Razlika između verzija stranice "Homs"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
 
Red 1: Red 1:
'''Homs''' ili Hims (arapski: حمص‎, Homs ili Hims; raniji grčki naziv: Ἔμεσα, Emesa) jeste grad u zapadnoj [[Sirija|Siriji]] i glavni grad istoimene pokrajine. Nalazi se na nadmorskoj visini od 501 metra, a od glavnog grada Sirije, [[Damask]]a, je udaljen 162 kilometra. Nalazi na rijeci Orontes, Homs predstavlja vezu između unutrašnjih gradova i obale [[Sredozemlje|Sredozemlja]].
{{Nije na bosanskom|hrvatskog}}{{Prenos|15|02|12}}
'''Homs''' ili Hims (arapski: حمص‎, Homs ili Hims; prethodni grčki naziv: Ἔμεσα, Emesa) je grad u zapadnoj [[Sirija|Siriji]] i glavni grad istoimene pokrajine. Nalazi se na nadmorskoj visini od 501 metra, a od glavnog grada Sirije, [[Damask]]a, je udaljen 162 kilometra. Lociran na rijeci Orontes, Homs predstavlja vezu između unutrašnjih gradova i obale [[Sredozemlje|Sredozemlja]].


Homs se po prvi put spominje u prvom vijeku prije nove ere, u vrijeme [[Seleukidi|Seleukida]]. Kasnije će postati glavni grad kraljevstva pod vlašću Emesanske dinastije. Prvobitno kao paganski centar u kojem se obožavao bog sunca El-Gabal, kasnije će biti važno središte za kršćane pod [[Bizantija|bizantijskom]] vlašću. Muslimani ovaj grad osvajaju u sedmom vijeku. Tokom islamske ere, islamske dinastije su se borile za kontrolu nad Sirijom preko grada Homsa, koji je imao bitan strateški položaj u tom području.
Homs se po prvi put spominje u 1. vijeku p. n. e. u vrijeme [[Seleukidi|Seleukida]]. Kasnije je postao glavni grad kraljevstva pod vlašću emesanske dinastije. Prvobitno kao paganski centar u kojem se obožavao bog Sunca El-Gabal, kasnije je postao važno središte za kršćane pod [[Bizantijsko carstvo|bizantijskom]] vlašću. Muslimani ovaj grad osvajaju u 7. vijeku. Tokom islamske ere, islamske dinastije su se borile za kontrolu nad Sirijom preko grada Homsa, koji je imao bitan strateški položaj u tom području.


Danas je Homs veliki industrijski centar Sirije sa 1 500 000 stanovnika, treći po veličini. Populaciju ovog grada uglavnom čine sunitski muslimani i kršćanska manjina. Grad se može pohvaliti i velikim brojem historijskih džamija i crkava. Blizu njega je lociran i Krak des Chevaliers, spomenik svjetske kulturne baštine.
Danas je Homs veliki industrijski centar Sirije sa 1.500.000 stanovnika, treći po veličini. Stanovništvo ovog grada uglavnom čine sunitski muslimani i kršćanska manjina. U gradu se nalazi veliki broj historijskih džamija i crkava. Blizu njega se nalazi i ''Krak des Chevaliers'', spomenik svjetske kulturne baštine.


Homs je jedan od mnogih gradova u Siriji, gdje su održani veliki protesti protiv vlade, kao dio obuhvatnije [[Pobuna u Siriji 2011-2012|pobune u Siriji]]. Nazvan je "Glavnim gradom revolucije". Broj demonstranata je procjenjivan od nekoliko hiljada, do nekoliko desetina hiljada, koji su se okupili na glavnom gradskom trgu [[Quwatli ulica (Homs)|Quwatli ulica]] (Trg slobode), na dane 17-18 aprila 2012., i sjedeći protestovali protiv režima trenutnog predsjednika [[Bašar el Asad|Bašar al-Asada]]. Najmanje 62 stanovnika Homsa su ubile vladine sigurnosne snage, ili prethodnih dana naoružani lojalisti. Neki armijski dezerteri procjenjuju broj žrtava na najmanje 300.<ref>[http://english.aljazeera.net/news/middleeast/2011/04/201141817736498882.html Protesters in Syrian city hold sit-in]. ''[[Al-Jazeera|Al-Jazeera English]]''. 2011-04-18.</ref>
Homs je jedan od mnogih gradova u Siriji, gdje su održani veliki protesti protiv vlade, kao dio šire [[Pobuna u Siriji 2011-2012|pobune u Siriji]]. Nazvan je "Glavnim gradom revolucije". Broj demonstranata je procjenjivan od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada, koji su se okupili na glavnom gradskom trgu [[Quwatli ulica (Homs)|Quwatli ulica]] (Trg slobode), tokom 17-18. aprila 2012. kada su sjedeći protestovali protiv režima predsjednika [[Bašar el Asad|Bašara al-Asada]]. Najmanje 62 stanovnika Homsa su ubile vladine sigurnosne snage, ili prethodnih dana naoružani lojalisti. Neki armijski dezerteri procjenjuju broj žrtava na najmanje 300.<ref>[http://english.aljazeera.net/news/middleeast/2011/04/201141817736498882.html Protesters in Syrian city hold sit-in]. ''[[Al-Jazeera|Al-Jazeera English]]''. 2011-04-18.</ref>
== Reference ==
== Reference ==
{{reference}}
{{reference}}

Trenutna verzija na dan 17 septembar 2016 u 17:36

Homs ili Hims (arapski: حمص‎, Homs ili Hims; raniji grčki naziv: Ἔμεσα, Emesa) jeste grad u zapadnoj Siriji i glavni grad istoimene pokrajine. Nalazi se na nadmorskoj visini od 501 metra, a od glavnog grada Sirije, Damaska, je udaljen 162 kilometra. Nalazi na rijeci Orontes, Homs predstavlja vezu između unutrašnjih gradova i obale Sredozemlja.

Homs se po prvi put spominje u 1. vijeku p. n. e. u vrijeme Seleukida. Kasnije je postao glavni grad kraljevstva pod vlašću emesanske dinastije. Prvobitno kao paganski centar u kojem se obožavao bog Sunca El-Gabal, kasnije je postao važno središte za kršćane pod bizantijskom vlašću. Muslimani ovaj grad osvajaju u 7. vijeku. Tokom islamske ere, islamske dinastije su se borile za kontrolu nad Sirijom preko grada Homsa, koji je imao bitan strateški položaj u tom području.

Danas je Homs veliki industrijski centar Sirije sa 1.500.000 stanovnika, treći po veličini. Stanovništvo ovog grada uglavnom čine sunitski muslimani i kršćanska manjina. U gradu se nalazi veliki broj historijskih džamija i crkava. Blizu njega se nalazi i Krak des Chevaliers, spomenik svjetske kulturne baštine.

Homs je jedan od mnogih gradova u Siriji, gdje su održani veliki protesti protiv vlade, kao dio šire pobune u Siriji. Nazvan je "Glavnim gradom revolucije". Broj demonstranata je procjenjivan od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada, koji su se okupili na glavnom gradskom trgu Quwatli ulica (Trg slobode), tokom 17-18. aprila 2012. kada su sjedeći protestovali protiv režima predsjednika Bašara al-Asada. Najmanje 62 stanovnika Homsa su ubile vladine sigurnosne snage, ili prethodnih dana naoružani lojalisti. Neki armijski dezerteri procjenjuju broj žrtava na najmanje 300.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]