Razlika između verzija stranice "Hipertekst"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
 
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Prijevod}} {{Preuređivanje}}
{{Preuređivanje}}
'''Hipertekst''' je intertekstualni dokument/sistem sa povezanim tehnološkim jedinicama, što klasična [[knjiga]] ne može pružiti. On je viši oblik tehnološkog razvoja prezentiranja grafičkih formata na daljinu. Prije svega, to je elektronička slika teksta ugrađena u [[računar]] i može se jedino unutar njega ostvarivati, mijenjati i čitati. Hipertekst je međusistemsko rješenje sa raznih područja informacijskog procesiranja kao što su: baze podataka, pretraživanje [[informacija]] i računarsko procesiranje informacija.
'''Hipertekst''' je intertekstualni dokument/sistem sa povezanim tehnološkim jedinicama, što klasična [[knjiga]] ne može pružiti. On je viši oblik tehnološkog razvoja prezentiranja grafičkih formata na daljinu. Prije svega, to je elektronička slika teksta ugrađena u [[računar]] i može se jedino unutar njega ostvarivati, mijenjati i čitati. Hipertekst je međusistemsko rješenje sa raznih područja informacijskog procesiranja kao što su: baze podataka, pretraživanje [[informacija]] i računarsko procesiranje informacija. Međutim, i tradicionalni tekst može biti djelimično nesekvencijalan u slučaju kada sadrži takve elemente, npr. fusnote, reference i sl., zato što čitalac može odrediti hoće li se zaustaviti i pročitati sadržaj na kojeg oznaka upućuje ili će nastaviti sa čitanjem [[tekst|teksta]]. Hipertekst je modularan, čime se želi naglasiti da on u određenom smislu nikada nije dovršen, jer se uvijek može dodati novi modul. Hipertekst ne mora biti potpun kako bi bio funkcionalan, te se može objaviti u stanju za koje autor smatra da je prikladno.
Međutim, i tradicionalni tekst može biti djelomično nesekvencijalan u slučaju kada sadrži takve elemente, npr. fusnote, reference i sl., zato što čitalac može odrediti hoće li se zaustaviti i pročitati sadržaj na kojeg oznaka upućuje ili će nastaviti sa čitanjem [[tekst|teksta]].
Hipertekst je modularan, čime se želi naglasiti da on u određenom smislu nikada nije dovršen, jer se uvijek može dodati novi modul. Hipertekst ne mora biti potpun kako bi bio funkcionalan, te se može objaviti u stanju za koje autor smatra da je prikladno.


=== Vrste ===
=== Vrste ===
Red 11: Red 9:


==== Primjena ====
==== Primjena ====
Najpoznatija primjena hiperteksta je globalni informacijski internetski servis [[World Wide Web]] (skraćeno WWW ili Web). Za objavljivanje hipertekstualnog sadržaja koristi se [[HTML]] (HyperText Markup Lanugage), a protokol koji se koristi zove se [[HTTP]] (HyperText Transfer Protocol).
Najpoznatija primjena hiperteksta je globalni informacijski internetski servis [[World Wide Web]] (skraćeno WWW ili Web). Za objavljivanje hipertekstualnog sadržaja koristi se [[HTML]] (HyperText Markup Lanugage), a protokol koji se koristi zove se [[Hypertext Transfer Protocol|HTTP]] (''HyperText Transfer Protocol'').


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==
Red 17: Red 15:
* [[Hypertext Transfer Protocol]]
* [[Hypertext Transfer Protocol]]


==== Reference ====
== Reference ==


== Literatura ==

* Sapunar, Marko, ''Osnove znanosti o novinarstvu'', Digitalni tisak, Zagreb, 2004.
=== Literatura ===
* SAPUNAR, Marko, Osnove znanosti o novinarstvu, Digitalni tisak, Zagreb, 2004.


[[Kategorija:Internet]]
[[Kategorija:Internet]]

Trenutna verzija na dan 15 septembar 2016 u 09:32

Hipertekst je intertekstualni dokument/sistem sa povezanim tehnološkim jedinicama, što klasična knjiga ne može pružiti. On je viši oblik tehnološkog razvoja prezentiranja grafičkih formata na daljinu. Prije svega, to je elektronička slika teksta ugrađena u računar i može se jedino unutar njega ostvarivati, mijenjati i čitati. Hipertekst je međusistemsko rješenje sa raznih područja informacijskog procesiranja kao što su: baze podataka, pretraživanje informacija i računarsko procesiranje informacija. Međutim, i tradicionalni tekst može biti djelimično nesekvencijalan u slučaju kada sadrži takve elemente, npr. fusnote, reference i sl., zato što čitalac može odrediti hoće li se zaustaviti i pročitati sadržaj na kojeg oznaka upućuje ili će nastaviti sa čitanjem teksta. Hipertekst je modularan, čime se želi naglasiti da on u određenom smislu nikada nije dovršen, jer se uvijek može dodati novi modul. Hipertekst ne mora biti potpun kako bi bio funkcionalan, te se može objaviti u stanju za koje autor smatra da je prikladno.

Vrste[uredi | uredi izvor]

Postoje 2 vrste hiperteksta:

  • statički – hipertekst koji je predodređen i unaprijed zadan te se ne mijenja tokom rada
  • dinamički – hipertekst koji se kontinuirano mijenja u interakciji s korisnikom.

Primjena[uredi | uredi izvor]

Najpoznatija primjena hiperteksta je globalni informacijski internetski servis World Wide Web (skraćeno WWW ili Web). Za objavljivanje hipertekstualnog sadržaja koristi se HTML (HyperText Markup Lanugage), a protokol koji se koristi zove se HTTP (HyperText Transfer Protocol).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Sapunar, Marko, Osnove znanosti o novinarstvu, Digitalni tisak, Zagreb, 2004.