Razlika između verzija stranice "Zaječar"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
{{Nedostaju izvori}} |
||
{{Geokutija| |
{{Geokutija|Grad |
||
| ime = Zaječar |
| ime = Zaječar |
||
| vrsta = grad |
| vrsta = grad |
||
Verzija na dan 13 april 2017 u 14:27
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Zaječar | ||
| Grad | ||
 Centar Zaječara
| ||
|
||
| Službeni naziv: Зајечар | ||
| Država | Šablon:ZD-S Srbija | |
|---|---|---|
| Regija | Zaječarski okrug | |
| Nadmorska visina | 137 m | |
| Koordinate | 43°55′0″N 22°14′0″E / 43.91667°N 22.23333°E | |
| Površina | ||
| - Metro | 1.069 km2 | |
| Stanovništvo | ||
| - Urbana zona | 43.860 | |
| - Metro | 59.461 | |
| Gustoća | 55,6 /km2 | |
| Gradonačelnik | Velimir Ognjanović (SNS) | |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | |
| - ljeto | CEST | |
| Poštanski broj | 19000 | |
| Pozivni broj | (+381) 019 | |
| Autooznaka | ZA | |
| Veb-sajt: http://www.zajecar.info/ | ||
Zaječar je grad i sjedište istoimene općine u istočnoj Srbiji. Prema popisu iz 2002. godine grad je imao 49.800 stanovnika. Središte je Zaječarskog okruga. Prvi put se spominje 1466. godine u turskom defteru vezanom za stanovništvo vidinskoga pašaluka. Naziv je najvjerovatnije turskoga porijekla. Po nekim pretpostavkama potiče od izvjesnog Said-Asir paše koji je svoju vojsku postavio u dolini Timoka. Grad se danas nalazi u zaječarskoj kotlini gdje se kod mjesta zvanog Sastavak Crna reka i Beli Timok slijevaju u rijeku Timok. U blizini grada se nalaze ostaci rimske carske palače iz 4. vijeka prije nove ere, Felix Romuliana, koja je na listi svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.
Zaječar je sjedište Eparhije Timočke Srpske Pravoslavne Crkve, koja se prostire na cjelokupnoj teritoriji Zaječarskog i Borskog okruga. Zaječar je poznat po velikim imenima koje je dao kao što su Nikola Pašić, Zoran Radmilović, Đorđe Genčić kao i po prvom osnovanom privatnom fakultetu u Srbiji Fakultetu za menadžment Megatrend univerziteta.
Općina Zaječar
Općina Zaječar je općina u istočnoj Srbiji na granici sa Bugarskom. Nalazi se u centralnom dijelu Timočke Krajine, u Zaječarskom okrugu u koji još spadaju općine Sokobanja, Knjaževac i Boljevac. Središte općine je grad Zaječar koji predstavlja administrativni, kulturni, privredni, ekonomski, politički i vjerski centar kako općine tako i samog okruga.
Zaječarska općina obuhvata površinu od 1069 km2. Općinu presijeca Crni i Beli Timok koji spajanjem čini Veliki Timok koji protiče i kroz grad Zaječar. U općini postoje tri vještačka akumulaciona jezera: Grliško, Rgotsko i Sovinac. Nedaleko od grada Zaječara nalazi se banjsko lječilište Gamzigradska Banja sa uređenim termomineralnim izvorima, a nedaleko od njega se nalazi veliki arheološki lokalitet Gamzigrad (Felix Romuliana).
Demografija
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine zaječarski okrug broji 137.561 a općina Zaječar 65.969 stanovnika.
Etnička struktura
- Srbi - 62.867
- Vlasi - 2.981
- Jugosloveni - 277
- Romi - 323
- Rumuni - 221
- Crnogorci - 161
- Makedonci - 158
- Bugari - 113
- Hrvati - 101
- Albanci - 42
- Muslimani - 32
- Slovenci - 20
- Mađari - 19
- Bošnjaci - 10
- Goranci - 10
- Nijemci - 6
- Slovaci - 6
- Česi - 4
- Rusi - 3
Po popisu iz 2002. godine u ovoj općini također žive i:
- Neizjašnjeni i neopredeljeni - 1015
- Regionalna pripadnost - 7
- Ostali - 17
- Nepoznato - 573
Vanjski linkovi
 |
Commons ima datoteke na temu: Zaječar |