Razlika između izmjena na stranici "Arabidopsis thaliana"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Uklonjeno 46 bajtova ,  prije 4 godine
nema sažetka izmjene
{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}
{{taksokvir
|naziv=''Arabidopsis thaliana''
|
}}
[[Datoteka:Arabidopsis thaliana distribution.svg|thumb|300px200px|Rasprostranjenje ''Arabidopsis thaliana'']]
[[File:Müürlooga (Arabidopsis thaliana) lehekarv (trihhoom) 311 0804.JPG|thumb|200px|[[Trihom]] – lisna dlačica ''Arabidopsis thaliana''<br>Mikrografija pod skenirajućim elektronskim [[mikroskop]]om pokazuje jedinstvenu strukturu načinjenu od jedne ćelije]]
 
'''''Arabidopsis thaliana''''', Talova grbaštica, mišje uho ili arabidopsis je mala [[biljka|cvjetnica]] porijeklom iz [[Evroazija|Evroazije]].<ref>Resources Information Network: http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?3769 '' Arabidopsis thaliana''.</ref>A. thaliana je jestiva za ljude kao i drugi [[začin]]i tipa [[senf]]a, a koristi se u salatama ili sosovima, kao i mnoge vrste familije ''Brassicaceae''. Smatra se za korov i znakom poremećenog zemljišta. Jednogodišnja je [[biljka]], relativno kratkog životnog ciklusa. Arabidopsis je popularni [[model organizam]] u biljnoj [[biologija|biologiji]] i [[genetika|genetici]].<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref>
 
Za složene višećelijske [[eukarioti|eukariotske]] organizme, ''Arabidopsis thaliana'' ima relativno mali [[genom]] od oko 135 [[bazni par | megabaznih parova]].<ref>http://www.arabidopsis.org/portals/genAnnotation/gene_structural_annotation/agicomplete.jsp.</ref> Dugo se mislio da ima najmanji [[genom]] od svih cvjetnica, ali sedanas smatra da da najmanji genom imaju biljke [[rod]]a ''Genlisea'', ''Lamiales'', sa ''Genlisea tuberosa'', [[mesožder]]nom [[biljka|biljkom]], čiji je genom veličine oko 61 [[bazni par|Mbp]]. ''Arabidopsis thaliana'' je bio prva biljka sa sekvenciranim genomom i je popularan je alat za razumijevanje [[molekulskamolekularna biologija|molekulskemolekularne biologije]] mnogih biljnih osobina, uključujući i razvoj [[cvijet]]a i [[fototropizam]] (usmjeravanje ka svjetlu).
 
==Otkriće i imenovanje ==
Odavno je postala model sistem za istraživanja u biljne biologije. U naučnim krugovima se čeato označava kao biljna [[vinska mušica]].
 
Istraživanja ove biljke su ostvarila značajan napredak u razumijevanju procesa rasta i razvoja biljaka, fokusirajući se na [[molekulskamolekularna genetika|molekulskumolekularnu genetiku]] ove jednostavne angiosperme. 120-[[bazni par|megabazni]] [[genom]] arabidopsisa je organiziran u pet [[hromosom]]a i sadrži, kako se procjenjuje, oko 20.000 gena. Za proučavanje ovog organizma formiran je ''GenBank'' konzorcij laboratorija u [[Evropa|EuropiEvropi]],[[Japan]]u i [[SAD]]. Čitav genom je sekvenciran do kraja [[2000]]. godine.
 
==Reference==
{{reference}}
 
==Također pogledajte==
*[[Biljka]]
*[[Modelni organizam]]
*[[Molekulska biologija]]
*[[Genom]]
 
[[Kategorija:Brassicales]]
[[Kategorija:Korovi]]
==Vanjski linkovi==
{{commons|Arabidopsis thaliana}}
 
{{genetičko inženjerstvo}}
[[Kategorija:Brassicales]]
[[Kategorija:Korovi]]
73.705

izmjena

Navigacija