Razlika između verzija stranice "Jarovići (Rogatica)"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m Vraćene izmjene korisnika Valter Peric (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Golden Bosnian Lily |
No edit summary |
||
| Red 59: | Red 59: | ||
| g1971_srbi = 102 |
| g1971_srbi = 102 |
||
}} |
}} |
||
Selo je naseljavano više puta. Samo u turskom periodu kuga je pomorila stanovništvo najmanje dva puta. Posljednji put 1813-1815 godine. Dugo je bilo nenaseljeno. Intenzivnije naselajvanje je počelo oko 1850. godine. U samim Jarovićima je bilo muslimansko stanovništvo, a u zaseocima pravoslavno. |
|||
U Jarovićima su bila prezimena Palo, Karić i Ćato. Za Pale nije sigurno da su u srodstvu s prezimenjacima s područja Prače i Podgraba. Nekad i negdje su bili spahije i nije poznato odakle su došli. Godine 1880. su u selu bili Mujo i Halil. Mehmed je došao negdje između 1895. i 1901. godine. Karić je porijeklom sa Modrika i došao je na ženevinu oženivši udovicu. Ćato je porijeklom iz sela Dubočice kod Višegrada i došao je na ženevinu. |
|||
U Mahovu Dolu je bio Maksimović. Jedan dio zemlje koju je obrađivao je bila vlasništvo Suljagića iz Sočica. Poginuli su 1942. godine tako da je ovo prezime izumrlo u selu. |
|||
Na Luci je Suljagić iz Sočica naselio Milana Vukojičića koji nije imao muške djece. Poginuo je u prvom svjetskom ratu i na ćifluku ga je naslijedio zet Džida sa Borike. |
|||
Na Bjeloti su Božovići i Babići. Božovići su došli poslije 1901. godine. Babići su naselili ćifluk na koji je svojevremno Salihagić s Kovačice naselio Milinića koji je upisan kao Krsto Dunđer. Pošto nije imao djece, pod starost je otišao na Ponor a na njegovo mjesto je, poslije 1901. godine, došao Babić od Gacka. Na Bjeloti su upisana još dva prezimena koja su iščezla – Žigić i Smrekar. Na njihovo mjesto je došao Božović poslije 1901. godine |
|||
Na Dubovicama je bio Danojlić koga je naselio Salihagić s Kovačice i Kušić. |
|||
Na Gaju je bio Kušić. |
|||
Poslije 1901. a prije 1910. godine na Gradac je dosao Hršum, a u Lisičine Vučković. Bila je još jedna kuća Radojevića koji se tu nastanio nakon što se odvojio od oca u susjednom selu Golubovići. |
|||
== Reference == |
== Reference == |
||
Verzija na dan 15 juni 2016 u 19:38
Jarovići | |
|---|---|
(naselje) | |
  Jarovići | |
| Koordinate: 43°47′05″N 18°53′41″E / 43.7847°N 18.8947°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Rogatica |
| Stanovništvo (1991) | |
| • Naseljeno mjesto | 42 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 58 |
| Matični broj | 219932[1] |
| Matični broj općine | 20516 |
Jarovići su naseljeno mjesto u općini Rogatica, Bosna i Hercegovina.[2]
Stanovništvo
| Sastav stanovništva – naselje Jarovići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
| Osoba | 5 (100,0%) | 42 (100,0%) | 103 (100,0%) | 133 (100,0%) | |||
| Srbi | – | 27 (64,29%) | 60 (58,25%) | 102 (76,69%) | |||
| Bošnjaci | – | 15 (35,71%)1 | 41 (39,81%)1 | 30 (22,56%)1 | |||
| Jugoslaveni | – | – | 2 (1,942%) | – | |||
| Ostali | – | – | – | 1 (0,752%) | |||
Selo je naseljavano više puta. Samo u turskom periodu kuga je pomorila stanovništvo najmanje dva puta. Posljednji put 1813-1815 godine. Dugo je bilo nenaseljeno. Intenzivnije naselajvanje je počelo oko 1850. godine. U samim Jarovićima je bilo muslimansko stanovništvo, a u zaseocima pravoslavno. U Jarovićima su bila prezimena Palo, Karić i Ćato. Za Pale nije sigurno da su u srodstvu s prezimenjacima s područja Prače i Podgraba. Nekad i negdje su bili spahije i nije poznato odakle su došli. Godine 1880. su u selu bili Mujo i Halil. Mehmed je došao negdje između 1895. i 1901. godine. Karić je porijeklom sa Modrika i došao je na ženevinu oženivši udovicu. Ćato je porijeklom iz sela Dubočice kod Višegrada i došao je na ženevinu. U Mahovu Dolu je bio Maksimović. Jedan dio zemlje koju je obrađivao je bila vlasništvo Suljagića iz Sočica. Poginuli su 1942. godine tako da je ovo prezime izumrlo u selu. Na Luci je Suljagić iz Sočica naselio Milana Vukojičića koji nije imao muške djece. Poginuo je u prvom svjetskom ratu i na ćifluku ga je naslijedio zet Džida sa Borike. Na Bjeloti su Božovići i Babići. Božovići su došli poslije 1901. godine. Babići su naselili ćifluk na koji je svojevremno Salihagić s Kovačice naselio Milinića koji je upisan kao Krsto Dunđer. Pošto nije imao djece, pod starost je otišao na Ponor a na njegovo mjesto je, poslije 1901. godine, došao Babić od Gacka. Na Bjeloti su upisana još dva prezimena koja su iščezla – Žigić i Smrekar. Na njihovo mjesto je došao Božović poslije 1901. godine Na Dubovicama je bio Danojlić koga je naselio Salihagić s Kovačice i Kušić. Na Gaju je bio Kušić. Poslije 1901. a prije 1910. godine na Gradac je dosao Hršum, a u Lisičine Vučković. Bila je još jedna kuća Radojevića koji se tu nastanio nakon što se odvojio od oca u susjednom selu Golubovići.
Reference
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Općina Rogatica". nasbih.com. Pristupljeno 24. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Naselje Jarovići". nasbih.com. Pristupljeno 24. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 88)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
