Razlika između verzija stranice "Informatika"
[pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika 109.60.13.207 i vraćeno na izmjenu 2788584 korisnika KWiki |
|||
Red 100: | Red 100: | ||
* [http://www.dmoz.org/Computers/Computer_Science/ Otvoreni projekat: Computer Science] |
* [http://www.dmoz.org/Computers/Computer_Science/ Otvoreni projekat: Computer Science] |
||
* [http://www.techbooksforfree.com/science.shtml Naučne i računarske knjige] |
* [http://www.techbooksforfree.com/science.shtml Naučne i računarske knjige] |
||
* Stranica informatike - [[www.centarinformatike.tk]] |
|||
{{Commonscat|Computer science}} |
{{Commonscat|Computer science}} |
||
Verzija na dan 11 april 2017 u 18:15
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Informatika (engleski: information science, informatics) jeste nauka koja se bavi strukturiranjem, obradom i prenosom informacija. Pojam informatika je nastao spajanjem riječi informacija i automatika.
Informatika i računarstvo nisu potpuno iste stvari, iako su veoma usko vezane jer se bave istim ili sličnim tematikama. Informatika se danas uglavnom ubraja u inženjerske ili tehničke nauke. Ona ima nezanemariv dio tema koje su isključivo teoretske prirode. Informatika je, kao i matematika, mnogo širi pojam u odnosu na računarstvo. Postoji problem i sa terminima u raznim jezicima zbog uske vezanosti informatike i računarstva, tako da se termin informatika često odnosi na računarstvo. Informatika je više teoretske prirode, ali se zato detaljno bavi softverom i strukturiranjem, obradom, pretvaranjem, pohranjivanjem i prijenosom informacija.
Pojmovi
|
Oblasti informatike
Matematičke osnove
- Teorija grafikona
- Temelji podatkovnih struktura i pretraživačkih algoritama.
- Matematička logika
- Booleova algebra i drugi načini modeliranja logičkih upita.
- Teorija tipova
- Formalna analiza tipova podataka, te korištenje tih tipova u svrhu razumijevanja programa, posebno sigurnosti.
Teorija računanja
- Teorija automata
- Različite logičke strukture za rješavanje poteškoća.
- Teorija računanja
- Određuje šta je izračunljivo od strane računara. Zakone koje su razvili Alan Turing i ostali nude prikaz mogućnosti šta je moguće izračunati a šta ne.
- Teorija računske kompleksnosti
- Osnove vezane za klase izračunavanja, posebno kod vremena i prostora pohranjivanja.
Algoritmi i podatkovne strukture
- Analiza algoritama
- Vrijeme i prostor kompleksnosti algoritama.
- Algoritam
- Formalni logički procesi korišteni za izračunavanje i efikasnost procesa.
- Podatkovne strukture
- Raspored i pravila za rad sa podacima.
- Genetički algoritmi
- Genetički algoritmi su pretraživačka tehnika pomoću koje se pronalazi približno rješenje za optimizacijske probleme.
Programski jezici i prevodioci
- Kompajler
- Načini prevođenja računarskih programa, obično sa jezika višeg nivoa na jezik nižeg nivoa. Oslanja se na matematičku logiku.
- Programski jezik
- Formalna jezička paradigma za izražavanje algoritama.
Baze podataka
- Baza podataka
- Baza podataka je uređena grupa podataka pohranjena na sistematski način. Koriste se mySQL, mySQLite, Oracle i Microsoft Access.
Zajednički, uporedni, i dijeljeni sistemi
- Zajedništvo
- Teorija i praksa o istovremenom računanju, kao i osvrt na sigurnost podataka u višezadanim okruženjima.
- Uporedno računanje
- Računanje pomoću više računara preko neke mreže sa ciljem ostvarivanja zajedničkog zadatka.
- Umrežavanje
- Algoritmi i protokoli za pouzdano komuniciranje između više korisnika neke računske mašine.
- Uporedno računanje
- Računanje pomoću korištenja više zajedničkih nizova.
Naučno računanje
- Bioinformatika
- Upotrebljavanje računarske nauke u svrhu održavanja, analiziranja i pohranjivanja bioloških podataka.
Teoretska informatika
Bitne teoretske osnove informatike su nastale još u 19. vijeku. Sa razvijanjem booleove algebre nastala je bitna osnova današnjih računarskih sistema. Na nekim matematičkim osnovama informatike u četrdesetim godinama radio je Alan Turing, engleski matematičar. On je tokom Drugog svjetskog rata pokušavao dešifrovati zloglasnu nacističku "Enigmu", mašinu koja je kodirala njemačke poruke. Uz pomoć tih istraživanja nastala je Turingova mašina, jedna od osnova teoretske informatike. Turingova mašina nije mašina kao takva, nego zamišljeni uređaj kojim se, na neki način, definiše način razmišljanja računara i algoritama.
Krajem četrdesetih godina, Claude E. Shannon je radio na pojmu informacije i njenog sadržaja. U njegovom djelu "A Mathematical Theory of Communication" (1948.), pokušao je naći mjeru za informacijski sadržaj jedne diskretne poruke. U tom smislu je razvijen pojam entropije kao mjere informacijskog sadržaja.
Noam Chomsky je sa svojim istraživanjima na polju lingvistike, i razvijanju hirarhije formalnih gramatika utjecao na razvijanju formalnih jezika i time programskih jezika.
Također pogledajte
Vanjski linkovi
- Hardware Base - Prvi bosanski hardverski portal sa člancima vezanim i za softver
- PC Ekspert - Stranica posvećena računarskom hardveru i softveru
- Benchmark.co.yu - Portal vezan za računare i njihovo testiranje
- Otvoreni projekat: Computer Science
- Naučne i računarske knjige
- Stranica informatike - www.centarinformatike.tk
Commons ima datoteke na temu: Informatika |