Razlika između verzija stranice "Ilomska"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 43: Red 43:
Datoteka:Omar-Lisina (3).jpg|Ilomska na Ravnom omaru, oktobra 1987.
Datoteka:Omar-Lisina (3).jpg|Ilomska na Ravnom omaru, oktobra 1987.
Datoteka:Ilomska-Salmo (2).jpg|[[Potočna pastrmka]] (''Salmo trutta'' morpha ''fario'') iz Ilomske uočljivo se razlikuje od primjeraka iz susjednih vodotoka<br/>(osobito po redovnoj pojavi pravilnog niza crvenih pjega duž bočne linije)
Datoteka:Ilomska-Salmo (2).jpg|[[Potočna pastrmka]] (''Salmo trutta'' morpha ''fario'') iz Ilomske uočljivo se razlikuje od primjeraka iz susjednih vodotoka<br/>(osobito po redovnoj pojavi pravilnog niza crvenih pjega duž bočne linije)
Datoteka:Pastrmka-neilomska.jpg|thumb|300px|Primjerak pastrmke (26 cm) koji je ulovljen u Ilomskoj, 22. maja 2017. [[Fenotip]]ski se bitno razlikuje od autohtone. Pretpostavlja se da je nekada pobjegla iz jednog od dva obližnja, navodno bespravno izgrađena, bazena za održavanje i tov konzumne ribe, čiji se ostaci još vidljivi.
Datoteka:Pastrmka-neilomska.jpg|thumb|300px|Primjerak pastrmke (26 cm) koji je ulovljen u Ilomskoj, 22. maja 2017. [[Fenotip]]ski se bitno razlikuje od autohtone (stomak je neobično povećan zbog sadržaja tri progutana [[peš]]a) . Pretpostavlja se da je nekada pobjegla iz jednog od dva obližnja, navodno bespravno izgrađena, bazena za održavanje i tov konzumne ribe, čiji se ostaci još vidljivi.
Datoteka:Angler-1.tif|lijevo|Način ribolova na Ilomskoj
Datoteka:Angler-1.tif|lijevo|Način ribolova na Ilomskoj
Datoteka:Ilomska.jpg|Panorama Ravnog omara sa Ilomskom, n/v: 1150 m
Datoteka:Ilomska.jpg|Panorama Ravnog omara sa Ilomskom, n/v: 1150 m

Verzija na dan 31 maj 2017 u 18:01

Ilomska
Datoteka:Ilomska1.jpg
Ilomska na Ravnom omaru, 1989.
Države Bosna i Hercegovina
Dužina20 km
IzvorVlašić (Prelivode)
NV izvora1530 m
UšćeUgar
SlivCrnomorski sliv
PritokeDesne: Kujin do, Manatovac, Mala Ilomska, Devetero vrela,
Lijeve: Barnice, Vranilovo vrelo (Široki jarak), Pištala, Crna rijeka

Izvorište

Ilomska je desna najveća pritoka Ugra. Izvire na Vlašiću, u rejonu zvanom Prelivode – razvođu sa rijekama Vrbanja, Ugar i Bila – na oko 1530 m n/v. Duga je oko 20 km. Nastaje od lepeze od 5-6 potočića. Protiče između obronaka Žežničke grede (1477 m) i Javorka (1499 m).

Vodotok

Ilomska ima izuzetno krivudav tok oko Žežničke grede, Lisine (1494 m) i Runjavice (1316 m) kroz četinarske šume obrasle smrčom i jelom ili smrčevo-bukovim sastojinama. Vododijelnica je (u radijusu od oko 2–3 km) na prijevoju između Vlašića (vrh 1933 m n/v) i Meokrnja (vrh 1425 m n/v). Tu se razdvajaju slivovi Vrbanje, Ugra i Lašve, (tj. Vrbasa, na jugozapadu) i Usore (tj. Bosne, na sjeveroistoku).[1][2] U vodotoku ispod Petrova polja (od sela Nikodinovići)[3] ima nekoliko krivina pod jako velikim uglovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita[4][5][6][7]

Najizdašnije pritoka je (bio) Manatovac (vrelo – neposredno uz sâmo korito), Mala Ilomska i Devetero vrela (desne) te Crna rijeka (lijeva).

Na Ravnom omaru (ispod Lisine, Tovarnice i sela Pònorci), Ilomska ulazi u usku visoravan – sve do “Korićanskog mosta”, a zatim u dubok kanjon ispod Korićanskih stijena (lijevo) i sêla Márići i Đénići, tj. Márićâ i Imljanskih stijena (desno).

Nakon dva atraktivna vodopada (velikog i malog), ulijeva se u Ugar, nekoliko kilometara nizvodno od sela Vitovlje.[6][8] Veliki vodopad je visok čak oko 40 m, a neupadljiv je sa okolnog (korićansko-imljanskog) platoa. U ovoj divljini vodopadi sve više privlače pažnju planinara, turista i ribolovaca, a okomita stijena sa koje rijeka pada pogodna je i za alpinističke poduhvate.[9][9][10][11]

Stanje zaštite

Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodosnabdijevanje Skender Vakufa, što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosisteme u širem području.[12] Tome doprinosi i višedecenijska prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. Toj dvastaciji i nemilosrdnom izlovljavanju autohtone potočne pastrmke doprinose i sekundarne posljedice šumskih radova i aktivnosti sve češćih posjetilaca i krivolovaca.[9]

Nekada atraktivno ušće Ilomske je devastirano izgradnjom "male hidroelektrane".[13]

Sve se to dešava unatoč proglašenju kanjona Ilomske Zaštićenim prirodnim predjelom, sa registracijskim podacima:

Galerija

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Mudrike (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  2. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  3. ^ http://distancebetween.info/petrovo_polje/vlasic
  4. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  5. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  6. ^ a b http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/vlasic/]
  7. ^ [http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CO2C9fCS670CFdShtAod72UA9g
  8. ^ [http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CNWDpOfQ6r0CFUP3wgod3mYA_g
  9. ^ a b c http://www.panoramio.com/photo/11136410
  10. ^ http://www.go2bosnia.com/upoznaj-bih/75-rijeka-ilomska-i-njeni-vodopadi
  11. ^ http://www.panoramio.com/photo/45426102
  12. ^ http://www.ekapija.com/website/bih/page/530443/Izgradnja-vodovoda-Ilomska-Manatovac-Kne%C5%BEevo-i-izgradnja-vodovoda-Kne%C5%BEevo-Mokri-Lug
  13. ^ http://www.reers.ba/lat/node/2732
  14. ^ Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (2015):[http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Documents/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%B8%20%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5%20%D0%B4%D0%BE%202025%20%20%D0%A2%D0%95%D0%9A%D0%A1%D0%A2%D0%A3%D0%90%D0%9B%D0%9D%D0%98%20%D0%94%D0%98%D0%9E_119703573.pdf; Izmjena i dopuna prostornog plana RS do 2025. Urbanistički zavod, Banja Luka.

Vanjski linkovi