Razlika između verzija stranice "Brsjaci"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
-link na sebe
No edit summary
Red 1: Red 1:
'''Brsjaci''' (Berziti, Verziti) su [[Slaveni|slavensko pleme]] koje se prvi put spominje pod imenom Verzeti ili Velegezeti u djelu ''[[Čuda sv. Dimitrije]]'', vezano za opsadu [[Solun]]a. U 799. godini, slavenski knez [[Akamir]] zajedno sa Heladicima (današnji Grci) pravi zavjeru protiv bizantske carice [[Irena|Irene]]. Akamir je u to vrijeme bio nezavisni slavenski plemić u oblasti [[Verzetija]], koja se nalazila u [[Tesaliji|Tesalija]]. Prisustvo slavenskih plemstva u Tesaliji je potvrđeno arheološkim nalazima iz VII-IX vijeka, gdje je dokazana prisutnost velikog broja ranih slavenskih toponima.
'''Brsjaci''' (Berziti, Verziti) su južnoslavensko pleme koje se prvi put spominje pod imenom Verzeti ili Velegezeti u djelu ''[[Čuda sv. Dimitrije]]'', vezano za opsadu [[Solun]]a. U 799. godini, slavenski knez [[Akamir]] zajedno sa Heladicima (današnji Grci) pravi zavjeru protiv bizantske carice [[Irena|Irene]]. Akamir je u to vrijeme bio nezavisni slavenski plemić u oblasti [[Verzetija]], koja se nalazila u [[Tesaliji|Tesalija]]. Prisustvo slavenskih plemstva u Tesaliji je potvrđeno arheološkim nalazima iz VII-IX vijeka, gdje je dokazana prisutnost velikog broja ranih slavenskih toponima.





Verzija na dan 6 april 2017 u 18:35

Brsjaci (Berziti, Verziti) su južnoslavensko pleme koje se prvi put spominje pod imenom Verzeti ili Velegezeti u djelu Čuda sv. Dimitrije, vezano za opsadu Soluna. U 799. godini, slavenski knez Akamir zajedno sa Heladicima (današnji Grci) pravi zavjeru protiv bizantske carice Irene. Akamir je u to vrijeme bio nezavisni slavenski plemić u oblasti Verzetija, koja se nalazila u Tesalija. Prisustvo slavenskih plemstva u Tesaliji je potvrđeno arheološkim nalazima iz VII-IX vijeka, gdje je dokazana prisutnost velikog broja ranih slavenskih toponima.


Porijeklo Brsjaka

Brsjaci, kao i ostali Slaveni u Makedoniji, pripadaju južnoj slavenskoj grupi takozvanih Sklavina. Oni su jedno od osam slavenskih plemena koja naseljuju područje Makedonije: (Brsjaci , Smoljani, Strumjani, Dragoviti, Sagudati, Rinhini, Velegeziti и Veniti[1]). Bavarski geograf Bavarus iz 9. vijeka zapaža Berzite/Verzite koji su naseljavali današnje oblasti istočne Njemačke, zapadne Češke i jugozapadne Poljske, tačnije između gradova BaucenErfurtPragKrakov[2]. U 9. vijeku, Berziti su još postojali kao zasebni etnos u centralnoj Evropi i imali su 10 gradova (Verizane ciuitates X).


Berziti

Berziti, zajedno sa domorodnim makedonskim stanovništvom, su u 7. vijeku formirali kneževinu Sklaviniju. Poznati hroničar Teofan Konfesor[3] spominje da su Berziti kao vazali plaćali porez prvo Bizantiji, a od 9. vijeka Bugarskoj.

Reference

  1. ^ „Историја на македонскиот народ“, Др. Блаже Ристовски.
  2. ^ Descriptio civitatum et regionum ad septentrionalem plagam Danubii, Geographus Bavarus
  3. ^ Theophanes, ibid., p, 447,10–13