Razlika između verzija stranice "Platon"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
mNo edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
{{Nedostaju izvori}} |
||
[[Datoteka:Plato.png|mini|desno|Platon]] |
[[Datoteka:Plato.png|mini|desno|Platon]] |
||
'''Platon''' ({{SGrJ|Πλάτων|f=Plátōn}}) |
'''Platon''' ({{SGrJ|Πλάτων|f=Plátōn}}) pripadao je [[ontologija|ontološkom]] razdoblju [[Antička filozofija|antičke grčke]] [[Filozofija|filozofije]], a spada i u objektivni [[idealizam]]; on je idealistički [[utopija|utopist]]. |
||
== Život == |
== Život == |
||
⚫ | Platon (427-347. p. n. e.) rođen je u [[Atina|Atini]] u [[Aristokratija|aristokratskoj]] porodici. Bio je, za to vrijeme, svestrano [[Obrazovanje|obrazovan]]. Pravo ime mu je Aristokle, a ime Platon dobio je po grčkoj riječi ''platis'', što znači "širok, plećat". Kad je upoznao [[Sokrat]]a, bio je očaran njegovom mudrošću i postao je njegov najbolji učenik i prijatelj osam godina (do Sokratove smrti). Nakon Sokratovog pogubljenja bio je razočaran u državu i nekoliko godina putovao je po [[Egipat|Egiptu]] i južnoj [[Italija|Italiji]]. Godine 387. p. n. e. vraća se u Atinu i tu osniva svoju školu – ''Akademiju''. Ona je dobila ime po mjestu gdje je Platon podučavao – u vrtu posvećenom [[mitologija|mitskom]] heroju Akademu). To je vrijeme njegovog najplodnijeg rada kad je napisao svoja najznačajnija djela – dijaloge. |
||
⚫ | Platon (427-347. p. n. e.) |
||
Postoje različiti podaci o tome koliko je sačuvanih dijaloga (35 i 13 pisama). |
Postoje različiti podaci o tome koliko je sačuvanih dijaloga (35 i 13 pisama). |
||
== Razlika između Platonove i Aristotelove države == |
== Razlika između Platonove i Aristotelove države == |
||
⚫ | Platon je u svojoj ''Državi'' pokušao formulirati apsolutno najbolju državu, dok je [[Aristotel]] uočio da ne postoji apsolutno najbolja [[država]] već samo relativno najbolja država u odnosu na postojeće stanje. Platonova idealna država ima tri staleža (filozofi, vojnici, robovi), dok [[Aristotel]]ova ima dva: upravljački stalež i stalež robova. Aristotel je pogrešno formulirao početnu premisu o robovima, a to je da su oni takvi po svojoj prirodi, dok su u stvarnosti oni takvi zato što ih takvima čini društvo. U samoj toj tvrdnji Aristotel je formulirao i rasnu teoriju društva. |
||
⚫ | Platon je u svojoj |
||
Aristotel je bio realniji od Platona iz razloga što se zalagao za državu po uzoru na [[Atina|Atinu]]. On je proučavao postojeće [[ustav]]e [[Grčka|grčkih]] država i iz njih izvlačio zaključke. Aristotel je, također, državu prikazivao u organicističkom obliku. |
Aristotel je bio realniji od Platona iz razloga što se zalagao za državu po uzoru na [[Atina|Atinu]]. On je proučavao postojeće [[ustav]]e [[Grčka|grčkih]] država i iz njih izvlačio zaključke. Aristotel je, također, državu prikazivao u organicističkom obliku. |
||
Više o Platonovom pogledu na državu pročitajte u članku o Platonovom djelu [[Država (Platon)|Država]]. |
|||
== Gnoseologija == |
== Gnoseologija == |
||
Red 21: | Red 17: | ||
Platonovo učenje o spoznaji se bazira na njegovom idealističkom tumačenju svijeta. Ona je, prije svega, [[Racionalizam|racionalistička]], jer svijet ideja jedno mišljenjem možemo spoznati. Materijalni svijet spoznajemo čulima, ali to nije prava spoznaja. |
Platonovo učenje o spoznaji se bazira na njegovom idealističkom tumačenju svijeta. Ona je, prije svega, [[Racionalizam|racionalistička]], jer svijet ideja jedno mišljenjem možemo spoznati. Materijalni svijet spoznajemo čulima, ali to nije prava spoznaja. |
||
U teoriju spoznaje Platon uključuje i svoju "teoriju sjećanja". Govorio je da metodom [[Dijalektika|dijalektike]], [[dijalog]]a mi trebamo podstaći dušu na sjećanje svijeta ideja u kome je boravila prije ulaska u tijelo. Zbog toga u ovom svijetu mi ne spoznajemo ništa novo |
U teoriju spoznaje Platon uključuje i svoju "teoriju sjećanja". Govorio je da metodom [[Dijalektika|dijalektike]], [[dijalog]]a mi trebamo podstaći dušu na sjećanje svijeta ideja u kome je boravila prije ulaska u tijelo. Zbog toga u ovom svijetu mi ne spoznajemo ništa novo – to je samo sjećanje. |
||
Također, tvrdio je da u materijalnom svijetu mi vidimo samo sjene svijeta ideja. To je Platon opisao u svojoj poznatoj slici pećine u djelu [[ |
Također, tvrdio je da u materijalnom svijetu mi vidimo samo sjene svijeta ideja. To je Platon opisao u svojoj poznatoj slici pećine u djelu ''[[Država (Platon)|Država]]''. Naime, Platon je opisao čovječanstvo kao grupu ljudi u mračnoj pećini. Iza njih je otvor iz kojeg dolazi svjetlost. Ta svjetlost baca sjenke prema zidu u koji ljudi gledaju. Kako napolju ljudi možda nose neke stvari (kutije, npr.), sjene koje su na zidu daju ljudina pogrešan utisak o vanjskom svijetu – ljudi s kockastim glavama (nepoznavanje svijeta ideja). Ponekad se neko iz grupe odvoji i izađe, međutim, jaka svjetlost ih zaslijepi (zbog tame u kojoj su živjeli) i oni u strahu trče nazad u pećinu. |
||
== Etika i politika == |
== Etika i politika == |
||
Po Platonu etički ideal je postići vrlinu, a ona se zasniva na znanju. To je težnja ka ideji [[Dobro|dobra]] kao vrhunskoj vrijednosti. Ideja dobra (kao [[moralni imperativ]]) se ne može ostvariti samo u pojedincu nego istovremeno u zajednici, odnosno u državi. |
Po Platonu etički ideal je postići vrlinu, a ona se zasniva na znanju. To je težnja ka ideji [[Dobro|dobra]] kao vrhunskoj vrijednosti. Ideja dobra (kao [[moralni imperativ]]) se ne može ostvariti samo u pojedincu nego istovremeno u zajednici, odnosno u državi. |
||
Tako je njegovo etičko učenje povezano |
Tako je njegovo etičko učenje povezano s učenjem o idealnoj državi. Idealna država zasniva se na podjeli rada, zato ona treba imati tri staleža: |
||
# Stalež proizvođača |
# Stalež proizvođača – zanatlije i zemljoradnici |
||
# Vojnici koji brane državu |
# Vojnici koji brane državu – vrlina hrabrosti |
||
# Filozofi |
# Filozofi – vladari koji svojom mudrošću vode državu. |
||
Staleži se ne trebaju |
Staleži se ne trebaju miješati u poslove drugih staleža da bi se postigla maksimalna efikasnost. Država treba osigurati pravdu za sve i svoje građane učiti vrlini dobra. |
||
== Djela == |
== Djela == |
||
⚫ | Platonovo učenje možemo spoznati izvorno zahvaljujući tome što su njegova djela sačuvana u cjelini. Pisao je u obliku dijaloga, što djela čini zanimljivima, pa se i danas rado čitaju. Skoro u svim djelima javlja se [[Sokrat]] kao ličnost. Neki historičari dijele Platonova djela u tri faze (rani, srednji i pozni period): |
||
⚫ | Platonovo učenje možemo spoznati izvorno zahvaljujući tome što su njegova djela sačuvana u cjelini. Pisao je u obliku dijaloga, što djela čini |
||
'''Rani period''': |
'''Rani period''': |
||
{{div col}} |
|||
* [[Harmid]] |
|||
* ''[[Harmid (dijalog)|Harmid]]'' |
|||
* [[Lahet]] |
|||
* [[ |
* ''[[Lahet (dijalog)|Lahet]]'' |
||
* [[ |
* ''[[Hipija Mali]]'' |
||
* [[ |
* ''[[Ion (dijalog)|Ion]]'' |
||
⚫ | |||
* [[Sokratova odbrana]] |
|||
* [[ |
* ''[[Sokratova odbrana]]'' |
||
* [[ |
* ''[[Eutifron]]'' |
||
* [[ |
* ''[[Menon]]'' |
||
* ''[[Kratil (dijalog)|Kratil]]'' |
|||
* [[Kriton]] |
* ''[[Kriton]]'' |
||
⚫ | |||
* [[ |
* ''[[Gorgija (Platon)|Gorgija]]'' |
||
* [[ |
* ''[[Hipija Veliki]]'' |
||
* ''[[Lisid (dijalog)|Lisid]]'' |
|||
* [[Meneksen]] |
|||
* ''[[Meneksen (dijalog)|Meneksen]]'' |
|||
* [[Eutidem]] |
|||
* ''[[Eutidem (dijalog)|Eutidem]]'' |
|||
{{div col end}} |
|||
{{col-begin}} |
|||
{{col-break}} |
|||
'''Srednji period''': |
'''Srednji period''': |
||
* [[Fedon]] |
* ''[[Fedon]]'' |
||
* [[Fileb]] |
* ''[[Fileb]]'' |
||
* [[Država (Platon)|Država]] |
* ''[[Država (Platon)|Država]]'' |
||
* [[Gozba]] |
* ''[[Gozba (Platon)|Gozba]]'' |
||
* [[Tetet]] |
* ''[[Tetet (dijalog)|Tetet]]'' |
||
{{col-break}} |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
* ''[[Fedar (dijalog)|Fedar]]'' |
|||
⚫ | |||
* ''[[Sofist (Platon)|Sofist]]'' |
|||
* ''[[Kritija (dijalog)|Kritija]]'' |
|||
* ''[[Timaj (dijalog)|Timaj]]'' |
|||
* ''[[Zakoni (Platon)|Zakoni]]'' |
|||
{{col-end}} |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
* [[Fedar]] |
|||
* [[Državnik]] |
|||
* [[Sofist]] |
|||
* [[Kritija]] |
|||
* [[Timaj]] |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
* [[Filozofija]] |
|||
* [[Antička filozofija]] |
* [[Antička filozofija]] |
||
* [[ |
* [[Platonska ljubav]] |
||
* [[Aristotel]] |
|||
* [[Diogen iz Sinope]] |
|||
== Vanjski linkovi == |
== Vanjski linkovi == |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
* [http://www.perseus.org/cache/perscoll_Greco-Roman.html Platonova djela] |
* [http://www.perseus.org/cache/perscoll_Greco-Roman.html Platonova djela] |
||
* [[Aristotel|Razlike između Platonove i Aristotelove države]] |
|||
⚫ | |||
<!-- Kategorije --> |
|||
<!-- Interwikis --> |
|||
⚫ | |||
[[Kategorija:Rođeni 427. p. n. e.]] |
[[Kategorija:Rođeni 427. p. n. e.]] |
Verzija na dan 10 juni 2016 u 14:31
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Platon (starogrčki: Πλάτων, fonol. Plátōn) pripadao je ontološkom razdoblju antičke grčke filozofije, a spada i u objektivni idealizam; on je idealistički utopist.
Život
Platon (427-347. p. n. e.) rođen je u Atini u aristokratskoj porodici. Bio je, za to vrijeme, svestrano obrazovan. Pravo ime mu je Aristokle, a ime Platon dobio je po grčkoj riječi platis, što znači "širok, plećat". Kad je upoznao Sokrata, bio je očaran njegovom mudrošću i postao je njegov najbolji učenik i prijatelj osam godina (do Sokratove smrti). Nakon Sokratovog pogubljenja bio je razočaran u državu i nekoliko godina putovao je po Egiptu i južnoj Italiji. Godine 387. p. n. e. vraća se u Atinu i tu osniva svoju školu – Akademiju. Ona je dobila ime po mjestu gdje je Platon podučavao – u vrtu posvećenom mitskom heroju Akademu). To je vrijeme njegovog najplodnijeg rada kad je napisao svoja najznačajnija djela – dijaloge.
Postoje različiti podaci o tome koliko je sačuvanih dijaloga (35 i 13 pisama).
Razlika između Platonove i Aristotelove države
Platon je u svojoj Državi pokušao formulirati apsolutno najbolju državu, dok je Aristotel uočio da ne postoji apsolutno najbolja država već samo relativno najbolja država u odnosu na postojeće stanje. Platonova idealna država ima tri staleža (filozofi, vojnici, robovi), dok Aristotelova ima dva: upravljački stalež i stalež robova. Aristotel je pogrešno formulirao početnu premisu o robovima, a to je da su oni takvi po svojoj prirodi, dok su u stvarnosti oni takvi zato što ih takvima čini društvo. U samoj toj tvrdnji Aristotel je formulirao i rasnu teoriju društva.
Aristotel je bio realniji od Platona iz razloga što se zalagao za državu po uzoru na Atinu. On je proučavao postojeće ustave grčkih država i iz njih izvlačio zaključke. Aristotel je, također, državu prikazivao u organicističkom obliku.
Gnoseologija
Platonovo učenje o spoznaji se bazira na njegovom idealističkom tumačenju svijeta. Ona je, prije svega, racionalistička, jer svijet ideja jedno mišljenjem možemo spoznati. Materijalni svijet spoznajemo čulima, ali to nije prava spoznaja.
U teoriju spoznaje Platon uključuje i svoju "teoriju sjećanja". Govorio je da metodom dijalektike, dijaloga mi trebamo podstaći dušu na sjećanje svijeta ideja u kome je boravila prije ulaska u tijelo. Zbog toga u ovom svijetu mi ne spoznajemo ništa novo – to je samo sjećanje.
Također, tvrdio je da u materijalnom svijetu mi vidimo samo sjene svijeta ideja. To je Platon opisao u svojoj poznatoj slici pećine u djelu Država. Naime, Platon je opisao čovječanstvo kao grupu ljudi u mračnoj pećini. Iza njih je otvor iz kojeg dolazi svjetlost. Ta svjetlost baca sjenke prema zidu u koji ljudi gledaju. Kako napolju ljudi možda nose neke stvari (kutije, npr.), sjene koje su na zidu daju ljudina pogrešan utisak o vanjskom svijetu – ljudi s kockastim glavama (nepoznavanje svijeta ideja). Ponekad se neko iz grupe odvoji i izađe, međutim, jaka svjetlost ih zaslijepi (zbog tame u kojoj su živjeli) i oni u strahu trče nazad u pećinu.
Etika i politika
Po Platonu etički ideal je postići vrlinu, a ona se zasniva na znanju. To je težnja ka ideji dobra kao vrhunskoj vrijednosti. Ideja dobra (kao moralni imperativ) se ne može ostvariti samo u pojedincu nego istovremeno u zajednici, odnosno u državi.
Tako je njegovo etičko učenje povezano s učenjem o idealnoj državi. Idealna država zasniva se na podjeli rada, zato ona treba imati tri staleža:
- Stalež proizvođača – zanatlije i zemljoradnici
- Vojnici koji brane državu – vrlina hrabrosti
- Filozofi – vladari koji svojom mudrošću vode državu.
Staleži se ne trebaju miješati u poslove drugih staleža da bi se postigla maksimalna efikasnost. Država treba osigurati pravdu za sve i svoje građane učiti vrlini dobra.
Djela
Platonovo učenje možemo spoznati izvorno zahvaljujući tome što su njegova djela sačuvana u cjelini. Pisao je u obliku dijaloga, što djela čini zanimljivima, pa se i danas rado čitaju. Skoro u svim djelima javlja se Sokrat kao ličnost. Neki historičari dijele Platonova djela u tri faze (rani, srednji i pozni period):
Rani period:
Srednji period: |
Kasni period: |
Djelo Sokratova odbrana opisuje Sokratovu kritiku tadašnje države i njegov odnos prema smrti. Ovo djelo dramatizirano je kao pozorišni komad.
Također pogledajte
Vanjski linkovi
Commons ima datoteke na temu: Platon |
Wikicitati imaju citate vezane za: Platon |