Razlika između verzija stranice "Muzej"
[pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m +{{Nedostaju izvori}} |
|||
Red 21: | Red 21: | ||
== Najvažniji muzeji i galerije u Evropi == |
== Najvažniji muzeji i galerije u Evropi == |
||
* [[Firenca]]: [[Pitti]] |
* [[Firenca]]: [[Pitti]]u |
||
[[Galleria degli Uffizi|Uffizi]], |
|||
* [[Milano]]: [[Brera]], |
* [[Milano]]: [[Brera]], |
||
* [[Venecija]]: Akademija u Veneciji, |
* [[Venecija]]: Akademija u Veneciji, |
Verzija na dan 9 maj 2017 u 11:38
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Muzej (od starogrčkog . μουσείο[ν], musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - hronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl. predmeta.
Dijele se na:
- naučne (arheološki, historijski, etnografski, prirodoslovni, tehnički, vojni, kriminalistički, higijenski, školski, pomorski i dr.)
- i umjetničke (koji sadrže zbirke slika, skulptura, grafika i objekata primijenjene umjetnosti).
Po karakteru, strukturi i teritorijalnoj kompetenciji na državne, zemaljske, pokrajinske, gradske i zavičajne. Često se upotrebljavaju i nazivi umjetnička galerija (za veće zbirke slika i skulptura) i kabinet (za zbirke grafika, novaca i medalja).
Prvi muzej pojavljuje se u helenističkoj Aleksandriji, a današnji tip zbirke umjetnina i rijetkosti u doba renesanse u Italiji. I crkvene riznice imat će značajnu ulogu u sakupljanju i čuvanju vrijednih predmeta od srednjeg vijeka pa sve do danas. Iz renesansnih zbirki razvit će se muzeji i galerije. Od vremena Francuske revolucije muzeji se otvaraju javnosti (1793. godine Louvre je postao prvi nacionalni muzej u Evropi i od njegovog otvaranja kraljevske zbirke Louvrea postaju dostupne široj javnosti.), u 19. vijeku većinom dobijaju vlastite zgrade, prilagođene vlastitoj namjeni, a u 20. vijeku ustaljuju se principi za savremenu muzejsku arhitekturu.
Osim izložbenih prostorija muzej ima spremišta (čitav se inventar rijetko izlaže), prostorije za restauriranje i prepariranje muzejskih predmeta, fotografski laboratorij, prostorije za stručno osoblje, s inventarima i bibliotekom. U Drugom svjetskom ratu i drugim ratovima mnoštvo muzeja je uništeno.
Od osnivanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu 1888. godine počinje sistematski muzeološki rad u Bosni i Hercegovini.
Nauka koja proučava ciljeve i principe rada muzeja naziva se muzeologija. Dijeli se na opću i specijaliziranu muzeologiju. Historija muzeja predstavlja uvod u opću muzeologiju.
Najvažniji muzeji i galerije u Evropi
Uffizi,
- Milano: Brera,
- Venecija: Akademija u Veneciji,
- Rim: Vatikanski muzej
- Pariz: Louvre,
- London: British Museum i National Gallery,
- Madrid: Prado,
- St. Peterburg: Ermitaž ,
- Moskva: Tretjakovska galerija,
- München: Stara i Nova pinakoteka, Njemački muzej,
- Dresden: Galerija u Dresdenu,
- Beč: Umjetničko-historijski muzej u Beču.
- Madame Tussauds
Najvažniji muzeji i galerije u Americi
- Washington: National Gallery i
- New York: Metropolitan Museum.
Commons ima datoteke na temu: Muzej |