Razlika između verzija stranice "Pikometar"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 7: Red 7:
Primjena dužine pikometra je u primjena gotovo u potpunosti ograničena na [[fizička čestica|fizičku česticu]], [[kvantna fizika|kvantnu fiziku]], [[hemija|hemiju]] i [[akustika|akustiku]]. [[Atom]]i imaju promjer između 62 i 520 pm, a tipska [[dužina hemijske veze | dužina]] [[ugljik]] – ugljik [[kovalentna veza | jednostruke veze]] je 154 pm. Manje jedinice i dalje mogu koristiti za opisivanje manjih čestica (od kojih su neke komponente samih atoma), kao što su [[hadron]]i, a donje granice moguće veličine su za [[fermion]]ske tačkaste čestice.
Primjena dužine pikometra je u primjena gotovo u potpunosti ograničena na [[fizička čestica|fizičku česticu]], [[kvantna fizika|kvantnu fiziku]], [[hemija|hemiju]] i [[akustika|akustiku]]. [[Atom]]i imaju promjer između 62 i 520 pm, a tipska [[dužina hemijske veze | dužina]] [[ugljik]] – ugljik [[kovalentna veza | jednostruke veze]] je 154 pm. Manje jedinice i dalje mogu koristiti za opisivanje manjih čestica (od kojih su neke komponente samih atoma), kao što su [[hadron]]i, a donje granice moguće veličine su za [[fermion]]ske tačkaste čestice.


[[Laserska Interferometarska prostorna antena]] (LISA) sonda je planirana za lansiranje u [[2034]]. Namijenjena je za direktno otkrivanje [[gravitacijski talas|gravitacijskih talasa]], koja će mjeriti relativna pomjeranja sa rezolucijom od 20 pikometara na rastojanju od od 5 miliona kilometara, što daje bolju osjetljivost od 1/10<sup>20</sup>.
[[Laserska interferometarska prostorna antena]] (LISA) sonda je planirana za lansiranje u [[2034]]. Namijenjena je za direktno otkrivanje [[gravitacijski talas|gravitacijskih talasa]], koja će mjeriti relativna pomjeranja sa rezolucijom od 20 pikometara na rastojanju od od 5 miliona kilometara, što daje bolju osjetljivost od 1/10<sup>20</sup>.


==Također pogledajte==
==Također pogledajte==

Verzija na dan 19 maj 2016 u 01:46

Pojednostavljeni prikaz atoma helija, čiji procijenjeni prečnik iznosi 62 pikometra[1]

Pikometar (SI simbol: pm) je mjerna jedinica dužine u metričkom sistemu, koja odgovara trilliontom (1/1,000.000.000.000) dijelu metra, u SI sistemu osnovnih mjernih jedinica. U naučnom obilježavanju se piše kao 1x10−12 m, a u inženjerskom kao 1 E−12 m = 0,000.000.000.001 m.

Pikometar je jedan milioniti deo mikrometra (također poznatog kao mikron: µ), a koriste se i nazivi mikromikron, stigma ili bikron (µµ).[2] Ova mjerna jedinica je također stotinka angstrema, međunarodno priznate (ali ne u SI) jedinice za dužinu.[3]

Upotreba

Primjena dužine pikometra je u primjena gotovo u potpunosti ograničena na fizičku česticu, kvantnu fiziku, hemiju i akustiku. Atomi imaju promjer između 62 i 520 pm, a tipska dužina ugljik – ugljik jednostruke veze je 154 pm. Manje jedinice i dalje mogu koristiti za opisivanje manjih čestica (od kojih su neke komponente samih atoma), kao što su hadroni, a donje granice moguće veličine su za fermionske tačkaste čestice.

Laserska interferometarska prostorna antena (LISA) sonda je planirana za lansiranje u 2034. Namijenjena je za direktno otkrivanje gravitacijskih talasa, koja će mjeriti relativna pomjeranja sa rezolucijom od 20 pikometara na rastojanju od od 5 miliona kilometara, što daje bolju osjetljivost od 1/1020.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Atomic radius". WebElements: the periodic table on the web.
  2. ^ Deza, Elena; Deza, Michel Marie (2006). Dictionary of Distances. Elsevier. ISBN 0-444-52087-2.
  3. ^ How Many? A Dictionary of Units of Measurement; Russ Rowlett and the University of North Carolina at Chapel Hill; http://www.unc.edu/~rowlett/units/dictB.html

Vanjski linkovi