Razlika između verzija stranice "Relativna gustoća"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
Napravljeno prevođenjem stranice "Relative density" |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Relativna gustoća''', ili '''specifična gravitacija''',<ref name="specificgravity1">{{Cite book|url=http://books.google.com/?id=rCwaAAAAYAAJ&pg=PA156|title=A text-book of mineralogy: with an extended treatise on crystallography...|last=Dana|first=Edward Salisbury|date=1922|publisher=John Wiley and Sons|isbn=|location=New York, London(Chapman Hall)|pages=195–200, 316}}</ref><ref name="specificgravity2">{{Cite book|url=http://books.google.com/?id=YCSSolzuu9IC&pg=PP1|title=Fundamentals of fluid mechanics|last=Schetz|first=Joseph A.|date=1999-02-05|publisher=Wiley, John & Sons, Incorporated|isbn=0-471-34856-2|pages=111, 142, 144, 147, 109, 155, 157, 160, 175|author2=Allen E. Fuhs}}</ref> odnos je [[Gustoća|gustoće]] (masa po jedinici zapremine) materije i gustoće datog referentnog materijala. Specifična gravitacija često znači relativna gustoća u odnosu na vodu. Pojam "relativna gustoća" često se uzima u savremenoj naučnoj upotrebi. Definira se kao odnos gustoće određene supstance u odnosu na vodu. |
|||
{{Nedostaju izvori}} |
|||
'''Relativna gustoća''' je [[fizikalna veličina]] kojom se izražava omjer [[gustoća|gustoće]] neke tvari i gustoće referentne tvari: |
|||
:<math>d = {\rho \over \rho_0} </math> |
|||
Ako je relativna gustoća supstance manja od jedan onda se kaže da je manje gusta u odnosu na referentnu; ako je veća od 1 onda je gušća u odnosu na referencu. Ako je relativna gustoća tačno 1 onda su gustoće jednake, tj. jednake zapremine dvije supstance imaju istu masu. Ako je referentni materijal voda, onda supstanca sa relativnom gustoćom (ili specifičnom graviacijom) manjom od 1 će plutati na vodi. Naprmijer, ledena kocka, sa relativnom gustoćom oko 0,91, će plutati. Supstanca sa relativnom gustoćom većom od 1 će potonuti. |
|||
Relativna gustoća nema [[mjerna jedinica|mjernu jedinicu]], jer se dobija dijeljenjem istovrsnih veličina. |
|||
Temperatura i pritisak moraju biti poznati za oba primjerka i referencu. Pritisak je skoro uvijek jednak 1 [[Standardna atmosfera|atm]] (101,325 [[Paskal (jedinica)|kPa]]). Gdje nije tako, onda se često određuje gustoća direktno. Temperature za oba primjerka i referencu variraju od industrije do industrije. U britanskoj praksi kuhanja, specifična graviacija se množi sa 1000.<ref name="briggs">Hough, J.S., Briggs, D.E., Stevens, R and Young, T.W. Malting and Brewing Science, Vol. </ref> Specifična gravitacija se obično koristi u industriji kao jednostavan način dobijanja informacija oko koncentracije rastvora različitih materijala kao što su rasol, [[Šećer|šećerni rastvori]] ([[Agda|sirupi]], sokovi, med, itd.) i kiseline. |
|||
⚫ | |||
*[[Gustoća]] |
|||
*[[Specifična težina]] |
|||
== Osnovne formule == |
|||
Relativna gustoća ili specifična gravitacija je [[Bezdimenzionalna veličina|bezdimenziona veličina]], jer je to odnos bilo gustića ili težina: |
|||
: <math> |
|||
\mathit{RD} = \frac{\rho_\mathrm{substance}}{\rho_\mathrm{reference}}\, |
|||
</math> |
|||
gdje je ''RG'' relativna gustoća, ''ρ<sub>supstance</sub>'' je gustoća supstance koja se mjeri, i ''ρ<sub>reference</sub>'' je gustoća reference. (Prema konvenciji ''ρ'', grčko slovo, označava gustoću.) |
|||
== Primjeri == |
|||
Materije sa relativnom gustoćom od 1 su neutralno plovne, one sa RG većim od 1 su gušće od vode, i tako (ako se zanemare efekti [[Površinski napon|površinskog napona]]) će potonuti u nju, a oni koji imaju RD manji od 1 su manje gusti od vode, tako da će plutati. |
|||
Primjer: |
|||
: <math> |
|||
RD_{H_2O} = \frac{\rho_\mathrm{Material}}{\rho_\mathrm{H_2O}}\ = RD, |
|||
</math> |
|||
⚫ | |||
== Reference == |
|||
{{Reflist|2}} |
|||
== Literatura == |
|||
* ''Fundamentals of Fluid Mechanics'' Wiley, B.R. Munson, D.F. Young & T.H. Okishi |
|||
* ''Introduction to Fluid Mechanics'' Fourth Edition, Wiley, SI Version, R.W. Fox & A.T. McDonald |
|||
* ''Thermodynamics: An Engineering Approach'' Second Edition, McGraw-Hill, International Edition, Y.A. Cengel & M.A. Boles |
|||
* {{Cite book|title=Fundamentals of Fluid Mechanics|last=Munson|first=B. R.|publisher=Wiley|year=2001|isbn=978-0-471-44250-9|edition=4th|author2=D. F. Young|author3=T. H. Okishi}} |
|||
* {{Cite book|title=Introduction to Fluid Mechanics|last=Fox|first=R. W.|publisher=Wiley|year=2003|isbn=0-471-20231-2|edition=4th|author2=McDonald, A. T.}} |
|||
== Vanjski linkovi == |
|||
[[Kategorija:Fundamentalni koncepti fizike]] |
|||
[[Kategorija:Mjerni instrumenti]] |
|||
[[Kategorija:Fizikalne veličine]] |
[[Kategorija:Fizikalne veličine]] |
Verzija na dan 7 august 2016 u 21:13
Relativna gustoća, ili specifična gravitacija,[1][2] odnos je gustoće (masa po jedinici zapremine) materije i gustoće datog referentnog materijala. Specifična gravitacija često znači relativna gustoća u odnosu na vodu. Pojam "relativna gustoća" često se uzima u savremenoj naučnoj upotrebi. Definira se kao odnos gustoće određene supstance u odnosu na vodu.
Ako je relativna gustoća supstance manja od jedan onda se kaže da je manje gusta u odnosu na referentnu; ako je veća od 1 onda je gušća u odnosu na referencu. Ako je relativna gustoća tačno 1 onda su gustoće jednake, tj. jednake zapremine dvije supstance imaju istu masu. Ako je referentni materijal voda, onda supstanca sa relativnom gustoćom (ili specifičnom graviacijom) manjom od 1 će plutati na vodi. Naprmijer, ledena kocka, sa relativnom gustoćom oko 0,91, će plutati. Supstanca sa relativnom gustoćom većom od 1 će potonuti.
Temperatura i pritisak moraju biti poznati za oba primjerka i referencu. Pritisak je skoro uvijek jednak 1 atm (101,325 kPa). Gdje nije tako, onda se često određuje gustoća direktno. Temperature za oba primjerka i referencu variraju od industrije do industrije. U britanskoj praksi kuhanja, specifična graviacija se množi sa 1000.[3] Specifična gravitacija se obično koristi u industriji kao jednostavan način dobijanja informacija oko koncentracije rastvora različitih materijala kao što su rasol, šećerni rastvori (sirupi, sokovi, med, itd.) i kiseline.
Osnovne formule
Relativna gustoća ili specifična gravitacija je bezdimenziona veličina, jer je to odnos bilo gustića ili težina:
gdje je RG relativna gustoća, ρsupstance je gustoća supstance koja se mjeri, i ρreference je gustoća reference. (Prema konvenciji ρ, grčko slovo, označava gustoću.)
Primjeri
Materije sa relativnom gustoćom od 1 su neutralno plovne, one sa RG većim od 1 su gušće od vode, i tako (ako se zanemare efekti površinskog napona) će potonuti u nju, a oni koji imaju RD manji od 1 su manje gusti od vode, tako da će plutati.
Primjer:
Također pogledajte
Reference
- ^ Dana, Edward Salisbury (1922). A text-book of mineralogy: with an extended treatise on crystallography... New York, London(Chapman Hall): John Wiley and Sons. str. 195–200, 316.
- ^ Schetz, Joseph A.; Allen E. Fuhs (1999-02-05). Fundamentals of fluid mechanics. Wiley, John & Sons, Incorporated. str. 111, 142, 144, 147, 109, 155, 157, 160, 175. ISBN 0-471-34856-2.
- ^ Hough, J.S., Briggs, D.E., Stevens, R and Young, T.W. Malting and Brewing Science, Vol.
Literatura
- Fundamentals of Fluid Mechanics Wiley, B.R. Munson, D.F. Young & T.H. Okishi
- Introduction to Fluid Mechanics Fourth Edition, Wiley, SI Version, R.W. Fox & A.T. McDonald
- Thermodynamics: An Engineering Approach Second Edition, McGraw-Hill, International Edition, Y.A. Cengel & M.A. Boles
- Munson, B. R.; D. F. Young; T. H. Okishi (2001). Fundamentals of Fluid Mechanics (4th izd.). Wiley. ISBN 978-0-471-44250-9.
- Fox, R. W.; McDonald, A. T. (2003). Introduction to Fluid Mechanics (4th izd.). Wiley. ISBN 0-471-20231-2.