''3''': 432-442.</ref><ref>{{cite book |author=Naik, V.N. |year=1984 |page=27 |title=Taxonomy of Angiosperms |publisher=Tata McGraw-Hill |isbn=9780074517888 |url=https://books.google.ca/books?id=GanmtXAyU0gC}}</ref>
Od [[Linneova taksonomija | Linneove ]], dsefinicije zoološkog koljena su značajno promijenjene nakon podjele u šest klasa i četiri razgranavanja ("embranchements") [[Georges Cuvier|Georgesa Cuviera]]. Pojam '''koljeno''' (''phylum''), uveo je [[Ernst Haeckel]] , na osnovu grčke riječi ''phylon '' (='pleme' ili 'grana'). U biljnoj taksonomiji, [[Eichler]] ([[1883]].) klasifikuje biljke u pet grupa, pod nazivom '''divizije'''.<ref>Collins AG, Valentine JW (2001). [http://si-pddr.si.edu/jspui/bitstream/10088/7403/1/Collins_Valentine_EvDev2001.pdf "Defining phyla: evolutionary pathways to metazoan body plans."] Evol. Dev. 3: 432-442.</ref><ref>{{cite book |author=Naik, V.N. |year=1984 |page=27 |title=Taxonomy of Angiosperms |publisher=Tata McGraw-Hill |isbn=9780074517888 |url=https://books.google.ca/books?id=GanmtXAyU0gC}}</ref>


Neformalno, koljeno se može smatrati grupiranjem organizama na osnovu općeg i specijaliziranog plana tijelesne građe.<ref>{{cite book |last=Valentine |first=James W. |year=2004 |title=On the Origin of Phyla
Neformalno, koljeno se može smatrati grupiranjem organizama na osnovu općeg i specijaliziranog plana tijelesne građe.<ref>{{cite book |last=Valentine |first=James W. |year=2004 |title=On the Origin of Phyla

Verzija na dan 7 maj 2016 u 09:09

Koljeno (lat. φῦλον - phylon = rasa, grana u vez,i sa φυλή - phyle' = pleme , klan) je taksonomski rang u biosistematici: u botanici, zoologiji i bakteriologiji. Ponekad se dijeli na potkoljena (subphyla, jednina subphylum). Više koljena, u nekim slučajevima, se povezuje u natkoljeno (superphylum), taksonomski rang koji tada obuhvata sva pripadajuća koljena.

Takson koljeno nalazi se između carstva i razreda.[1]

Carstvo Animaliai (životinje) obuhvata približno 35 koljena, Plantae (biljke) 12, a Fungi (gljive) oko 7. Novija filogenetička istraživanja odnosa u ovom taksonomskom rangu, svrstavaju ih u veće grane, kao što su Ecdysozoa i Embryophyta.

Opći opis i poznati primjeri

Od Linneove , dsefinicije zoološkog koljena su značajno promijenjene nakon podjele u šest klasa i četiri razgranavanja ("embranchements") Georgesa Cuviera. Pojam koljeno (phylum), uveo je Ernst Haeckel , na osnovu grčke riječi phylon (='pleme' ili 'grana'). U biljnoj taksonomiji, Eichler (1883.) klasifikuje biljke u pet grupa, pod nazivom divizije.[4][5]

Neformalno, koljeno se može smatrati grupiranjem organizama na osnovu općeg i specijaliziranog plana tijelesne građe.[6]Klasifikacije organizama u hijerarhijske sisteme, bile su u upotrebi od XVII i XVIII stoljeća. Obično su organizmi bili grupirani u skladu sa njihovim morfološkim sličnostima, kako su ih vidjeli ti rani akteri, a grupe su zatim povezivane prema njihovim sličnostima, da se formira hijerarhijska vertikala. Na najosnovnijoj razini, koljeno se može se definirati na dva načina: kao grupa organizama sa određenim stepenom morfoloških ili razvojnih sličnosti (u fenetičkoj definiciji), ili grupa organizama sa određenim stepenom evolucijske povezanosti (u [[filogeneza|filogenetskoj].[7] Bilo je pokušaja da se definira nivo Linneove hijerarhije bez koje su odnosi (evolucijske) srodnosti nezadovoljavajući, ali fenetička definicija je korisna kada se bavi pitanjima morfološke prirode, kao što su koliko su uspješni drugačiji planovi tijelesne građe.

Definicija na temelju genetičkih odnosa

Najvažniji cilj mjera u genetičkoj definicija je "određeni stupanj" i kako nevezani da organizmi moraju biti pripadnici različitih koljena. Minimalni uvjet je da bi svi organizmi u ovom taksonomskom rangu trebalo da budu jasno uže međusobno povezani, nego bilo koja druga grupa. Čak i ovo je problematično, jer ovisi o poznavanju odnosa organizama. Kako postaje dostupno više podataka, posebno iz molekulskih istraživanja, pružaju se bolje mogućnosti za prosuđivanje odnosa između grupa. Tako se koljena filuma mogu spojiti ili podijeliti, ako postane jasno da su oni međusobno srodniji ili ne. Na primjer, bradati crvi (Siboglinidae) su opisani kao novo koljeno (u Pogonophora), sredinom 20. stoljeća, ali molekulska istraživanja., rad gotovo pola stoljeća kasnije utvrdila su da su oni grupa Annelida, tako da su sada mekadašnji filum bradatih crva spojen sa annelidima (kao porodica).[8] Na drugoj strani, visoko parazitsko koljeno Mesozoa je ipodijeljeno u dva kolljena, Orthonectida i Rhombozoa, kada je otkriveno da su Orthonectida vjerovatno deuterostomi, a Rhombozoa protostomi.[9]

Ovaj smjenjivost filuma je navela neke biologe da pozovu na a koncept napuštanja ranga koljena u korist kladistike, načina na koji su grupe postavljene

Definicija na osnovu plana tjelesne građe

Definiciju koljena koja je zasnovan na planu građe tijele su predložili paleontologzi Graham Budd i Sören Jensen (kao što je Haeckel je učinio stoljeće ranije). Definicija je postavio jer izumrli organizmi su najteži za klasifikaciju: oni mogu biti ogranci koji su se odvojili od linije, a koljeno pred znakove koji definiraju moderne koljeno je sve stečene. Po Buddovoj i Jensenovoj definiciji, koljeno je definirano skup znakova koje dijele svi današnji predstavnici.

Ovaj pristup donosi neke male probleme, jere predačke oznake kod većine članova koljeno možda su samo izgubljene od strane nekih članova. Također, ova definicija se zasniva na proizvoljnom trenutku sadašnjosti. Međutim, kao što je obilježne bazno, lako ga je primijeniti na fosilnim ostacima. Veći problem je u tome što se oslanja na subjektivne odluke o tome koje grupe organizama treba smatrati koljenima.[10]

Klasifikacija pomoću ove definicije može biti snažno pogođena šansom za opstanak rijetkih grupa, koje mogu napraviti mnogo raznovrsnije koljeno nego što bi bilo inače. Predstavnici mnogih modernih filuma se nije pojavio do dugo nakon kambrija.[11]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ "Life sciences". The American Heritage New Dictionary of Cultural Literacy (third izd.). Houghton Mifflin Company. 2005. Phyla in the plant kingdom are frequently called divisions.
  3. ^ Berg, Linda R. (2007-03-02). Introductory Botany: Plants, People, and the Environment (2 izd.). Cengage Learning. str. 15. ISBN 9780534466695. Pristupljeno 23 July 2012. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ Collins AG, Valentine JW (2001). "Defining phyla: evolutionary pathways to metazoan body plans." Evol. Dev. 3: 432-442.
  5. ^ Naik, V.N. (1984). Taxonomy of Angiosperms. Tata McGraw-Hill. str. 27. ISBN 9780074517888.
  6. ^ {{cite book |last=Valentine |first=James W. |year=2004 |title=On the Origin of Phyla |publisher=University Of Chicago Press|location=Chicago |isbn=0-226-84548-6 |page=7
  7. ^ Budd, G.E.; Jensen, S. (2000). "A critical reappraisal of the fossil record of the bilaterian phyla". Biological Reviews. 75 (2): 253–295. doi:10.1111/j.1469-185X.1999.tb00046.x. PMID 10881389. Pristupljeno 2007-05-26. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ Rouse G.W. (2001). "A cladistic analysis of Siboglinidae Caullery, 1914 (Polychaeta, Annelida): formerly the phyla Pogonophora and Vestimentifera". Zoological Journal of the Linnean Society. 132 (1): 55–80. doi:10.1006/zjls.2000.0263.
  9. ^ Pawlowski J, Montoya-Burgos JI, Fahrni JF, Wüest J, Zaninetti L (October 1996). "Origin of the Mesozoa inferred from 18S rRNA gene sequences". Mol. Biol. Evol. 13 (8): 1128–32. doi:10.1093/oxfordjournals.molbev.a025675. PMID 8865666.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  10. ^ Budd, G. E. (1998). "Arthropod body-plan evolution in the Cambrian with an example from anomalocaridid muscle". Lethaia. Blackwell Synergy. 31 (3): 197–210. doi:10.1111/j.1502-3931.1998.tb00508.x.
  11. ^ Briggs, D. E. G.; Fortey, R. A. (2005). "Wonderful strife: systematics, stem groups, and the phylogenetic signal of the Cambrian radiation". Paleobiology. 31 (2 (Suppl)): 94–112. doi:10.1666/0094-8373(2005)031[0094:WSSSGA]2.0.CO;2. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi