Razlika između izmjena na stranici "Carl von Linné"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dodano 1.869 bajtova ,  prije 4 godine
nema sažetka izmjene
Švajcarski filozof [[Jean-Jacques Rousseau]] je poslao poruku: ''“Reci mu da znam da nije postojao veći čovjek na zemlji"''. Njemački pisac Johann [[Wolfgang von Goethe]] je napisao: ''"Sa izuzetkom [[Shakespeare]]a i [[Spinoza|Spinoze]], znam da niko među nama više ne živi neko, koji me je držao još pod tako jakim uticajem“''. Švedski autor [[Augusta Strindberga]] je napisao: ''“Linnaeus je u stvarnosti bio pjesnik kojem se dogodilo da postane prirodnjak“''. Između ostalih komplimenata, Linnaeusa je pominjan i kao ''Princeps botanicorum'' (princ botaničara), "Plinije sjvera" i "Drugi Adam". Također je smatran jednim od osnivača moderne [[ekologija|ekologije]].
 
U [[botanika|botanici]], Linnaeusova autorska skraćenice je '''L'''., koja se koristi da ga označi autoritetom za imena vrsta. U starijim publikacijama, ponekad se nalazi i skraćenica ''Linn''. Linnaeusova ostavština je i [[holotip]] (uzorak tipa) za vrstu ''Homo sapiens'', jer nakon usvajanja [[Međunarodni kodeks zoološke nomenklature|Međunarodnog kodeksa zoološke nomenklature]], jedini poznati primjerak bio njegov opis.<ref>{{cite book|last1=Thomson|first1=Thomas|title=History of the Royal Society From Its Institution to the End of the Eighteenth Century|year=2011|origyear=1812|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge (UK)|isbn=978-1-108-02815-8|page=35|url=https://books.google.co.in/books?id=DUlt0htkZZgC&pg}}</ref><ref name="Blunt15-16">[[#Blunt|Blunt (2004)]], pp. 15–16.</ref><ref name="Stöver5">[[#Stöver|Stöver (1794)]], p. 5.</ref> <ref name="Blunt16">[[#Blunt|Blunt (2004)]], p. 16.</ref><ref name="Stöver5-6">[[#Stöver|Stöver (1794)]], pp. 5–6.</ref><ref>Carl von Linnés betydelse såsom naturforskare och läkare : skildringar utgifna af Kungl. Vetenskapsakademien i anledning af tvåhundraårsdagen af Linnés födelse ([http://runeberg.org/linne200ar/linnebotan/0007.html source])</ref><ref name="Blunt17-18">[[#Blunt|Blunt (2004)]], pp. 17–18.</ref><ref name="Stöver8-11">[[#Stöver|Stöver (1794)]], pp. 8–11.</ref>
 
==Biografija==
Linnaeus je rođen u selu [[Rashult]] u [[Småland]]u , [[Švedska]], 23. [[maja 1707]]. Bio je prvo dijete Nicolausa (Nilsa) Ingemarssona (koji je kasnije usvojio prezime Linnaeus) i Christine Brodersonia. Njegov brat i sestre su Anna Maria Linnæa, Sofija Juliana Linnæa, Samuel Linnaeus i Emerentia Linnæa.
U [[1729]]., Linnaeus je napisao tezu, ''Praeludia Sponsaliorum Plantarum'' o [[spolno razmnožavanje|spolnom razmnožavanju]] biljaka. To je privuklo Rudbeckovu pažnju; u maju [[1730]]., on je odabrao Linnaeusa za predavanja na Univerzitetu, iako je mladić bio samo student druge godine. Njegova predavanja su bila popularna, a Linnaeus se često obraćao publici od 300 ljudi. U junu, Linnaeus je preselio iz Celzijusove kuće kod Rudbecka da postane tutor za troje najmlađih, od njegovih 24 djece. Njegovo prijateljstvo s Celzijusom nije slabilo i oni su nastavili botaničke ekspedicije. Tokom te zime, Linnaeus je počeo da sumnja u Tournefortov sistem klasifikacije i odlučio da stvori jedan svoj. Njegov plan je bio da biljke podijele po broju [[prašnik]]a i [[tučak|tučkova]]. Počeo da piše nekoliko knjiga, koje će kasnije rezultirati u, naprimjer, ''Genera Plantarum'' i ''Critica Botanica''. Također je također napisao knjigu (''Adonis Uplandicus'') o biljkama koje su uzgajane u Botaničkom vrtu Uppsala.
Rudbeck i bivši pomoćnik, Nils Rosén, vratili su se na Univerzitetu Mar [[1731]]. sa diplomom iz medicine. Rosén je počeo da drži predavanja iz anatomije i pokušao da preuzme Linnaeusova predavanja iz botanike, ali je Rudbeck to spriječio. Do decembra, Rosén je Linnaeusa privatno podučavao iz medicine. U decembru, Linnaeus je imao "neslaganja" sa Rudbeckovom suprugom i morao iseliti iz kuće svog mentora; njegov odnos s Rudbeckom se nije bio prepreka za dalju saradnju. Za Božić, Linnaeus se vratio kući u Stenbrohult da posjeti svoje roditelje, po prvi put nakon tri godine. Njegova majka je odobravala njegov propust da postane svećenik i bila je zadovoljna činjenicom da je naučio predavati na Univerzitetu.ref name="Blunt18">[[#Blunt|Blunt (2004)]], p. 18.</ref><ref name="Stöver13">[[#Stöver|Stöver (1794)]], p. 13.</ref> He was registered as ''{{lang|la|Carolus Linnæus}}'', the Latin form of his full name, which he also used later for his Latin publications.<ref name="Blunt171"/><ref name="Blunt21-22">[[#Blunt|Blunt (2004)]], pp. 21–22.</ref><ref name="Stöver15">[[#Stöver|Stöver (1794)]], p. 15.</ref> In his spare time, Linnaeus explored the flora of Skåne, together with students sharing the same interests.<ref name="Stöver14-15">[[#Stöver|Stöver (1794)]], pp. 14–15.</ref><ref name="Blunt23-25">[[#Blunt|Blunt (2004)]], pp. 23–25.</ref><ref name="Blunt31-32">[[#Blunt|Blunt (2004)]], pp. 31–32.</ref> He received Linnaeus into his home and allowed him use of his library, which was one of the richest botanical libraries in Sweden.<ref name="Stöver19-20">[[#Stöver|Stöver (1794)]], pp. 19–20.</ref>
 
===Doktorat ===
One gradove u kojima je radio izvan Švedske, Linnaeus je posjetio samo u periodu [[1735]].-[[1738]].
23.119

izmjena

Navigacija