Razlika između verzija stranice "Koljeno (biologija)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Red 93: Red 93:
|- style="background: #ffe0e0"
|- style="background: #ffe0e0"
|[[Brachiopoda]]
|[[Brachiopoda]]
|Stopalasti pipci
|Ruke stopala
|Lamp školjke
|Lampaste školjke
|[[Lophophore]] i [[Brachiopoda]]
|[[Lophophore]] i [[Brachiopoda]]
|{{nts|300}}-500 izumrli
|{{nts|300}}-500 izumrli
Red 149: Red 149:
|Čekinjast stomak
|Čekinjast stomak
| Hairybacks
| Hairybacks
| Dva terminalne cjevaste prijanjaljke
| Dva terminalne cjevaste prianjaljke
|{{nts|690|prefix=approx. }}
|{{nts|690|prefix=approx. }}
|- style="background: #ffe0e0"
|- style="background: #ffe0e0"

Verzija na dan 7 maj 2016 u 19:23

Koljeno (lat. φῦλον - phylon = rasa, grana u vezi sa φυλή - phyle = pleme , klan) – je taksonomski rang – u biosistematici: u botanici, zoologiji i bakteriologiji. Ponekad se dijeli na potkoljena (subphyla, jednina subphylum). Više koljena, u nekim slučajevima, se povezuje u natkoljeno (superphylum), taksonomski rang koji tada obuhvata sva pripadajuća koljena.

Takson koljeno nalazi se između carstva i razreda.[1]

Carstvo Animaliai (životinje) obuhvata približno 35 koljena, Plantae (biljke) 12, a Fungi (gljive) oko 7. Novija filogenetička istraživanja odnosa u ovom taksonomskom rangu, svrstavaju ih u veće grane, kao što su Ecdysozoa i Embryophyta.

Opći opis i poznati primjeri

Od Linneove taksonomije, definicije zoološkog koljena su značajno promijenjene, osobito nakon podjele u šest klasa i četiri razgranavanja ("embranchements") Georgesa Cuviera. Pojam koljeno (phylum), uveo je Ernst Haeckel , na osnovu grčke riječi phylon (='pleme' ili 'grana'). U biljnoj taksonomiji, Eichler (1883.) klasifikuje biljke u pet grupa, svaku pod nazivom divizija.[4][5]

Neformalno, koljeno se može smatrati većom grupom organizama nižih taksonomskih rangova, koji su povezani zajedničkim, općim i/ili specijaliziranim, plana tijelesne građe.[6]

Klasifikacije organizama u hijerarhijske sisteme, u upotrebi su od XVII i XVIII stoljeća. Obično su organizmi bili grupirani u skladu sa njihovim morfološkim sličnostima, kako su ih vidjeli ti rani autori, a grupe su zatim povezivane prema njihovim sličnostima, da se formira hijerarhijska vertikala. Na najosnovnijoj razini, koljeno se može se definirati na dva načina:

  • kao grupa organizama sa određenim stepenom morfoloških ili razvojnih sličnosti (u fenetičkoj definiciji), ili
  • grupa organizama sa određenim stepenom evolucijske povezanosti (u [[filogeneza|filogenetskoj].[7]

Bilo je pokušaja da se definira nivo Linneove hijerarhije, bez (evolucijske) srodnosti, koji su bili nezadovoljavajući, ali fenetička definicija je korisna onda kada se bavi pitanjima morfološke prirode, kao što su ona koliko su relativno (ne)uspješniji drugačiji planovi tijelesne građe.

Definicija na temelju genetičkih odnosa

Najvažniji cilj definicije datog taksona u genetičkoj definicija je mjera "određenog stupanja" srodnosti i kako nevezani organizmi moraju biti pripadnici različitih koljena. Minimalni uvjet je da bi svi organizmi u ovom taksonomskom rangu trebalo da budu jasno uže međusobno povezani, nego bilo koja druga grupa. Čak i ovo je problematično, jer ovisi o poznavanju odnosa organizama. Kako postaje dostupno više podataka, posebno iz molekulskih istraživanja, pružaju se bolje mogućnosti za prosuđivanje odnosa između grupa. Tako se koljena mogu spojiti ili podijeliti, ako postane jasno da su međusobno srodniji ili ne, odnosno da su srodniji nekim drugim taksonima. Na primjer, bradati crvi (Siboglinidae) su opisani kao novo koljeno (u Pogonophora), sredinom 20. stoljeća, ali molekulska istraživanja, gotovo pola stoljeća kasnije, utvrdila su da su oni grupa Annelida, tako da su sada mekadašnji filum bradatih crva spojen sa annelidima (kao porodica).[8] Na drugoj strani, visoko parazitsko koljeno Mesozoa je ipodijeljeno u dva koljena, Orthonectida i Rhombozoa, kada je otkriveno da Orthonectida vjerovatno spadaju u deuterostomia, a Rhombozoa u protostomia.[9]

Ova smjenjivost filuma je navela neke biologe da se pozovu na a koncept napuštanja ranga koljena u korist kladistike, načina na koji su grupe postavljene bez ikakvog taksonomskog rangiranja.

Definicija na osnovu plana tjelesne građe

Definiciju koljena koja je zasnovan na planu građe tijela, predložili su paleontolozi Graham Budd i Sören Jensen (kao što je Haeckel je učinio stoljeće ranije). Ta definicija je postavljena jer izumrli organizmi su najteži za klasifikaciju: oni mogu biti ogranci koji su se odvojili od linije, ali i koljeno, pred znakove koji definiraju moderne koljeno. Po Buddovoj i Jensenovoj definiciji, koljeno je definirano skup organizama sa oznakama koje dijele svi današnji predstavnici.

Ovaj pristup donosi neke male probleme, jer predačke oznake kod većine članova koljen možda su samo evolucijski izgubljene kod nekih članova. Također, ova definicija se zasniva na proizvoljnom trenutku sadašnjosti. Međutim, kao što je obilježne bazno, lako ga je primijeniti na fosilnim ostacima. Veći problem je u tome što se oslanja na subjektivne odluke o tome koje grupe organizama treba smatrati koljenima.[10]

Prema nekima, klasifikacija prema ovoj definiciji može biti snažno pogođena šansom za opstanak rijetkih grupa, koje mogu napraviti mnogo raznovrsnija koljena nego što bi bilo inače. Međutim, nije jasno koji bi evolucijski mehanizmi mogli stiumulirati takve procese.

Predstavnici mnogih modernih koljena nisu se pojavili i dugo nakon kambrija.[11]

Poznata koljena/divizije

Životinje

Najstarija klasifikacija, životinjsko carstvo je podijelila prema tipu tjelesne simetrije.

Protostomia Bilateralia
Deuterostomia
Basalia/sporne
Ostale: Radiata ili Parazoa

Dans je široko prihvaćena slijedeća klasifijacija koljena/divizija

Koljeno Značenje Uobičajeno ime Razdvajajuća obilježja Opisane vrste
Acanthocephala Bodljoglavi crvi Bodljoglavi cevi Uvlačivo/izvlačivo bodljikavo rilo sa više redova kukastih bodlji approx. 1.100
Acoelomorpha Nemaju crijeva Acoela Nemaju usta ili probavni kanal ( = digestive trakt i sistem za varenje) Približno 350
Annelida Mali prstenovi (metamere) Annelida Multipli kružni segmenti 17.000+ izumrle
Arthropoda Člankovite noge Insekti Člankovito tijelo i noge, hitinski egzoskelet 1.134.000+ izumrli
Brachiopoda Stopalasti pipci Lampaste školjke Lophophore i Brachiopoda 300-500 izumrli
Bryozoa Mahovnjaci Mahovinaste životinje, morski tepisi Lophophora, bez drške, pipci prekriveni cilijama, anus van prstena cilija 5.000 izumrli
Chaetognatha Dugočekinjaste vilice Streličasti crvi Hitinske bodlje na svakoj strani glave, peraja approx. 100 izumrli
Chordata Imaju hordu Kičmenjaci Cjevasto leđno nervno stablo, notocorda, ždrijelno prorezi, endostil, post - analni rep approx. 100.000+
Cnidaria Žarnjaci Anemone / Meduze Nematociste (žarne ćelije) approx. 11.000
Ctenophora Češljonošci Češljaste ili grebenaste meduze Osam "češljastig grebenova" spojenih treplji approx. 100 izumrli
Cycliophora Koturši Simbionti Okruglasta usta okružena malim trepljama, kesastog tijela 3+
Echinodermata Bodljokošci Bodljokošci Petozračna radijalna simmetrija živih oblika, klicini listovi, mezodermnekalcificirane bodlje approx. 7.000 živućih; približno 13,000 izumrlih
Entoprocta Unutrašnji anus Peharasti crvi Anus u krugu treplji approx. 150
Gastrotricha Čekinjast stomak Hairybacks Dva terminalne cjevaste prianjaljke approx. 690
Gnathostomulida Viličari Viličnjaši approx. 100
Hemichordata Poluhordati Žirnjaci Stomohorda u okovratnom ždrijelnom prorezu approx. 100 živućih
Kinorhyncha Pokretna njuška Blatnjački zmajevi Jedanaest segmenata, svaki sa leđnom pločom approx. 150
Loricifera Steznjaci Četkaste glave Kišobranaste krljušti na svakom kraju approx. 122
Limnognathia (Micrognathozoa) Životinje tankih vilica — Harmonikasto proširivi toraks 1
Mollusca Mehko Mehkušci Mišićavo stopalo i plašt i okrugla ljuštura 112.000[12]
Nematoda Uvijeni, navojasti Oble gliste Okruglog presjeka, keratinska kutikula 25.000–1,000,000[13][14]
Nematomorpha Končasto-uvijenog oblika Konjskodlake gliste approx. 320
Nemertea Morske nimfe Trakaste gliste approx. 1.200
Onychophora Kandžonosci Baršunaste gliste Vrhovi nogu sa hitinskim kandžicama approx. 200 živućih
Orthonectida Ravno plivanje Jednostruki sloj trepljastih ćelija okoružuje masu spolnih ćelija approx. 20
Phoronida Zeusova ljubavnica Kopitasti crvi U-oblikovano crijevo 11
Placozoa Pločaste životinje animals Diferencirana vršna i donja površina, dva sloja trepljastih ćelija, između ameboidnnih nitastih ćelija 1
Platyhelminthes Pljosnate gliste Pljosnate gliste approx. 25.000[15]
PoriferaParafiletskla* Pore Spužve Perforirani unutrašni zid (sloj) 5.000+današnje
Priapulida Mali priapus approx. 16
Rhombozoa Pastelna životinja — Pojedinačne (usamljaničke), antero-posteriorna osovina, ćelija okružene trepljama 75
Rotifera Koturaši Rotifere Prednji vijenac treplji approx. 2.000
Sipuncula Mala cijev Kikiriki crvi Mouth surrounded by invertible tentacles 144–320
Tardigrada Spori koraci (pokreti) Vodeni medvjedi Četverodijelno tijelo i glava 1.000+
Xenacoelomorpha Čudni pljosnati crvi — Trepljaste deuterostomia 2
Ukupno: 35 2,000,000+


  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ "Life sciences". The American Heritage New Dictionary of Cultural Literacy (third izd.). Houghton Mifflin Company. 2005. Phyla in the plant kingdom are frequently called divisions.
  3. ^ Berg, Linda R. (2007-03-02). Introductory Botany: Plants, People, and the Environment (2 izd.). Cengage Learning. str. 15. ISBN 9780534466695. Pristupljeno 23 July 2012. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ Collins AG, Valentine JW (2001). "Defining phyla: evolutionary pathways to metazoan body plans." Evol. Dev. 3: 432-442.
  5. ^ Naik, V.N. (1984). Taxonomy of Angiosperms. Tata McGraw-Hill. str. 27. ISBN 9780074517888.
  6. ^ Valentine, James W. (2004). On the Origin of Phyla. Chicago: University Of Chicago Press. str. 7. ISBN 0-226-84548-6.
  7. ^ Budd, G.E.; Jensen, S. (2000). "A critical reappraisal of the fossil record of the bilaterian phyla". Biological Reviews. 75 (2): 253–295. doi:10.1111/j.1469-185X.1999.tb00046.x. PMID 10881389. Pristupljeno 2007-05-26. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ Rouse G.W. (2001). "A cladistic analysis of Siboglinidae Caullery, 1914 (Polychaeta, Annelida): formerly the phyla Pogonophora and Vestimentifera". Zoological Journal of the Linnean Society. 132 (1): 55–80. doi:10.1006/zjls.2000.0263.
  9. ^ Pawlowski J, Montoya-Burgos JI, Fahrni JF, Wüest J, Zaninetti L (October 1996). "Origin of the Mesozoa inferred from 18S rRNA gene sequences". Mol. Biol. Evol. 13 (8): 1128–32. doi:10.1093/oxfordjournals.molbev.a025675. PMID 8865666.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  10. ^ Budd, G. E. (1998). "Arthropod body-plan evolution in the Cambrian with an example from anomalocaridid muscle". Lethaia. Blackwell Synergy. 31 (3): 197–210. doi:10.1111/j.1502-3931.1998.tb00508.x.
  11. ^ Briggs, D. E. G.; Fortey, R. A. (2005). "Wonderful strife: systematics, stem groups, and the phylogenetic signal of the Cambrian radiation". Paleobiology. 31 (2 (Suppl)): 94–112. doi:10.1666/0094-8373(2005)031[0094:WSSSGA]2.0.CO;2.
  12. ^ Feldkamp, S. (2002): Modern Biology. Holt, Rinehart, and Winston, USA. (pp. 725)
  13. ^ Hodda, M (2011). "Phylum Nematoda Cobb, 1932. In: Zhang, Z.-Q. (Ed.) Animal biodiversity: An outline of higher-level classification and survey of taxonomic richness". Zootaxa. 3148: 63–95.
  14. ^ Zhang, Z (2013). "Animal biodiversity: An update of classification and diversity in 2013. In: Zhang, Z.-Q. (Ed.) Animal Biodiversity: An Outline of Higher-level Classification and Survey of Taxonomic Richness (Addenda 2013)". Zootaxa. 3703 (1): 5–11. doi:10.11646/zootaxa.3703.1.3.
  15. ^ Species Register. "Flatworms — Phylum Platyhelminthes". Marine Discovery Centres. Pristupljeno 2007-04-09. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Koljeno_(biologija)&oldid=2722163"