Razlika između verzija stranice "Ivan Mažuranić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
jezični odnosi se na anatomski dio tijela, a jezički na lingvistiku
mNo edit summary
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija biografija
{{Infokutija osoba
|ime = Ivan
| ime = Ivan Mažuranić
|prezime = Mažuranić
| slika = Mazuranic.jpg
|slika = Mazuranic.jpg
| alt_slike =
|širina slike =
| opis =
| ime_pri_rođenju =
|tekst uz sliku = Ivan Mažuranić
|dan rođenja = 11
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1814|08|11}}
| mjesto_rođenja = [[Novi Vinodolski]], [[Austro-Ugarska]]
|mjesec rođenja = august
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1890|08|04|1814|08|11}}
|godina rođenja = 1814
| mjesto_smrti = [[Zagreb]], Austro-Ugarska
|mjesto rođenja = Novi Vinodolski
|država rođenja = Austro-ugarska
| nacionalnost =
|dan smrti = 4
| druga_imena =
| zanimanje = Pjesnik, lingvist, političar
|mjesec smrti = august
| godine_aktivnosti =
|godina smrti = 1890
|mjesto smrti = Zagreb
| poznat_po =
| značajni_radovi =
|država smrti = Austro-ugarska
|ženski pol =
|država za kategoriju=Hrvatska
}}
}}
'''Ivan Mažuranić''' ([[Novi Vinodolski]], [[11. august]] [[1814]]. – [[Zagreb]], [[4. august]] [[1890]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik, jezikoslovac i političar.
'''Ivan Mažuranić''' ([[11. august]] [[1814]] – [[4. august]] [[1890]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik, lingvist i političar.


Ivan Mažuranić je najznačajnija kreativna ličnost Hrvatskog narodnog preporoda (pjesnik, jezikoslovac, hrvatski ban). Potiče iz imućne građansko-težačke, poljoprivredno-vinogradarske porodice u Novom Vinodolskom. U "Danici" je, od samog početka, bio jedan od najzapaženijih i najizrazitijih pjesnika, a kao čovjek neobično uman, temeljitog obrazovanja i prostranih vidika, preporodni pokret shvatio je dublje od mnogih, u punom totalitetu kulturno-političkih intencija i nijansi. I Mažuranić se ozbiljno spremao za svoje veliko djelo. Od prvih stihova (''Vinodolski dolče, da si zdravo!'') koje piše 16-godišnji đak [[Rijeka (grad)|riječke]] gimnazije kao pozdrav svom zavičaju, do dopune Gundulićevog ''"Osmana"'' ([[1844]]), dug je i strm put; ali u trenutku kad se latio tog posla, on je taj put već svladao: i razjašnjenje metričkih problema vezanih za [[Hrvatski jezik|hrvatski jezički izraz]], i vergilijanski ep s iskustvom koje iz njega proizlazi, a tiče se odnosa historije i poezije.
Ivan Mažuranić je najznačajnija kreativna ličnost Hrvatskog narodnog preporoda (pjesnik, lingvist, hrvatski ban). Potiče iz imućne građansko-težačke, poljoprivredno-vinogradarske porodice u Novom Vinodolskom. U "Danici" je, od samog početka, bio jedan od najzapaženijih i najizrazitijih pjesnika, a kao čovjek neobično uman, temeljitog obrazovanja i prostranih vidika, preporodni pokret shvatio je dublje od mnogih, u punom totalitetu kulturno-političkih intencija i nijansi. I Mažuranić se ozbiljno spremao za svoje veliko djelo. Od prvih stihova (''Vinodolski dolče, da si zdravo!'') koje piše 16-godišnji đak [[Rijeka (grad)|riječke]] gimnazije kao pozdrav svom zavičaju, do dopune Gundulićevog ''"Osmana"'' ([[1844]]), dug je i strm put; ali u trenutku kad se latio tog posla, on je taj put već svladao: i razjašnjenje metričkih problema vezanih za [[Hrvatski jezik|hrvatski jezički izraz]], i vergilijanski ep s iskustvom koje iz njega proizlazi, a tiče se odnosa historije i poezije.


Kao jezikoslovac, ostvario je prvi uistinu moderan hrvatski rječnik: zajedno s Josipom Užarevićem, sastavio je djelo od 40.000 riječi u kojem je, osim apsorpcije starijih naziva iz rječnika Mikalje i Stullija, skovao hrvatske pojmove za mnoga područja gradske civilizacije i time utro put [[Bogoslav Šulek|Bogoslavu Šuleku]]. Njegov pjesnički ugled bio je u to doba već tako neprijeporan, da ga je tek osnovana Matica ilirska izabrala da za njeno prvo, inauguralno izdanje dopiše XIV. i XV. pjevanje Gundulićevog velikog epa. Tri pjesnika okušala su se u tom poslu prije njega: Pjerko Sorkočević, Marin Zlatarić i jedan koji se nije potpisao; poslije njega niko više nije ni pokušavao nadmašiti Ivana Mažuranića: toliko se njegova dopuna stopila s cjelinom Gundulićevog djela. Uspjeh je i u javnosti bio toliki da ga je, karlovačkog advokata, šurjak Dimitrija Demetera, brat njegove supruge Aleksandre, nagovorio da za almanah ''"Iskra"'' napiše nešto novo. To novo bio je spjev ''"Smrt Smail-age Čengića"'', koji nije samo ispunio sve nade nego i nadmašio sva očekivanja. [[Andrija Kačić Miošić|Kačić]] i [[Ivan Gundulić|Gundulić]]: to su temelji na kojima je podignuta zgrada Mažuranićevog epa. Ako je pošao od Kačića, tek preko Gundulića dosegao je vlastiti izraz. U svom, danas već klasičnom djelu, jednom od najblistavijih, najmoćnijih umjetnina hrvatske riječi, opjevao je stvarni događaj, ali ga je on, ne držeći se svih historijskih činjenica (esencijalno, radi se o moralno dvojbenom provincijalnom događaju-ubistvu lokalnog tiranina na prijetvorno-mučki način), pjesnički toliko preradio, i produbio, da se u njemu jedan pojedinačni slučaj uzdiže do opće, univerzalne ideje, misli-vodilje cijelog hrvatskog preporodnog pokreta: ideje slobode i pravde.
Kao lingvist, ostvario je prvi uistinu moderan hrvatski rječnik: zajedno s Josipom Užarevićem, sastavio je djelo od 40.000 riječi u kojem je, osim apsorpcije starijih naziva iz rječnika Mikalje i Stullija, skovao hrvatske pojmove za mnoga područja gradske civilizacije i time utro put [[Bogoslav Šulek|Bogoslavu Šuleku]]. Njegov pjesnički ugled bio je u to doba već tako neprijeporan, da ga je tek osnovana Matica ilirska izabrala da za njeno prvo, inauguralno izdanje dopiše XIV. i XV. pjevanje Gundulićevog velikog epa. Tri pjesnika okušala su se u tom poslu prije njega: Pjerko Sorkočević, Marin Zlatarić i jedan koji se nije potpisao; poslije njega niko više nije ni pokušavao nadmašiti Ivana Mažuranića: toliko se njegova dopuna stopila s cjelinom Gundulićevog djela. Uspjeh je i u javnosti bio toliki da ga je, karlovačkog advokata, šurjak Dimitrija Demetera, brat njegove supruge Aleksandre, nagovorio da za almanah ''"Iskra"'' napiše nešto novo. To novo bio je spjev ''"Smrt Smail-age Čengića"'', koji nije samo ispunio sve nade nego i nadmašio sva očekivanja. [[Andrija Kačić Miošić|Kačić]] i [[Ivan Gundulić|Gundulić]]: to su temelji na kojima je podignuta zgrada Mažuranićevog epa. Ako je pošao od Kačića, tek preko Gundulića dosegao je vlastiti izraz. U svom, danas već klasičnom djelu, jednom od najblistavijih, najmoćnijih umjetnina hrvatske riječi, opjevao je stvarni događaj, ali ga je on, ne držeći se svih historijskih činjenica (esencijalno, radi se o moralno dvojbenom provincijalnom događaju-ubistvu lokalnog tiranina na prijetvorno-mučki način), pjesnički toliko preradio, i produbio, da se u njemu jedan pojedinačni slučaj uzdiže do opće, univerzalne ideje, misli-vodilje cijelog hrvatskog preporodnog pokreta: ideje slobode i pravde.


== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==
⚫
{{wikicitat|Ivan Mažuranić}}
⚫
*[http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Mazur1.htm Dopuna "Osmana"]
⚫
*[http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Mazur2.htm Smrt Smail-age Čengijića]
{{Commonscat}}
{{Commonscat}}
⚫
{{wikicitat|Ivan Mažuranić}}
⚫
* [http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Mazur1.htm Dopuna "Osmana"]
⚫
* [http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Mazur2.htm Smrt Smail-age Čengijića]


{{DEFAULTSORT:Mažuranić, Ivan}}
[[Kategorija:Rođeni 1814.]]
[[Kategorija:Umrli 1890.]]
[[Kategorija:Biografije, Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]

Verzija na dan 26 februar 2017 u 18:37

Ivan Mažuranić
Rođenje (1814-08-11) 11. august 1814.
Novi Vinodolski, Austro-Ugarska
Smrt4. august 1890(1890-08-04) (75 godina)
Zagreb, Austro-Ugarska
ZanimanjePjesnik, lingvist, političar

Ivan Mažuranić (11. august 1814 – 4. august 1890) bio je hrvatski pjesnik, lingvist i političar.

Ivan Mažuranić je najznačajnija kreativna ličnost Hrvatskog narodnog preporoda (pjesnik, lingvist, hrvatski ban). Potiče iz imućne građansko-težačke, poljoprivredno-vinogradarske porodice u Novom Vinodolskom. U "Danici" je, od samog početka, bio jedan od najzapaženijih i najizrazitijih pjesnika, a kao čovjek neobično uman, temeljitog obrazovanja i prostranih vidika, preporodni pokret shvatio je dublje od mnogih, u punom totalitetu kulturno-političkih intencija i nijansi. I Mažuranić se ozbiljno spremao za svoje veliko djelo. Od prvih stihova (Vinodolski dolče, da si zdravo!) koje piše 16-godišnji đak riječke gimnazije kao pozdrav svom zavičaju, do dopune Gundulićevog "Osmana" (1844), dug je i strm put; ali u trenutku kad se latio tog posla, on je taj put već svladao: i razjašnjenje metričkih problema vezanih za hrvatski jezički izraz, i vergilijanski ep s iskustvom koje iz njega proizlazi, a tiče se odnosa historije i poezije.

Kao lingvist, ostvario je prvi uistinu moderan hrvatski rječnik: zajedno s Josipom Užarevićem, sastavio je djelo od 40.000 riječi u kojem je, osim apsorpcije starijih naziva iz rječnika Mikalje i Stullija, skovao hrvatske pojmove za mnoga područja gradske civilizacije i time utro put Bogoslavu Šuleku. Njegov pjesnički ugled bio je u to doba već tako neprijeporan, da ga je tek osnovana Matica ilirska izabrala da za njeno prvo, inauguralno izdanje dopiše XIV. i XV. pjevanje Gundulićevog velikog epa. Tri pjesnika okušala su se u tom poslu prije njega: Pjerko Sorkočević, Marin Zlatarić i jedan koji se nije potpisao; poslije njega niko više nije ni pokušavao nadmašiti Ivana Mažuranića: toliko se njegova dopuna stopila s cjelinom Gundulićevog djela. Uspjeh je i u javnosti bio toliki da ga je, karlovačkog advokata, šurjak Dimitrija Demetera, brat njegove supruge Aleksandre, nagovorio da za almanah "Iskra" napiše nešto novo. To novo bio je spjev "Smrt Smail-age Čengića", koji nije samo ispunio sve nade nego i nadmašio sva očekivanja. Kačić i Gundulić: to su temelji na kojima je podignuta zgrada Mažuranićevog epa. Ako je pošao od Kačića, tek preko Gundulića dosegao je vlastiti izraz. U svom, danas već klasičnom djelu, jednom od najblistavijih, najmoćnijih umjetnina hrvatske riječi, opjevao je stvarni događaj, ali ga je on, ne držeći se svih historijskih činjenica (esencijalno, radi se o moralno dvojbenom provincijalnom događaju-ubistvu lokalnog tiranina na prijetvorno-mučki način), pjesnički toliko preradio, i produbio, da se u njemu jedan pojedinačni slučaj uzdiže do opće, univerzalne ideje, misli-vodilje cijelog hrvatskog preporodnog pokreta: ideje slobode i pravde.

Vanjski linkovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Mažuranić&oldid=2808999"