Razlika između verzija stranice "Bugojno"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Grad u ovom kontekstu je geografski pojam, a ne administrativni. Molim da ne izmišljate toplu vodu. |
|||
Red 55: | Red 55: | ||
| bilješka = |
| bilješka = |
||
}} |
}} |
||
'''Bugojno''' je |
'''Bugojno''' je grad i središte istoimene općine u centralnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i [[Jadransko more|Jadranskom moru]].<ref name="nasbih-10197" /> |
||
== Geografija == |
== Geografija == |
Verzija na dan 21 juli 2016 u 13:19
Bugojno | |
---|---|
(Općina i naselje) | |
Općina Bugojno | |
Panorama Bugojna | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 44°03′N 17°27′E / 44.050°N 17.450°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton | Srednjobosanski |
Općina | Bugojno |
Vlada | |
• Gradonačelnik | Hasan Ajkunić[1] (nezavisni) |
Površina | |
• Grad | 361 km2 |
Stanovništvo (2013) | |
• Općina | 34.559 |
• Općina (gustoća) | 95,73 /km2 |
• Naseljeno mjesto | 17.202 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 70 230 |
Pozivni broj | (+387) 30 |
Matični broj | 108120[2] |
Matični broj općine | 10197 |
Veb-sajt | Općina Bugojno |
Bugojno je grad i središte istoimene općine u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i Jadranskom moru.[3]
Geografija
Bugojno se nalazi u Srednjoj Bosni, u Srednjobosanskom kantonu u području gornjeg toka rijeke Vrbas u dolini koja se zove Skopaljska dolina između općina Gornji i Donji Vakuf. Površina općine Bugojno je 361 km2.[3]
Kultura
Nacionalni spomenici
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Bugojno
Sastav stanovništva – općina Bugojno | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[3] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
Osoba | 34 559 (100,0%) | 46 889 (100,0%) | 39 969 (100,0%) | 31 856 (100,0%) | |||
Bošnjaci | – | 19 697 (42,01%)1 | 16 214 (40,57%)1 | 13 050 (40,97%)1 | |||
Hrvati | – | 16 031 (34,19%) | 14 187 (35,50%) | 12 040 (37,80%) | |||
Srbi | – | 8 673 (18,50%) | 7 458 (18,66%) | 6 295 (19,76%) | |||
Jugoslaveni | – | 1 561 (3,329%) | 1 815 (4,541%) | 197 (0,618%) | |||
Ostali | – | 927 (1,977%) | 174 (0,435%) | 171 (0,537%) | |||
Crnogorci | – | – | 65 (0,163%) | 58 (0,182%) | |||
Slovenci | – | – | 20 (0,050%) | 19 (0,060%) | |||
Albanci | – | – | 20 (0,050%) | 16 (0,050%) | |||
Makedonci | – | – | 16 (0,040%) | 10 (0,031%) |
Nacionalni sastav stanovništva - naselje Bugojno
Sastav stanovništva – naselje Bugojno | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[6] | 1991.[6] | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
Osoba | 17 202 (100,0%) | 22 641 (100,0%) | 16 402 (100,0%) | 9 329 (100,0%) | |||
Bošnjaci | – | 6 878 (30,38%)1 | 4 719 (28,77%)1 | 3 382 (36,25%)1 | |||
Hrvati | – | 6 836 (30,19%) | 4 695 (28,62%) | 3 447 (36,95%) | |||
Srbi | – | 6 809 (30,07%) | 5 280 (32,19%) | 2 131 (22,84%) | |||
Jugoslaveni | – | 1 449 (6,400%) | 1 511 (9,212%) | 173 (1,854%) | |||
Ostali | – | 669 (2,955%) | 89 (0,543%) | 102 (1,093%) | |||
Crnogorci | – | – | 59 (0,360%) | 53 (0,568%) | |||
Slovenci | – | – | 19 (0,116%) | 18 (0,193%) | |||
Albanci | – | – | 18 (0,110%) | 16 (0,172%) | |||
Makedonci | – | – | 12 (0,073%) | 7 (0,075%) |
Obrazovanje
- JU "Centar za predškolsko obrazovanje i vaspitanje",
- JU "Srednja tehnička škola",
- "Igraonica FRAMICE" Bugojno,
- JU "Osnovna škola" Gračanica,
- JU "Prva osnovna škola" Bugojno,
- JU "Osnovna škola" Bristovi,
- JU "Prva osnovna škola" Bugojno (Jaklić),
- JU "Osnovna škola" Drvetine,
- JU "Druga osnovna škola" Bugojno,
- JU "Treća osnovna škola" Bugojno,
- JU "Osnovna muzička škola" Bugojno,
- JU "Gimnazija" Bugojno,
- JU "Srednja stručna škola".[7]
Zanimljivosti
U Bugojnu na lokalitetu Pod nađen je trenutno najstariji pisani spomenik na području Bosne i Hercegovine. Datira iz 6. vijeka p. n. e. i riječ je o "jednoj keramičkoj posudi, nesumnjivo domaće izrade, na kojoj je urezan natpis od tridesetak znakova. Sadržaj tog natpisa nije još pouzdano dešifrovan, ali Radmila Šalabalić, koja se tim bavila, utvrdila je da taj natpis po svojim karakteristikama pripada etrursko-umbrijskom kulturnom krugu. Po njenom mišljenju, u pitanju je prepis s jedne metalne vaze, a sadržaj bi bio posveta jednog trgovca bogovima Janu i Juturni."[8]
Poznate ličnosti
- Zenit Đozić
- Mehmed Alispahić
- Tomislav Piplica
- Branko Mikulić
- Jasmin Duraković
- Ermin Zec
- Esad Duraković
- Vlatko Glavaš
- Reuf Karabeg
- Ahmed Mutevelić
- Alen Orman
Turističke atrakcije
Crkva Svetog Ante u Bugojnu, poznata je kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini.
Ajvatovica je poznato dovište muslimana u Pruscu, jednom od najstarijih gradova u Evropi za koji se veže legenda o Ajvaz-dedi. Stari Rimljani pišu o tom gradiću koji se nekad zvao "kastel bianco". U doba Tvrtka Kotromanića Prusac se zvao Biograd.
Sport
U Bugojnu se od 1978. do 1986. održavao šahovski turnir, na kome su učestvovali poznati svjetski velemajstori.
- NK Iskra
- Karate klub Bugojno
Galerija
-
Džamija princeze Dževhere
-
Katolička crkva Sv. Antuna Padovanskog
-
Etnoselo Rostovo
Reference
- ^ [1]
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 11. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b c d "Općina Bugojno". nasbih.com. Pristupljeno 11. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Naselje Bugojno". nasbih.com. Pristupljeno 11. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Ustanove i organizacije u općini Bugojno". opcina-bugojno.ba. Pristupljeno 11. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Komentar na tekst R. Šalabalić, Archaelogia Iugoslavica, VIII, Beograd, 1967., str. 35 i dalje
Vanjski linkovi
Commons ima datoteke na temu: Bugojno |