Razlika između izmjena na stranici "Mužjak"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Uklonjena 123 bajta ,  prije 4 godine
m
nema sažetka izmjene
m (Poništena izmjena 2820344 korisnika 151.35.84.234 (razgovor))
m
[[ImageDatoteka:Blue Mars symbol.svg|mini|200px|Simbol [[Rim]]skog boga [[Mars (bog)|Marsa]] se često upotreblljavase upotrebljava za predstavljanje muškog spola.]]
'''Mužjak''' ili [[organizam]] '''[[muški spol|muškog spola]]''' je [[fiziologija|fiziološki]] [[spol]] koji proizvodi [[sperma|spermu]]. Svaki [[spermatozoid]] se može spojiti s većim [[ženka|ženskim]] [[gamet]]om, ili [[jaje|jajnom ćelijom]], istovrsnih organizama, u procesu [[oplodnja|oplodnje]]. Mužjaci ne mogu ući u [[spolno razmnožavajerazmnožavanje]] bez pristupa barem jednog ženskog jajašceta, ali se neki organizmi mogu reproducirati i seksualno i bespolno. Većina [[sisar]]skih mužjaka, uključujući mužjake [[čovjek]]a , imaju [[Y hromosom]], koji kodira proizvodnju veće količine [[testosteron]]a za razvoj [[muški spolni organi|muških spolnih organa]].
==Definicija==
 
'''Mužjak''' ili [[organizam]] '''[[muški spol|muškog spola]]''' je [[fiziologija|fiziološki]] [[spol]] koji proizvodi [[sperma|spermu]]. Svaki [[spermatozoid]] se može spojiti s većim [[ženka|ženskim]] [[gamet]]om, ili [[jaje|jajnom ćelijom]], istovrsnih organizama, u procesu [[oplodnja|oplodnje]]. Mužjaci ne mogu ući u [spolno razmnožavaje]] bez pristupa barem jednog ženskog jajašceta, ali se neki organizmi mogu reproducirati i seksualno i bespolno. Većina [[sisar]]skih mužjaka, uključujući mužjake [[čovjek]]a , imaju [[Y hromosom]], koji kodira proizvodnju veće količine [[testosteron]]a za razvoj [[muški spolni organi|muških spolnih organa]].
Sve vrste nemaju jednako [[određivanje spola]]. Kod većine [[životinja]], uključujući i ljude, spol je određen [[genetika|genetički]], ali kod nekim [[vrsta]] može biti određen društvenim, ekološkim i drugim faktorima . Tako, naprimjer, neki mijenjaju spol ovisno samo o broju prisutnih ženki u blizini.<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-581-0.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
 
Sve vrste nemaju jednako [[određivanje spola]]. Kod većine [[životinja]], uključujući i ljude, spol je određen [[genetika|genetički]], ali kod nekim [[vrsta]] može biti određen društvenim, ekološkim i drugim faktorima . Tako, naprimjer, neki mijenjaju spol ovisno samo o broju prisutnih ženki u blizini.<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-581-0.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
==Pregled==
Izgleda da je postojanje dva spola nastajalo neovisno u različitim [[evolucija| evolucijskim lozama]], tj. [[konvergentna evolucija|konvergentnom evolucijom]]. Istovjetni su gameti u spolnoj reprodukciji '''izogamnih''' vrsta sa dva ili više tipova polnim ćelijama identičnog oblika i ponašanja (ali je drugačije na molekulskoom nivou). Kod [[anizogamija| anizogamnih]] vrsta [[gamet]]i su morfološki i funkcionalno različiti: muški su i ženski. [[Oogamija|Oogamne]] vrste imaju mnogo veće ženske gamete od muških. Ženski gameti nemaju sposobnost kretanja.
 
Postoje argumenti da je ovaj obrazac nastao zbog fizičkih ograničenja, usmjeravan takvim mehanizmima u kojima su za [[seksualna reprodukcija|spolnu reprodukciju]] potrebna dva nejednaka gameta.<ref>Dusenbery D. B. (2009): Living at micro scale. Harvard University Press, Cambridge, Mass. ISBN 978-0-674-03116-6.</ref> U skladu s tim, spol se operativno definira širom date vrste po tipu proizvodnje spolnih ćelija (npr. [[spermatozoid]]a i [[jaje|jajašaca]]) i razlike između mužjaka i ženki u jednoj lozi nisu uvijek prediktivne za razlike u drugom.
 
[[Spolni dimorfizam]] mužjak/ženka između [[organizam]]a ili reproduktivnih organa različitog spola nije ograničen samo na životinje jer muške [[gamet]]e proizvode i jednostavni organizmi kao što su kremene alge[ [[diatomea|diatomeje]], a i kopnene [[biljka|biljke]], između ostalih. Kod kopnenih biljaka, nisu dređena samo spolno obilježeni organizmi koji proizvode samo ženske ili muške [[gamet]]e i strukture, nego i strukture [[sporofit]]a od kojih nastaju muške i ženske jedinke.
 
== Simbol ==
Zajednički [[rodni simbol | simbol]] za predstavljanje muškog pola je simbol [[Mars]] Mars simbol]], ♂ ([[Unicode]]: U + 2642 [[Alt kodovi]]: Alt + 11), kruga sa strelicom u pavcu sjeveroistoka. Simbol je identičan sa [[Planeta|planetrnim]] simbolom [[Mars]]a. Za oznaku spola, po prvi puta ga je upotrebio [[Carolus Linnaeus]], [[1751]]. Simbol se često naziva i stiliziranim prikazom [[Rim]]skog boga [[Mars (bog)|Marsa]], sa [[štit]]om i [[koplje]]m. Međutim, svi historijski dokazi idu u prilog tome da je izveden iz '''θρ''' ([[grčki jezik|grč]]. ''teta'' ''ro''), skraćenice grčkog naziva planete Tauros.<ref>http://www.jstor.org/pss/1217734, Stearn W. T. (1962): The Origin of the Male and Female Symbols of Biology. Taxon, 11, No. 4: 109-113</ref>
 
== Određivanje spola ==
Spol određenog organizma može odrediti niz faktora. To mogu biti genetičke ili okolinski ili se može prirodno promijeniti u toku života organizma. Iako većina [[vrsta]] sa muškoim i ženskim spolom imaju jedinke koji su (alternativo) muške ili ženske, [[hermafrodit]]ne životinje, kao što su [[crv]]i, imaju i muške i ženske reproduktivne organe.
=== Genetička determinacija ===
Većina [[sisar]]a, uključujući i ljude, ima genetički određene [[spol]]ove putem '''XY''' modela, gdje su muškarci heterogametska XY, za razliku od ženskih homogametske XX kombinacije spolnih [[hromosom]]a. Također je moguće u različitim vrstama, uključujući i ljudska bića, da se pojavi i XXY ili neki drugi interseksualni / [[hermafrodit]]ni oblik (oko 2% populacije). U procesu [[reprodukcija|reprodukcije]], mužjaci tvore X ili Y [[spermatozoid]]e, dok ženke proozvode samo X [[jaje|jajne ćelije]]. Pajanjem Y spermatozoida i X jajne ćelije nastaju mužjaci, dok X sperma oplodnjom X nastaju [[ženka|ženke]].
=== Genetička determinacija ===
Većina [[sisar]]a, uključujući i ljude, ima genetički određene [[spol]]ove putem '''XY''' modela, gdje su muškarci heterogametska XY, za razliku od ženskih homogametske XX kombinacije spolnih [[hromosom]]a. Također je moguće u različitim vrstama, uključujući i ljudska bića, da se pojavi i XXY ili neki drugi interseksualni / [[hermafrodit]]ni oblik (oko 2% populacije). U procesu [[reprodukcija|reprodukcije]], mužjaci tvore X ili Y [[spermatozoid]]e, dok ženke proozvode samo X [[jaje|jajne ćelije]]. Pajanjem Y spermatozoida i X jajne ćelije nastaju mužjaci, dok X sperma oplodnjom X nastaju [[ženka|ženke]].
 
U dijelu Y [[hromosom]]a koji je odgovoran za muškost, spolno je određujuća regija [[SRY]]. SRY aktivira [[Sox9]], koji čini petlju sa [[FGF9]] i [[PGD2]] u [[gonad]]ama, omogućavajući ovim genima dovoljno visoku produkciju za razvoj muškog spola.
 
*'''X0''' mehanizam određivanja spola, kod nekih insekata, naprimjer, također podrazumijeva pokavu geterogametnih xx ženki i heterogametnih X0 mužjaka.
 
*U '''ZW''' modelu određivanja spola, mužjaci imaju kombinaciju '''ZZ''' (za razliku od ženskih '''ZW''') spolnih hromosoma. Javlja se kod [[ptica]] i nekih [[insekt|insekata]] (uglavnom [[leptir]]a) i drugih [[organizam]]a.
 
Kod predstavnika reda opnokrilci (''Hymenoptera''), kao što su [[mrav]]i i [[pčela|pćele]], spol je često određen cijelom [[ploidija|haplodiploidnom]] hromosomskom garniturom, gdje je većina mužjaka [[haploid]]na, a ženke i neki sterilni mužjaci su [[ploidija|diploidni]].

Navigacija