Razlika između verzija stranice "Brsjaci"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
-link na sebe |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Brsjaci''' (Berziti, Verziti) su |
'''Brsjaci''' (Berziti, Verziti) su južnoslavensko pleme koje se prvi put spominje pod imenom Verzeti ili Velegezeti u djelu ''[[Čuda sv. Dimitrije]]'', vezano za opsadu [[Solun]]a. U 799. godini, slavenski knez [[Akamir]] zajedno sa Heladicima (današnji Grci) pravi zavjeru protiv bizantske carice [[Irena|Irene]]. Akamir je u to vrijeme bio nezavisni slavenski plemić u oblasti [[Verzetija]], koja se nalazila u [[Tesaliji|Tesalija]]. Prisustvo slavenskih plemstva u Tesaliji je potvrđeno arheološkim nalazima iz VII-IX vijeka, gdje je dokazana prisutnost velikog broja ranih slavenskih toponima. |
||
Verzija na dan 6 april 2017 u 18:35
Brsjaci (Berziti, Verziti) su južnoslavensko pleme koje se prvi put spominje pod imenom Verzeti ili Velegezeti u djelu Čuda sv. Dimitrije, vezano za opsadu Soluna. U 799. godini, slavenski knez Akamir zajedno sa Heladicima (današnji Grci) pravi zavjeru protiv bizantske carice Irene. Akamir je u to vrijeme bio nezavisni slavenski plemić u oblasti Verzetija, koja se nalazila u Tesalija. Prisustvo slavenskih plemstva u Tesaliji je potvrđeno arheološkim nalazima iz VII-IX vijeka, gdje je dokazana prisutnost velikog broja ranih slavenskih toponima.
Porijeklo Brsjaka
Brsjaci, kao i ostali Slaveni u Makedoniji, pripadaju južnoj slavenskoj grupi takozvanih Sklavina. Oni su jedno od osam slavenskih plemena koja naseljuju područje Makedonije: (Brsjaci , Smoljani, Strumjani, Dragoviti, Sagudati, Rinhini, Velegeziti и Veniti[1]). Bavarski geograf Bavarus iz 9. vijeka zapaža Berzite/Verzite koji su naseljavali današnje oblasti istočne Njemačke, zapadne Češke i jugozapadne Poljske, tačnije između gradova Baucen — Erfurt — Prag — Krakov[2]. U 9. vijeku, Berziti su još postojali kao zasebni etnos u centralnoj Evropi i imali su 10 gradova (Verizane ciuitates X).
Berziti
Berziti, zajedno sa domorodnim makedonskim stanovništvom, su u 7. vijeku formirali kneževinu Sklaviniju. Poznati hroničar Teofan Konfesor[3] spominje da su Berziti kao vazali plaćali porez prvo Bizantiji, a od 9. vijeka Bugarskoj.