Razlika između verzija stranice "Koljeno (biologija)"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Red 64: | Red 64: | ||
|} |
|} |
||
Danas je široko prihvaćena slijedeća klasifijacija koljena/divizija. |
|||
{|class="wikitable sortable" |
{|class="wikitable sortable" |
||
| bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"|'''Koljeno''' |
|||
!Koljeno!!Značenje!!Uobičajeno ime!!Razdvajajuća obilježja!!Opisane vrste |
|||
| bgcolor="yellow" style="text-align:center;"|'''Značenje''' |
|||
| bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"|'''Uobičajeno ime''' |
|||
| bgcolor="yellow" style="text-align:center;"|'''Izdvajajuća obilježja''' |
|||
| bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"|'''Broj opisanih vrsta''' |
|||
|- style="background: #ffe0e0" |
|- style="background: #ffe0e0" |
||
|[[Acanthocephala]] |
|[[Acanthocephala]] |
||
Red 137: | Red 142: | ||
|Bodljokošci |
|Bodljokošci |
||
|Bodljokošci |
|Bodljokošci |
||
|Petozračna radijalna [[simmetrija]] živih oblika, [[klicin list|klicini listovi]], [[mezoderm]]nekalcificirane bodlje |
|Petozračna radijalna [[simmetrija]] živih oblika, [[klicin list|klicini listovi]], [[mezoderm]] [[kalcij|nekalcificirane]] bodlje |
||
|{{nts|7000|prefix=approx. }} živućih; približno 13,000 izumrlih |
|{{nts|7000|prefix=approx. }} živućih; približno 13,000 izumrlih |
||
|- style="background: #ffe0e0" |
|- style="background: #ffe0e0" |
||
Red 220: | Red 225: | ||
|[[Phoronida]] |
|[[Phoronida]] |
||
|Zeusova ljubavnica |
|Zeusova ljubavnica |
||
|Kopitaste gliste |
|||
|Kopitasti crvi |
|||
|U-oblikovano crijevo |
|U-oblikovano crijevo |
||
|{{nts|11}} |
|{{nts|11}} |
||
|- style="background: #bebebe" |
|- style="background: #bebebe" |
||
|[[Placozoa]] |
|[[Placozoa]] |
||
|Pločaste životinje |
|Pločaste životinje |
||
| |
| |
||
|Diferencirana vršna i donja površina, dva sloja trepljastih ćelija, između ameboidnnih nitastih ćelija |
|Diferencirana vršna i donja površina, dva sloja trepljastih ćelija, između ameboidnnih nitastih ćelija |
||
Red 236: | Red 241: | ||
|{{nts|25000|prefix=approx. }}<ref>{{cite web | last = Species Register | first = | authorlink = | title = Flatworms — Phylum Platyhelminthes | work = | publisher = Marine Discovery Centres | url = http://www.woodbridge.tased.edu.au/mdc/Species%20Register/phylum_platyhelminthes.htm | accessdate = 2007-04-09 }}</ref> |
|{{nts|25000|prefix=approx. }}<ref>{{cite web | last = Species Register | first = | authorlink = | title = Flatworms — Phylum Platyhelminthes | work = | publisher = Marine Discovery Centres | url = http://www.woodbridge.tased.edu.au/mdc/Species%20Register/phylum_platyhelminthes.htm | accessdate = 2007-04-09 }}</ref> |
||
|- style="background: #bebebe" |
|- style="background: #bebebe" |
||
|[[Porifera]][[ |
|[[Porifera]] [[Parapatrijska specijacija|Parafiletskli takson*]] |
||
|Poraši |
|||
|Pore |
|||
|[[Spužve]] |
|[[Spužve]] |
||
|Perforirani unutrašni zid (sloj) |
|Perforirani unutrašni zid (sloj) |
Verzija na dan 7 maj 2016 u 18:46
Koljeno (lat. φῦλον - phylon = rasa, grana u vezi sa φυλή - phyle = pleme , klan) – je taksonomski rang – u biosistematici: u botanici, zoologiji i bakteriologiji. Ponekad se dijeli na potkoljena (subphyla, jednina subphylum). Više koljena, u nekim slučajevima, se povezuje u natkoljeno (superphylum), taksonomski rang koji tada obuhvata sva pripadajuća koljena.
Takson koljeno nalazi se između carstva i razreda.[1]
- U nekim sistematikama životinjsko carstvo se prvo dijeli na odjeljke, koji se zatim dijele na koljena. Bilateralne životinje se tako dijelom prikazuju kao odjeljak.
- U botanici i mikologiji je, uz koljeno (phylum), kao sinonim dozvoljen i pojam divizija (divisio).
- U bakteriologiji se dozvoljava korištenje pojma "koljeno" i za klanove, ćešće grupa sojeva.[2][3]
Carstvo Animaliai (životinje) obuhvata približno 35 koljena, Plantae (biljke) 12, a Fungi (gljive) oko 7. Novija filogenetička istraživanja odnosa u ovom taksonomskom rangu, svrstavaju ih u veće grane, kao što su Ecdysozoa i Embryophyta.
Opći opis i poznati primjeri
Od Linneove taksonomije, definicije zoološkog koljena su značajno promijenjene, osobito nakon podjele u šest klasa i četiri razgranavanja ("embranchements") Georgesa Cuviera. Pojam koljeno (phylum), uveo je Ernst Haeckel , na osnovu grčke riječi phylon (='pleme' ili 'grana'). U biljnoj taksonomiji, Eichler (1883.) klasifikuje biljke u pet grupa, svaku pod nazivom divizija.[4][5]
Neformalno, koljeno se može smatrati većom grupom organizama nižih taksonomskih rangova, koji su povezani zajedničkim, općim i/ili specijaliziranim, plana tijelesne građe.[6]
Klasifikacije organizama u hijerarhijske sisteme, u upotrebi su od XVII i XVIII stoljeća. Obično su organizmi bili grupirani u skladu sa njihovim morfološkim sličnostima, kako su ih vidjeli ti rani autori, a grupe su zatim povezivane prema njihovim sličnostima, da se formira hijerarhijska vertikala. Na najosnovnijoj razini, koljeno se može se definirati na dva načina:
- kao grupa organizama sa određenim stepenom morfoloških ili razvojnih sličnosti (u fenetičkoj definiciji), ili
- grupa organizama sa određenim stepenom evolucijske povezanosti (u [[filogeneza|filogenetskoj].[7]
Bilo je pokušaja da se definira nivo Linneove hijerarhije, bez (evolucijske) srodnosti, koji su bili nezadovoljavajući, ali fenetička definicija je korisna onda kada se bavi pitanjima morfološke prirode, kao što su ona koliko su relativno (ne)uspješniji drugačiji planovi tijelesne građe.
Definicija na temelju genetičkih odnosa
Najvažniji cilj definicije datog taksona u genetičkoj definicija je mjera "određenog stupanja" srodnosti i kako nevezani organizmi moraju biti pripadnici različitih koljena. Minimalni uvjet je da bi svi organizmi u ovom taksonomskom rangu trebalo da budu jasno uže međusobno povezani, nego bilo koja druga grupa. Čak i ovo je problematično, jer ovisi o poznavanju odnosa organizama. Kako postaje dostupno više podataka, posebno iz molekulskih istraživanja, pružaju se bolje mogućnosti za prosuđivanje odnosa između grupa. Tako se koljena mogu spojiti ili podijeliti, ako postane jasno da su međusobno srodniji ili ne, odnosno da su srodniji nekim drugim taksonima. Na primjer, bradati crvi (Siboglinidae) su opisani kao novo koljeno (u Pogonophora), sredinom 20. stoljeća, ali molekulska istraživanja, gotovo pola stoljeća kasnije, utvrdila su da su oni grupa Annelida, tako da su sada mekadašnji filum bradatih crva spojen sa annelidima (kao porodica).[8] Na drugoj strani, visoko parazitsko koljeno Mesozoa je ipodijeljeno u dva koljena, Orthonectida i Rhombozoa, kada je otkriveno da Orthonectida vjerovatno spadaju u deuterostomia, a Rhombozoa u protostomia.[9]
Ova smjenjivost filuma je navela neke biologe da se pozovu na a koncept napuštanja ranga koljena u korist kladistike, načina na koji su grupe postavljene bez ikakvog taksonomskog rangiranja.
Definicija na osnovu plana tjelesne građe
Definiciju koljena koja je zasnovan na planu građe tijela, predložili su paleontolozi Graham Budd i Sören Jensen (kao što je Haeckel je učinio stoljeće ranije). Ta definicija je postavljena jer izumrli organizmi su najteži za klasifikaciju: oni mogu biti ogranci koji su se odvojili od linije, ali i koljeno, pred znakove koji definiraju moderne koljeno. Po Buddovoj i Jensenovoj definiciji, koljeno je definirano skup organizama sa oznakama koje dijele svi današnji predstavnici.
Ovaj pristup donosi neke male probleme, jer predačke oznake kod većine članova koljen možda su samo evolucijski izgubljene kod nekih članova. Također, ova definicija se zasniva na proizvoljnom trenutku sadašnjosti. Međutim, kao što je obilježne bazno, lako ga je primijeniti na fosilnim ostacima. Veći problem je u tome što se oslanja na subjektivne odluke o tome koje grupe organizama treba smatrati koljenima.[10]
Prema nekima, klasifikacija prema ovoj definiciji može biti snažno pogođena šansom za opstanak rijetkih grupa, koje mogu napraviti mnogo raznovrsnija koljena nego što bi bilo inače. Međutim, nije jasno koji bi evolucijski mehanizmi mogli stiumulirati takve procese.
Predstavnici mnogih modernih koljena nisu se pojavili i dugo nakon kambrija.[11]
Trenutno se rade izmjene na stranici. |
Poznata koljena/divizije
Životinje
Najstarija klasifikacija, životinjsko carstvo je podijelila prema tipu tjelesne simetrije.
Protostomia | Bilateralia | |
Deuterostomia | ||
Basalia/sporne | ||
Ostale: Radiata ili Parazoa |
Danas je široko prihvaćena slijedeća klasifijacija koljena/divizija.
Koljeno | Značenje | Uobičajeno ime | Izdvajajuća obilježja | Broj opisanih vrsta |
Acanthocephala | Bodljoglavi crvi | Bodljoglavi cevi | Uvlačivo/izvlačivo bodljikavo rilo sa više redova kukastih bodlji | approx. 1.100 |
Acoelomorpha | Nemaju crijeva | Acoela | Nemaju usta ili probavni kanal ( = digestive trakt i sistem za varenje) | Približno 350 |
Annelida | Mali prstenovi (metamere) | Annelida | Multipli kružni segmenti | 17.000+ izumrle |
Arthropoda | Člankovite noge | Insekti | Člankovito tijelo i noge, hitinski egzoskelet | 1.134.000+ izumrli |
Brachiopoda | Stopalasti pipci | Lampaste školjke | Lophophore i Brachiopoda | 300-500 izumrli |
Bryozoa | Mahovnjaci | Mahovinaste životinje, morski tepisi | Lophophora, bez drške, pipci prekriveni cilijama, anus van prstena cilija | 5.000 izumrli |
Chaetognatha | Dugočekinjaste vilice | Streličasti crvi | Hitinske bodlje na svakoj strani glave, peraja | approx. 100 izumrli |
Chordata | Imaju hordu | Kičmenjaci | Cjevasto leđno nervno stablo, notocorda, ždrijelno prorezi, endostil, post - analni rep | approx. 100.000+ |
Cnidaria | Žarnjaci | Anemone / Meduze | Nematociste (žarne ćelije) | approx. 11.000 |
Ctenophora | Češljonošci | Češljaste ili grebenaste meduze | Osam "češljastig grebenova" spojenih treplji | approx. 100 izumrli |
Cycliophora | Koturši | Simbionti | Okruglasta usta okružena malim trepljama, kesastog tijela | 3+ |
Echinodermata | Bodljokošci | Bodljokošci | Petozračna radijalna simmetrija živih oblika, klicini listovi, mezoderm nekalcificirane bodlje | approx. 7.000 živućih; približno 13,000 izumrlih |
Entoprocta | Unutrašnji anus | Peharasti crvi | Anus u krugu treplji | approx. 150 |
Gastrotricha | Čekinjast stomak | Hairybacks | Dva terminalne cjevaste prianjaljke | approx. 690 |
Gnathostomulida | Viličari | Viličnjaši | approx. 100 | |
Hemichordata | Poluhordati | Žirnjaci | Stomohorda u okovratnom ždrijelnom prorezu | approx. 100 živućih |
Kinorhyncha | Pokretna njuška | Blatnjački zmajevi | Jedanaest segmenata, svaki sa leđnom pločom | approx. 150 |
Loricifera | Steznjaci | Četkaste glave | Kišobranaste krljušti na svakom kraju | approx. 122 |
Limnognathia (Micrognathozoa) | Životinje tankih vilica | — | Harmonikasto proširivi toraks | 1 |
Mollusca | Mehko | Mehkušci | Mišićavo stopalo i plašt i okrugla ljuštura | 112.000[12] |
Nematoda | Uvijeni, navojasti | Oble gliste | Okruglog presjeka, keratinska kutikula | 25.000–1,000,000[13][14] |
Nematomorpha | Končasto-uvijenog oblika | Konjskodlake gliste | approx. 320 | |
Nemertea | Morske nimfe | Trakaste gliste | approx. 1.200 | |
Onychophora | Kandžonosci | Baršunaste gliste | Vrhovi nogu sa hitinskim kandžicama | approx. 200 živućih |
Orthonectida | Ravno plivanje | Jednostruki sloj trepljastih ćelija okoružuje masu spolnih ćelija | approx. 20 | |
Phoronida | Zeusova ljubavnica | Kopitaste gliste | U-oblikovano crijevo | 11 |
Placozoa | Pločaste životinje | Diferencirana vršna i donja površina, dva sloja trepljastih ćelija, između ameboidnnih nitastih ćelija | 1 | |
Platyhelminthes | Pljosnate gliste | Pljosnate gliste | approx. 25.000[15] | |
Porifera Parafiletskli takson* | Poraši | Spužve | Perforirani unutrašni zid (sloj) | 5.000+današnje |
Priapulida | Mali priapus | approx. 16 | ||
Rhombozoa | Pastelna životinja | — | Pojedinačne (usamljaničke), antero-posteriorna osovina, ćelija okružene trepljama | 75 |
Rotifera | Koturaši | Rotifere | Prednji vijenac treplji | approx. 2.000 |
Sipuncula | Mala cijev | Kikiriki crvi | Mouth surrounded by invertible tentacles | 144–320 |
Tardigrada | Spori koraci (pokreti) | Vodeni medvjedi | Četverodijelno tijelo i glava | 1.000+ |
Xenacoelomorpha | Čudni pljosnati crvi | — | Trepljaste deuterostomia | 2 |
Ukupno: 35 | 2,000.000+ |
Grupe koje su nekada rangirane kao koljena
Koljeno | Uobičajeno ime | Sadašnji konsensus |
---|---|---|
Acanthocephala | Bodljoglave gliste | Jako modificirane Rotifera |
Aschelminthes | Pseudocoelomata | Podijeljene u nekoliko pseudocelomatskih koljena |
Craniata | — | Podgruppa koljena Chordata; moguče i sinonm sa Vertebrata |
Cephalochordata | Lancetice | Potkoljeno koljena Chordata. |
Cephalorhyncha | — | Natkoljeno Scalidophora. |
Coelenterata | — | podijeljeni u koljena Cnidaria i Ctenophora. |
Echiura | Kašikaste gliste | Razred koljena Annelida. |
Enteropneusta | Žiraste gliste | Class of phylum Hemichordata. |
Gephyra | Kikirikaste i kašikaste gliste | Podijeljene u koljena Sipuncula i Echiura. |
Mesozoa | Mesozoe | Podijeljeni u koljena Orthonectida i Rhombozoa. |
Myxozoa | Veoma modificirane Cnidaria | |
Pentastomida | Jezičaste gliste | Potklasa Maxillopoda koljena Arthropoda |
Pogonophora | Medvjedaste glist | Dio porodice Siboglinidae koljena Annelida. |
Pterobranchia | — | Razred koljena Hemichordata |
Symplasma | Staklaste spužve | Razred Hexactinellida koljena Porifera |
Urochordata | Tunicates | Potkoljeno koljena Chordata |
Vestimentifera | Gliste sa oduškom | Dio porodice Siboglinidae koljena Annelida |
Ukupno: 16 |
Koljena/divizije kopnenih biljaka
U narednoj tabeli je prikazano deset divizija današnjih embriofita (kopnene biljke). Na njih se mogu dodati dvije divizije/koljena algi: Chlorophyta i Charophyta, koje su uključeni s kopnenim biljkama u kladus Viridiplantae. Definicija i klasifikacija biljaka na ovom nivou varira od izvora do izvora i progresivno se mijenjala u posljednjih nekoliko godina. Tako neki izvori stavljaju preslice u diviziju Arthrophyta i paprati u diviziju Pteridophyta, dok ih drugi uključuju u Pteridophyta, kao što je prikazano u nastavku. Podjela Pinophyta se može koristiti za sve golosemenjače (tj. uključujući cikade, ginkgo i gnetofte), ili četinjača samo u nastavku.
Od prvog objavljivanja APG sistema, 1998. godine, koji je predložio klasifikaciju cvjetnica do nivoa reda, mnogi izvori radije za zamjenjuju redove neformalnim kladusima. Gdje su se u formalnom redove, tradicionalne podjele navedene u nastavku su svedeni na mnogo nižem nivou, npr. potklase, kao što su konifere (Conifera).[16][17]
Divizija | Značenje | Opće ime | Obiježavajuća svojstva | |
Anthocerotophyta[18] | Anthocerosolike biljke | Rožnate mahovine | Rogoliki sporofit, nemaju provodni (vaskularni) sistem | - |
Bryophyta | Bryumolike biljke, mahovine | Mahovine | Stalni negranati sporofiti, bez provodnih snopića | |
Marchantiophyta,[19] Jetrenjače [20] |
Marchantiaolike biljke lJetraste biljke |
Mahovine jetrenjače | Prolazni negranati sporofiti, bez provodnog sistema | |
Lycopodiophyta,[16] Lycophyta[21] |
'Lycopodiumaste biljke "Vučikje" biljke |
klubolike i bodljaste mahovine | mikrofilski listovi, imaju provodni sistem | |
Pteridophyta | Papratima slične biljke, paprati | Paparati i preslice | Protalij gametofiti, provodni sistem | |
Pinophyta,{{
Coniferophyta[22] |
Pinusolike biljke Biljke sa šišarkom |
Četinari | Šišarke sa sjemenkama i drvenastim traheidama | |
Cycadophyta[23] | Cycas-like plants, palm-like plants | Cikade | Sjemenke, Krunasto spojeni listovi | |
Ginkgophyta[24] | Ginkgolike biljke | Ginko, Drvo vilina kosa | Sjemenke nisu zaštićene plodom (pojedinačno današnje vrste) | |
Gnetophyta[25] | Gnetumolike biljke | Gnetofite | Sjemenke i drvenasti sistem provodnih sudova | |
Magnoliophyta | Magnolia,Magnoliolike biljke | Cvjetnice, angiosperme | Cvjetovi i plodovi, provodni sistem sa sudovima | |
Ukupno: 10 |
Divizije gljiva
- Chytridiomycota
- Blastocladiomycota
- Zygomycota
- Glomeromycota
- Ascomycota
- Basidiomycota
- Microsporidia
- Neocallimastigomycota
Koljena/divizije protista
Opis grupe | Koljeno[26] | Značenje | Uobičajeno ime | Izdvajajuća svojstva | Primjer |
Heterotrofi (bez aparata za kretanje) | Rhizopoda | root-foot[27] | Amoeba | Ameboidi sa sposobnošću promjene oblika tijela | Amoeba |
Actinopoda | Zrakastonošci | ------- | Duge, tanke aksopodije | Radiolarije | |
Foraminifera | Imaju otvore | Foraminifere | Komplesna ljuštura sa jednom ili više komora more | Foraminifere | |
Fotosintetski protisti | Dinoflagellata Vrtložasti bičari | Dinoflagelate | Jednoćelijski, imaju dva nejednaka biča | Crvene oznake | |
Euglenophyta | Biljke Božije či | Euglenidae | Imaju pelikulu, opnasti omotač koji ćeliji daje oblik. | Euglena | |
Chrysophyta | Zlatna biljka | Zlatne alge | Diatoma | ||
Rhodophyta | Ružičaste alge | Crvrne alge | Ćelije nemaju bič ili centriole; sadrže fikoobiliproteine koji daju tintu (mastilo) | Koralne alge | |
Phaeophyta | Mrke alge | Smeđe slge | Hloroplasti su omotani sa četiri membrane, formiraju razna tkiva | Morske alge | |
Heterotrofi sa bičevima | Sarcomastigophora | Trypanosoma cruzi | |||
Ciliophora | Paramecium | ||||
Stvaraju nepokretne spore | Apicomplexa | Plasmodium | |||
Heterotrofi ograničene pokretljivosti | Oomycota | Vodene plijesni | |||
Acrasiomycota | Dictyostelium | ||||
Myxomycota | Fuligo | ||||
Ukupno: 14 |
Bacterijska koljena/divizije
Danas je poznato 29 koljena koje prihvata Spisak prokariotskih imena sa statusom u nomenklaturi (LPSN)[28]
- Acidobacteria, fenotipski raznolike pretežno nekultivirane
- Actinobacteria, Visoko-G+C Gram pozitivne vrste
- Aquificae, samo 14 termofilnih rodova, veoma razgranate
- Bacteroidetes
- Caldiserica, nekadašnji kanditati za diviziju OP5, Caldisericum exile je jedini predstavnik
- Chlamydiae, samo 6 rodova
- Chlorobi, samo 7 rodova , zelene sumporne bakterije
- Chloroflexi, zelene nesumporne bakterije
- Chrysiogenetes, samo 3 roda (Chrysiogenes arsenatis, Desulfurispira natronophila, Desulfurispirillum alkaliphilum)
- Cyanobacteria, poznate i kao plavo-zelene alge
- Deferribacteres
- Deinococcus-Thermus, Deinococcus radiodurans i Thermus aquaticus su "općenito poznate" vrste ovog koljena
- Dictyoglomi
- Elusimicrobia, nekadašnji kandidat divizije Thermus grupe 1
- Fibrobacteres
- Firmicutes, Nisko-G+C Gram pozitivne vrste, kao one koje formiraju spore: Bacilli (aerobni) i Clostridia (anaerobna)
- Fusobacteria
- Gemmatimonadetes
- Lentisphaerae, nekadašnji kladus VadinBE97
- Nitrospira
- Planctomycetes
- Proteobacteria, poznatiji kao koljena, uključuje vrste kao što su Escherichia coli ili Pseudomonas aeruginosa
- Spirochaetes, vrsta uključuje Borrelia burgdorferi, koja uzrokuje Lymeovu bolest
- Synergistetes
- Tenericutes, alternativno razred Mollicutes u koljenu Firmicutes (rod: Mycoplasma)
- Thermodesulfobacteria
- Thermomicrobia
- Thermotogae, duboko razgranate
- Verrucomicrobia
Koljena/divizije/carstva arhea
- Crenarchaeota, drugo najuobičajenije koljenomo Archea
- Euryarchaeota, najuobičajenije koljeni Archaea
- Korarchaeota
- Nanoarchaeota, ultra-mali simbioti, pojedinačno poznate vrste
- Thaumarchaeota
Također pogledajte
Reference
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ "Life sciences". The American Heritage New Dictionary of Cultural Literacy (third izd.). Houghton Mifflin Company. 2005.
Phyla in the plant kingdom are frequently called divisions.
- ^ Berg, Linda R. (2007-03-02). Introductory Botany: Plants, People, and the Environment (2 izd.). Cengage Learning. str. 15. ISBN 9780534466695. Pristupljeno 23 July 2012. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Collins AG, Valentine JW (2001). "Defining phyla: evolutionary pathways to metazoan body plans." Evol. Dev. 3: 432-442.
- ^ Naik, V.N. (1984). Taxonomy of Angiosperms. Tata McGraw-Hill. str. 27. ISBN 9780074517888.
- ^ Valentine, James W. (2004). On the Origin of Phyla. Chicago: University Of Chicago Press. str. 7. ISBN 0-226-84548-6.
- ^ Budd, G.E.; Jensen, S. (2000). "A critical reappraisal of the fossil record of the bilaterian phyla". Biological Reviews. 75 (2): 253–295. doi:10.1111/j.1469-185X.1999.tb00046.x. PMID 10881389. Pristupljeno 2007-05-26. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Rouse G.W. (2001). "A cladistic analysis of Siboglinidae Caullery, 1914 (Polychaeta, Annelida): formerly the phyla Pogonophora and Vestimentifera". Zoological Journal of the Linnean Society. 132 (1): 55–80. doi:10.1006/zjls.2000.0263.
- ^ Pawlowski J, Montoya-Burgos JI, Fahrni JF, Wüest J, Zaninetti L (October 1996). "Origin of the Mesozoa inferred from 18S rRNA gene sequences". Mol. Biol. Evol. 13 (8): 1128–32. doi:10.1093/oxfordjournals.molbev.a025675. PMID 8865666.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Budd, G. E. (1998). "Arthropod body-plan evolution in the Cambrian with an example from anomalocaridid muscle". Lethaia. Blackwell Synergy. 31 (3): 197–210. doi:10.1111/j.1502-3931.1998.tb00508.x.
- ^ Briggs, D. E. G.; Fortey, R. A. (2005). "Wonderful strife: systematics, stem groups, and the phylogenetic signal of the Cambrian radiation". Paleobiology. 31 (2 (Suppl)): 94–112. doi:10.1666/0094-8373(2005)031[0094:WSSSGA]2.0.CO;2.
- ^ Feldkamp, S. (2002): Modern Biology. Holt, Rinehart, and Winston, USA. (pp. 725)
- ^ Hodda, M (2011). "Phylum Nematoda Cobb, 1932. In: Zhang, Z.-Q. (Ed.) Animal biodiversity: An outline of higher-level classification and survey of taxonomic richness". Zootaxa. 3148: 63–95.
- ^ Zhang, Z (2013). "Animal biodiversity: An update of classification and diversity in 2013. In: Zhang, Z.-Q. (Ed.) Animal Biodiversity: An Outline of Higher-level Classification and Survey of Taxonomic Richness (Addenda 2013)". Zootaxa. 3703 (1): 5–11. doi:10.11646/zootaxa.3703.1.3.
- ^ Species Register. "Flatworms — Phylum Platyhelminthes". Marine Discovery Centres. Pristupljeno 2007-04-09. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b Cronquist, A.; A. Takhtajan; W. Zimmermann (1966). "On the higher taxa of Embryobionta". Taxon. International Association for Plant Taxonomy (IAPT). 15 (15): 129–134. doi:10.2307/1217531. JSTOR 1217531.
- ^ Chase, Mark W.; Reveal, James L. (2009), "A phylogenetic classification of the land plants to accompany APG III", Botanical Journal of the Linnean Society, 161 (2): 122–127, doi:10.1111/j.1095-8339.2009.01002.x Nepoznati parametar
|lastauthoramp=
zanemaren (prijedlog zamjene:|name-list-style=
) (pomoć) - ^ Mauseth, James D. (2012). Botany : An Introduction to Plant Biology (5th izd.). Sudbury, MA: Jones and Bartlett Learning. ISBN 978-1-4496-6580-7.CS1 održavanje: ref=harv (link) p. 489
- ^ Crandall-Stotler, Barbara; Stotler, Raymond E. (2000). "Morphology and classification of the Marchantiophyta". Bryophyte Biology. Cambridge: Cambridge University Press. str. 21. ISBN 0-521-66097-1. Nepoznati parametar
|editors=
zanemaren (prijedlog zamjene:|editor=
) (pomoć) - ^ Mauseth 2012, str. 489.
- ^ Mauseth 2012, str. 509.
- ^ Mauseth 2012, str. 535.
- ^ Mauseth 2012, str. 540.
- ^ Mauseth 2012, str. 542.
- ^ Mauseth 2012, str. 543.
- ^ http://www.nicholls.edu/biol-ds/Biol156/Lectures/Protista.pdf
- ^ http://www.memidex.com/rhizopoda
- ^ J.P. Euzéby. "List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature: Phyla". Pristupljeno 30 December 2010. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Vanjski linkovi
Phylum na Wikimedia Commonsu. |