Razlika između verzija stranice "Mužjak"

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 27 april 2017 u 19:25

Mužjak ili organizam muškog spola je fiziološki spol koji proizvodi spermu. Svaki spermatozoid se može spojiti s većim ženskim gametom, ili jajnom ćelijom, istovrsnih organizama, u procesu oplodnje. Mužjaci ne mogu ući u spolno razmnožavanje bez pristupa barem jednog ženskog jajašceta, ali se neki organizmi mogu reproducirati i seksualno i bespolno. Većina sisarskih mužjaka, uključujući mužjake čovjeka, imaju Y hromosom, koji kodira proizvodnju veće količine testosterona za razvoj muških spolnih organa.

Sve vrste nemaju jednako određivanje spola. Kod većine životinja, uključujući i ljude, spol je određen genetički, ali kod nekim vrsta može biti određen društvenim, ekološkim i drugim faktorima. Tako, naprimjer, neki mijenjaju spol ovisno samo o broju prisutnih ženki u blizini.^[1]^[2]^[3]

Pregled

Izgleda da je postojanje dva spola nastajalo neovisno u različitim evolucijskim lozama, tj. konvergentnom evolucijom. Istovjetni su gameti u spolnoj reprodukciji izogamnih vrsta sa dva ili više tipova polnim ćelijama identičnog oblika i ponašanja (ali je drugačije na molekulskoom nivou). Kod anizogamnih vrsta gameti su morfološki i funkcionalno različiti: muški su i ženski. Oogamne vrste imaju mnogo veće ženske gamete od muških. Ženski gameti nemaju sposobnost kretanja.

Postoje argumenti da je ovaj obrazac nastao zbog fizičkih ograničenja, usmjeravan takvim mehanizmima u kojima su za spolnu reprodukciju potrebna dva nejednaka gameta.^[4] U skladu s tim, spol se operativno definira širom date vrste po tipu proizvodnje spolnih ćelija (npr. spermatozoida i jajašaca) i razlike između mužjaka i ženki u jednoj lozi nisu uvijek prediktivne za razlike u drugom.

Spolni dimorfizam mužjak/ženka između organizama ili reproduktivnih organa različitog spola nije ograničen samo na životinje jer muške gamete proizvode i jednostavni organizmi kao što su kremene alge diatomeje, a i kopnene biljke, između ostalih. Kod kopnenih biljaka, nisu dređena samo spolno obilježeni organizmi koji proizvode samo ženske ili muške gamete i strukture, nego i strukture sporofita od kojih nastaju muške i ženske jedinke.

Simbol

Zajednički simbol za predstavljanje muškog pola je simbol Mars, ♂ (Unicode: U + 2642 Alt kodovi: Alt + 11), kruga sa strelicom u pavcu sjeveroistoka. Simbol je identičan sa planetrnim simbolom Marsa. Za oznaku spola, po prvi puta ga je upotrebio Carolus Linnaeus, 1751. Simbol se često naziva i stiliziranim prikazom Rimskog boga Marsa, sa štitom i kopljem. Međutim, svi historijski dokazi idu u prilog tome da je izveden iz θρ (grč. teta ro), skraćenice grčkog naziva planete Tauros.^[5]

Određivanje spola

Spol određenog organizma može odrediti niz faktora. To mogu biti genetičke ili okolinski ili se može prirodno promijeniti u toku života organizma. Iako većina vrsta sa muškoim i ženskim spolom imaju jedinke koji su (alternativo) muške ili ženske, hermafroditne životinje, kao što su crvi, imaju i muške i ženske reproduktivne organe.

Genetička determinacija

Većina sisara, uključujući i ljude, ima genetički određene spolove putem XY modela, gdje su muškarci heterogametska XY, za razliku od ženskih homogametske XX kombinacije spolnih hromosoma. Također je moguće u različitim vrstama, uključujući i ljudska bića, da se pojavi i XXY ili neki drugi interseksualni / hermafroditni oblik (oko 2% populacije). U procesu reprodukcije, mužjaci tvore X ili Y spermatozoide, dok ženke proozvode samo X jajne ćelije. Pajanjem Y spermatozoida i X jajne ćelije nastaju mužjaci, dok X sperma oplodnjom X nastaju ženke.

U dijelu Y hromosoma koji je odgovoran za muškost, spolno je određujuća regija SRY. SRY aktivira Sox9, koji čini petlju sa FGF9 i PGD2 u gonadama, omogućavajući ovim genima dovoljno visoku produkciju za razvoj muškog spola.

X0 mehanizam određivanja spola, kod nekih insekata, naprimjer, također podrazumijeva pokavu geterogametnih xx ženki i heterogametnih X0 mužjaka.

U ZW modelu određivanja spola, mužjaci imaju kombinaciju ZZ (za razliku od ženskih ZW) spolnih hromosoma. Javlja se kod ptica i nekih insekata (uglavnom leptira) i drugih organizama.

Kod predstavnika reda opnokrilci (Hymenoptera), kao što su mravi i pćele, spol je često određen cijelom haplodiploidnom hromosomskom garniturom, gdje je većina mužjaka haploidna, a ženke i neki sterilni mužjaci su diploidni.

Okolinska determinacija

Kod nekih vrsta gmizavaca, uključujući i aligatore, spol određuje temperatura na kojoj se inkubiraju jaja. Druge vrste, kao što su neki puževi, postoji promjena spola: odrasli počinju kao mužjaci, koji zatim postaju ženke. Kod tropskih klovn riba, dominantna jedinka u grupi postaje ženka, dok su ostali mužjaci. U nekim zglavkarima, spol određuju infekcije. Bakterije roda Wolbachia mijenjajunjihovu seksualnosti; neke vrste se sastoje isključivo od ZZ jedinki.

Reference

^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
^ Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-581-0.
^ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
^ Dusenbery D. B. (2009): Living at micro scale. Harvard University Press, Cambridge, Mass. ISBN 978-0-674-03116-6.
^ http://www.jstor.org/pss/1217734, Stearn W. T. (1962): The Origin of the Male and Female Symbols of Biology. Taxon, 11, No. 4: 109-113

Također pogledajte

Ženka
Spol

[1] Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.

[2] Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-581-0.

[3] Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.

[4] Dusenbery D. B. (2009): Living at micro scale. Harvard University Press, Cambridge, Mass. ISBN 978-0-674-03116-6.

[5] ttp://www.jstor.org/pss/1217734, Stearn W. T. (1962): The Origin of the Male and Female Symbols of Biology. Taxon, 11, No. 4: 109-113

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Red 1: / Red 1: @@
-[[Image:Blue Mars symbol.svg|mini|200px|Simbol [[Rim]]skog boga [[Mars (bog)|Marsa]] se često upotreblljava za predstavljanje muškog spola.]]
+[[Datoteka:Blue Mars symbol.svg|mini|Simbol [[Rim]]skog boga [[Mars (bog)|Marsa]] često se upotrebljava za predstavljanje muškog spola.]]
+'''Mužjak''' ili [[organizam]] '''muškog spola''' je [[fiziologija|fiziološki]] [[spol]] koji proizvodi [[sperma|spermu]]. Svaki [[spermatozoid]] se može spojiti s većim [[ženka|ženskim]] [[gamet]]om, ili [[jaje|jajnom ćelijom]], istovrsnih organizama, u procesu [[oplodnja|oplodnje]]. Mužjaci ne mogu ući u [[spolno razmnožavanje]] bez pristupa barem jednog ženskog jajašceta, ali se neki organizmi mogu reproducirati i seksualno i bespolno. Većina [[sisar]]skih mužjaka, uključujući mužjake [[čovjek]]a, imaju [[Y hromosom]], koji kodira proizvodnju veće količine [[testosteron]]a za razvoj [[muški spolni organi|muških spolnih organa]].
-==Definicija==
-'''Mužjak''' ili [[organizam]] '''[[muški spol|muškog spola]]''' je [[fiziologija|fiziološki]] [[spol]] koji proizvodi [[sperma|spermu]]. Svaki [[spermatozoid]] se može spojiti s većim [[ženka|ženskim]] [[gamet]]om, ili [[jaje|jajnom ćelijom]], istovrsnih organizama, u procesu [[oplodnja|oplodnje]]. Mužjaci ne mogu ući u [spolno razmnožavaje]] bez pristupa barem jednog ženskog jajašceta, ali se neki organizmi mogu reproducirati i seksualno i bespolno. Većina [[sisar]]skih mužjaka, uključujući mužjake [[čovjek]]a , imaju [[Y hromosom]], koji kodira proizvodnju veće količine [[testosteron]]a za  razvoj [[muški spolni organi|muških spolnih organa]].
+Sve vrste nemaju jednako [[određivanje spola]]. Kod većine [[životinja]], uključujući i ljude, spol je određen [[genetika|genetički]], ali kod nekim [[vrsta]] može biti određen društvenim, ekološkim i drugim faktorima. Tako, naprimjer, neki mijenjaju spol ovisno samo o broju prisutnih ženki u blizini.<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-581-0.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
-Sve vrste nemaju jednako [[određivanje spola]]. Kod većine [[životinja]], uključujući i ljude, spol je određen [[genetika|genetički]], ali kod nekim [[vrsta]] može biti određen društvenim, ekološkim i drugim faktorima . Tako, naprimjer, neki mijenjaju spol ovisno samo o broju prisutnih ženki u blizini.<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-581-0.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
 ==Pregled==
-Izgleda da je postojanje dva spola nastajalo neovisno u različitim [[evolucija| evolucijskim lozama]], tj. [[konvergentna evolucija|konvergentnom evolucijom]]. Istovjetni su gameti u spolnoj reprodukciji '''izogamnih'''  vrsta sa dva ili više tipova polnim ćelijama identičnog oblika i ponašanja (ali je drugačije na molekulskoom nivou). Kod [[anizogamija| anizogamnih]] vrsta [[gamet]]i su morfološki i funkcionalno različiti: muški su i ženski. [[Oogamija|Oogamne]] vrste imaju  mnogo veće ženske gamete od muških. Ženski gameti nemaju sposobnost kretanja.
+Izgleda da je postojanje dva spola nastajalo neovisno u različitim [[evolucija| evolucijskim lozama]], tj. [[konvergentna evolucija|konvergentnom evolucijom]]. Istovjetni su gameti u spolnoj reprodukciji izogamnih  vrsta sa dva ili više tipova polnim ćelijama identičnog oblika i ponašanja (ali je drugačije na molekulskoom nivou). Kod [[anizogamija| anizogamnih]] vrsta [[gamet]]i su morfološki i funkcionalno različiti: muški su i ženski. [[Oogamija|Oogamne]] vrste imaju  mnogo veće ženske gamete od muških. Ženski gameti nemaju sposobnost kretanja.
-Postoje argumenti da je ovaj obrazac nastao zbog  fizičkih ograničenja, usmjeravan takvim  mehanizmima u kojima su za [[seksualna reprodukcija|spolnu reprodukciju]] potrebna dva nejednaka gameta.<ref>Dusenbery D. B. (2009): Living at micro scale. Harvard University Press, Cambridge, Mass. ISBN 978-0-674-03116-6.</ref>U skladu s tim, spol se operativno definira širom date  vrste po tipu proizvodnje spolnih ćelija (npr. [[spermatozoid]]a i [[jaje|jajašaca]]) i razlike između mužjaka i ženki  u jednoj lozi nisu uvijek prediktivne za razlike u drugom.
+Postoje argumenti da je ovaj obrazac nastao zbog  fizičkih ograničenja, usmjeravan takvim  mehanizmima u kojima su za [[seksualna reprodukcija|spolnu reprodukciju]] potrebna dva nejednaka gameta.<ref>Dusenbery D. B. (2009): Living at micro scale. Harvard University Press, Cambridge, Mass. ISBN 978-0-674-03116-6.</ref> U skladu s tim, spol se operativno definira širom date  vrste po tipu proizvodnje spolnih ćelija (npr. [[spermatozoid]]a i [[jaje|jajašaca]]) i razlike između mužjaka i ženki  u jednoj lozi nisu uvijek prediktivne za razlike u drugom.
-[[Spolni dimorfizam]] mužjak/ženka između [[organizam]]a ili reproduktivnih organa različitog spola nije ograničen samo na životinje jer muške [[gamet]]e proizvode i jednostavni organizmi kao što su kremene alge[ [diatomea|diatomeje]], a i kopnene  [[biljka|biljke]], između ostalih. Kod kopnenih biljaka,  nisu dređena samo spolno obilježeni organizmi koji proizvode samo ženske ili muške [[gamet]]e i strukture, nego  i strukture [[sporofit]]a od kojih nastaju muške i ženske jedinke.
+[[Spolni dimorfizam]] mužjak/ženka između [[organizam]]a ili reproduktivnih organa različitog spola nije ograničen samo na životinje jer muške [[gamet]]e proizvode i jednostavni organizmi kao što su kremene alge [[diatomea|diatomeje]], a i kopnene  [[biljka|biljke]], između ostalih. Kod kopnenih biljaka,  nisu dređena samo spolno obilježeni organizmi koji proizvode samo ženske ili muške [[gamet]]e i strukture, nego  i strukture [[sporofit]]a od kojih nastaju muške i ženske jedinke.
 == Simbol ==
-Zajednički [[rodni simbol | simbol]] za predstavljanje muškog pola je simbol [[Mars]] Mars simbol]], ♂ ([[Unicode]]: U + 2642 [[Alt kodovi]]: Alt + 11), kruga sa strelicom u pavcu  sjeveroistoka. Simbol je identičan sa [[Planeta|planetrnim]] simbolom [[Mars]]a. Za oznaku spola, po prvi puta ga je upotrebio [[Carolus Linnaeus]], [[1751]]. Simbol se često naziva i stiliziranim prikazom [[Rim]]skog boga [[Mars (bog)|Marsa]], sa [[štit]]om  i [[koplje]]m. Međutim, svi historijski dokazi idu u prilog tome da je izveden iz '''θρ''' ([[grčki jezik|grč]]. ''teta'' ''ro''), skraćenice grčkog naziva planete Tauros.<ref>http://www.jstor.org/pss/1217734, Stearn W. T. (1962): The Origin of the Male and Female Symbols of Biology. Taxon, 11, No. 4: 109-113</ref>
+Zajednički [[rodni simbol | simbol]] za predstavljanje muškog pola je simbol [[Mars]], ♂ ([[Unicode]]: U + 2642 [[Alt kodovi]]: Alt + 11), kruga sa strelicom u pavcu  sjeveroistoka. Simbol je identičan sa [[Planeta|planetrnim]] simbolom [[Mars]]a. Za oznaku spola, po prvi puta ga je upotrebio [[Carolus Linnaeus]], [[1751]]. Simbol se često naziva i stiliziranim prikazom [[Rim]]skog boga [[Mars (bog)|Marsa]], sa [[štit]]om  i [[koplje]]m. Međutim, svi historijski dokazi idu u prilog tome da je izveden iz θρ ([[grčki jezik|grč]]. ''teta'' ''ro''), skraćenice grčkog naziva planete Tauros.<ref>http://www.jstor.org/pss/1217734, Stearn W. T. (1962): The Origin of the Male and Female Symbols of Biology. Taxon, 11, No. 4: 109-113</ref>
 == Određivanje spola ==
 Spol određenog organizma može odrediti niz faktora. To mogu biti genetičke ili okolinski ili se može prirodno promijeniti u toku života organizma. Iako većina [[vrsta]] sa muškoim i ženskim spolom imaju jedinke koji su (alternativo) muške ili ženske, [[hermafrodit]]ne životinje, kao što su [[crv]]i, imaju i muške i ženske reproduktivne organe.
 === Genetička determinacija ===
+Većina [[sisar]]a, uključujući i ljude,  ima genetički određene [[spol]]ove putem  XY modela,  gdje su muškarci heterogametska  XY, za razliku od  ženskih homogametske XX kombinacije spolnih  [[hromosom]]a. Također je moguće u različitim vrstama, uključujući i ljudska bića, da se pojavi i XXY ili neki drugi interseksualni / [[hermafrodit]]ni oblik (oko 2% populacije).  U procesu  [[reprodukcija|reprodukcije]],  mužjaci tvore X ili Y [[spermatozoid]]e, dok ženke proozvode samo X [[jaje|jajne ćelije]]. Pajanjem Y spermatozoida  i X jajne ćelije nastaju  mužjaci, dok  X sperma oplodnjom  X nastaju [[ženka|ženke]].
-=== Genetička determinacija ===
-Većina [[sisar]]a, uključujući i ljude,  ima genetički određene [[spol]]ove putem  '''XY''' modela,  gdje su muškarci heterogametska  XY, za razliku od  ženskih homogametske XX kombinacije spolnih  [[hromosom]]a. Također je moguće u različitim vrstama, uključujući i ljudska bića, da se pojavi i XXY ili neki drugi interseksualni / [[hermafrodit]]ni oblik (oko 2% populacije).  U procesu  [[reprodukcija|reprodukcije]],  mužjaci tvore X ili Y [[spermatozoid]]e, dok ženke proozvode samo X [[jaje|jajne ćelije]]. Pajanjem Y spermatozoida  i X jajne ćelije nastaju  mužjaci, dok  X sperma oplodnjom  X nastaju [[ženka|ženke]].
 U dijelu Y [[hromosom]]a koji je odgovoran za muškost, spolno je određujuća  regija [[SRY]]. SRY aktivira [[Sox9]], koji čini  petlju sa [[FGF9]] i [[PGD2]] u [[gonad]]ama, omogućavajući ovim genima dovoljno visoku produkciju za razvoj muškog spola.
-*'''X0''' mehanizam određivanja spola, kod nekih insekata, naprimjer, također podrazumijeva pokavu geterogametnih xx ženki i heterogametnih X0 mužjaka.
+*X0 mehanizam određivanja spola, kod nekih insekata, naprimjer, također podrazumijeva pokavu geterogametnih xx ženki i heterogametnih X0 mužjaka.
-*U '''ZW'''  modelu određivanja spola, mužjaci imaju kombinaciju '''ZZ''' (za razliku od ženskih '''ZW''') spolnih hromosoma. Javlja se  kod  [[ptica]] i  nekih [[insekt|insekata]] (uglavnom [[leptir]]a) i drugih [[organizam]]a.
+*U ZW  modelu određivanja spola, mužjaci imaju kombinaciju ZZ (za razliku od ženskih ZW) spolnih hromosoma. Javlja se  kod  [[ptica]] i  nekih [[insekt|insekata]] (uglavnom [[leptir]]a) i drugih [[organizam]]a.
 Kod predstavnika reda opnokrilci (''Hymenoptera''), kao što su [[mrav]]i  i [[pčela|pćele]], spol je često određen cijelom  [[ploidija|haplodiploidnom]] hromosomskom garniturom, gdje je većina mužjaka [[haploid]]na, a  ženke i  neki sterilni mužjaci su [[ploidija|diploidni]].