Razlika između verzija stranice "Miroslav Bilać"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1: Red 1:
{{Infokutija likovni umjetnik
{{Infokutija likovni umjetnik
| ime = Miroslav Bilać
| ime = Miroslav Bilać
| slika =
| slika = Miro Bilac.jpg
| opis_slike =
| opis_slike =
| datum_rođenja = 24. februar [[1931]].
| datum_rođenja = 24. februar [[1931]].
Red 21: Red 21:
}}
}}


'''Miroslav Bilać''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar i pozorišni scenograf rođen u [[Travnik]]u [[1931]]. godine. Preminuo je 21. augusta, u Sarajevu u 73. godini. Sahranjen je na groblju "Sveti Josip" u Sarajevu, a komemoracija je održana u Kamernom teatru 55. Osim Kamernog teatra, u organizaciji komemoracije su učestvovali [[Hrvatsko kulturno društvo "Napredak"]] i [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] (ULUBiH). Na komemoraciji su o Bilaću govorili mnogi njegovi prijatelji i poštovaoci, istaknuti bosanskohercegovački kulturni radnici i umjetnici.<ref>{{cite web|title= Digitalni arhiv – INFOBIRO |url= http://www.infobiro.ba/article/354749|accessdate=17. 5. 2017.}}</ref>
'''Miroslav Bilać''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar i pozorišni scenograf rođen u [[Travnik]]u [[1931]]. godine. Preminuo je 21. augusta 2003. u Sarajevu u 73. godini. Sahranjen je na groblju "Sveti Josip" u Sarajevu, a komemoracija je održana u Kamernom teatru 55. Osim Kamernog teatra, u organizaciji komemoracije su učestvovali [[Hrvatsko kulturno društvo "Napredak"]] i [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] (ULUBiH). Na komemoraciji su o Bilaću govorili mnogi njegovi prijatelji i poštovaoci, istaknuti bosanskohercegovački kulturni radnici i umjetnici.<ref>{{cite web|title= Digitalni arhiv – INFOBIRO |url= http://www.infobiro.ba/article/354749|accessdate=17. 5. 2017.}}</ref>


==Edukacija==
==Edukacija==
Red 27: Red 27:


==Profesionalna karijera==
==Profesionalna karijera==
Radni vijek je proveo u pozorištu kao profesionalni scenograf. Za Kamerni teatar 55 u Sarajevu, kao i za mnoga druga pozorišta širom Bosne i Hercegovine, gdje je uradio oko 200 scenografija. Godine 1956. počeo je izlagati s ULUBIH-om, a 1966. godine postao je i članom ove udruge. S ULUBIH-om je redovno izlagao u zemlji i inozemstvu. Samostalno je priredio oko 500 izložbi u BiH i drugim gradovima bivše Jugoslavije kao i u inozemstvu. Ostvario je studijska putovanja u zemlje Europe i Latinske Amerike. Za svoju djelatnost dobio je razna priznanja i nagrade. Od 1992. godine je u mirovini i sve svoje slobodno vrijeme i energiju troši u svom atelijeru.<ref name="Bilac M. webpage"/>
Radni vijek je proveo u pozorištu kao profesionalni scenograf, za [[Kamerni teatar 55]] u Sarajevu, kao i za mnoga druga pozorišta širom Bosne i Hercegovine, gdje je uradio oko 200 scenografija. Godine 1956. počeo je izlagati s ULUBIH-om, a 1966. godine postao je i članom ove udruge. S ULUBIH-om je redovno izlagao u zemlji i inozemstvu. Samostalno je priredio oko 500 izložbi u BiH i drugim gradovima bivše Jugoslavije kao i u inozemstvu. Ostvario je studijska putovanja u zemlje Europe i Latinske Amerike. Za svoju djelatnost dobio je razna priznanja i nagrade. Od 1992. godine je u mirovini i sve svoje slobodno vrijeme i energiju troši u svom atelijeru.<ref name="Bilac M. webpage"/>


Povodom pedesetogodišnjice likovne aktivnosti Miroslava Bilaća, na poziv ugledne umjetničke galerije "Mediteraneo" Casa del arte, u junu 2003. održana je samostalna izložba slika Miroslava Bilaća u Londonu. Otvaranju izložbe prisustvovali su predstvanici BiH, Hrvatske, Jugoslovenske, Slovenačke i Makedonske Ambasade u Londonu kao i mnogobrojni ljubitelji slikarstva iz Engleske.
Povodom pedesetogodišnjice likovne aktivnosti Miroslava Bilaća, na poziv ugledne umjetničke galerije "Mediteraneo" Casa del arte, u junu 2003. održana je samostalna izložba slika Miroslava Bilaća u Londonu. Otvaranju izložbe prisustvovali su predstvanici BiH, Hrvatske, Jugoslovenske, Slovenačke i Makedonske Ambasade u Londonu kao i mnogobrojni ljubitelji slikarstva iz Engleske.


O Miroslavu Bilaću i njegovom djelu, istaknuti pozorišni i likovni kritičar i publicista [[Vojislav Vujanović]] je napisao: ''Miroslav Bilać je pjesnik konja i pjesnik vode. Od prepoznatljivih stvari on gradi svoj mit, oblikuje svoju tajnu. On ne deskribira iako se koristi ustaljenom figuralnom leksikom. Njegov svijet se ne rastvara već se svodi u pomalo čudesan pokturalni slog koji bi, u svakom drugom odnosu, zračio nelagodom, zvučao hladno i oporo. A on ga smiruje, zatamnjuje njegovu prirodnu pigmentnu iskričavost i onda ga, iz nutrine, prosvjetljuje, poetski umekšava, oplemjenjuje, čini toplim. To je alkemija koja se ne ponavlja i koja se ne može svoditi u ranije uspostavljenu nomenklaturu odnosa... Ciklus o vodi je njegov, možda, umjetnički najdograđeniji, misaono iscjeziliran, s do kraja dograđenim unutarnjim skladom i glazbenom puninom. U njemu je, do pune stvaralačke konzekvetnosti, dovedeno njegovo poimanje egzistencijalne drame, gdje se odbačeni elementi nekadašnjega organskog stroja, grmlje i grane bore za svoju egzistenciju dok voda, izvorište neuništive energije, onesmišljava taloženom skramom algi i svega onoga što razgolićuje njihovu egzistentnost do bezdušja i životne praznine. No, kada se uzme u obzir da ni ovdje nije izostao onaj skriveni poetski zanos u kome se otkriva iskonska stvaralačka vokacija, sva ta drama poprima i sasvim očevidnu lirsku transparentnost, u kojoj i te polomljene grane, izdvojene iz svoje egzistencije obesmišljenosti, postaju male lirske kantilene koje od čovjeka izmamljuju tihi, blagi osmijeh ljudskosti.<ref>Vojislav Vujanović (1981) Likovno stvaralaštvo Miroslava Bilaća, Biblioteka V-art kritika</ref>
O Miroslavu Bilaću i njegovom djelu, istaknuti pozorišni i likovni kritičar i publicista [[Vojislav Vujanović]] je napisao: ''Miroslav Bilać je pjesnik konja i pjesnik vode. Od prepoznatljivih stvari on gradi svoj mit, oblikuje svoju tajnu. On ne deskribira iako se koristi ustaljenom figuralnom leksikom. Njegov svijet se ne rastvara već se svodi u pomalo čudesan pokturalni slog koji bi, u svakom drugom odnosu, zračio nelagodom, zvučao hladno i oporo. A on ga smiruje, zatamnjuje njegovu prirodnu pigmentnu iskričavost i onda ga, iz nutrine, prosvjetljuje, poetski umekšava, oplemjenjuje, čini toplim. To je alkemija koja se ne ponavlja i koja se ne može svoditi u ranije uspostavljenu nomenklaturu odnosa... Ciklus o vodi je njegov, možda, umjetnički najdograđeniji, misaono iscjeziliran, s do kraja dograđenim unutarnjim skladom i glazbenom puninom. U njemu je, do pune stvaralačke konzekvetnosti, dovedeno njegovo poimanje egzistencijalne drame, gdje se odbačeni elementi nekadašnjega organskog stroja, grmlje i grane bore za svoju egzistenciju dok voda, izvorište neuništive energije, onesmišljava taloženom skramom algi i svega onoga što razgolićuje njihovu egzistentnost do bezdušja i životne praznine. No, kada se uzme u obzir da ni ovdje nije izostao onaj skriveni poetski zanos u kome se otkriva iskonska stvaralačka vokacija, sva ta drama poprima i sasvim očevidnu lirsku transparentnost, u kojoj i te polomljene grane, izdvojene iz svoje egzistencije obesmišljenosti, postaju male lirske kantilene koje od čovjeka izmamljuju tihi, blagi osmijeh ljudskosti.<ref>Vojislav Vujanović (1981) Likovno stvaralaštvo Miroslava Bilaća, Biblioteka V-art kritika</ref> Živio je tiho, reklo bi se: snatreći. Njegova je duša bila oslobođena nagona pohlepe i zla, nagona mržnje i zavisti. Himba je bila izvan prostora njegove svijesti. Govorio je malo, samo onda kada je trebalo izreći nešto plemenito. To plemenito je imalo svoje jezgro iz kojega je istjecala njegova inspiracija. Živio je, svom predanošću, u svome svijetu, u njemu osjećao životnu slobodu, u njemu nalazio priklonište od svih iskušenja koje mu je naturala nevoljna stvarnost.''<ref>{{cite web|last1=Vujanović|first1=Vojislav|title=Miroslav Bilać čovjek i umjetnik |website=Digitalni arhiv – INFOBIRO|url=http://www.idoconline.info/article/193351|accessdate=17. 5. 2017.|date=}}</ref>

Živio je tiho, reklo bi se: snatreći. Njegova je duša bila oslobođena nagona pohlepe i zla, nagona mržnje i zavisti. Himba je bila izvan prostora njegove svijesti. Govorio je malo, samo onda kada je trebalo izreći nešto plemenito. To plemenito je imalo svoje jezgro iz kojega je istjecala njegova inspiracija. Živio je, svom predanošću, u svome svijetu, u njemu osjećao životnu slobodu, u njemu nalazio priklonište od svih iskušenja koje mu je naturala nevoljna stvarnost.<ref>{{cite web|last1=Vujanović|first1=Vojislav|title=Miroslav Bilać čovjek i umjetnik |website=Digitalni arhiv – INFOBIRO|url=http://www.idoconline.info/article/193351|accessdate=17. 5. 2017.|date=}}</ref>


==Djela==
<gallery>
Miroslav Bilac painting1.jpg|
Miroslav Bilac painting2.jpg|
Miroslav Bilac painting3.jpg|
Miroslav Bilac painting4.jpg|
Miroslav Bilac painting5.jpg|
Miroslav Bilac painting6.jpg|
</gallery>
==Reference==
==Reference==
{{reference}}
{{reference}}

Verzija na dan 31 maj 2017 u 22:08

Miroslav Bilać
Datoteka:Miro Bilac.jpg
Rođenje24. februar 1931.
Travnik
Smrt21. august 2003.
Sarajevo
ObrazovanjeAkademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
Vrsta umjetnostislikarstvo, scenografija
Veb-sajt: http://www.miroslavbilac.com

Miroslav Bilać je bosanskohercegovački slikar i pozorišni scenograf rođen u Travniku 1931. godine. Preminuo je 21. augusta 2003. u Sarajevu u 73. godini. Sahranjen je na groblju "Sveti Josip" u Sarajevu, a komemoracija je održana u Kamernom teatru 55. Osim Kamernog teatra, u organizaciji komemoracije su učestvovali Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" i Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine (ULUBiH). Na komemoraciji su o Bilaću govorili mnogi njegovi prijatelji i poštovaoci, istaknuti bosanskohercegovački kulturni radnici i umjetnici.[1]

Edukacija

Osnovnu školu je završio u rodnom gradu – Travniku. Dok je pohađao srednju školu u Tuzli, pozornost mu je privuklo pozorište, pa je tu strast pretočio u svoj životni poziv. Uporedo, njegov prirodni talenat za umjetnost u slikarstvu je utvrdio na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.[2]

Profesionalna karijera

Radni vijek je proveo u pozorištu kao profesionalni scenograf, za Kamerni teatar 55 u Sarajevu, kao i za mnoga druga pozorišta širom Bosne i Hercegovine, gdje je uradio oko 200 scenografija. Godine 1956. počeo je izlagati s ULUBIH-om, a 1966. godine postao je i članom ove udruge. S ULUBIH-om je redovno izlagao u zemlji i inozemstvu. Samostalno je priredio oko 500 izložbi u BiH i drugim gradovima bivše Jugoslavije kao i u inozemstvu. Ostvario je studijska putovanja u zemlje Europe i Latinske Amerike. Za svoju djelatnost dobio je razna priznanja i nagrade. Od 1992. godine je u mirovini i sve svoje slobodno vrijeme i energiju troši u svom atelijeru.[2]

Povodom pedesetogodišnjice likovne aktivnosti Miroslava Bilaća, na poziv ugledne umjetničke galerije "Mediteraneo" Casa del arte, u junu 2003. održana je samostalna izložba slika Miroslava Bilaća u Londonu. Otvaranju izložbe prisustvovali su predstvanici BiH, Hrvatske, Jugoslovenske, Slovenačke i Makedonske Ambasade u Londonu kao i mnogobrojni ljubitelji slikarstva iz Engleske.

O Miroslavu Bilaću i njegovom djelu, istaknuti pozorišni i likovni kritičar i publicista Vojislav Vujanović je napisao: Miroslav Bilać je pjesnik konja i pjesnik vode. Od prepoznatljivih stvari on gradi svoj mit, oblikuje svoju tajnu. On ne deskribira iako se koristi ustaljenom figuralnom leksikom. Njegov svijet se ne rastvara već se svodi u pomalo čudesan pokturalni slog koji bi, u svakom drugom odnosu, zračio nelagodom, zvučao hladno i oporo. A on ga smiruje, zatamnjuje njegovu prirodnu pigmentnu iskričavost i onda ga, iz nutrine, prosvjetljuje, poetski umekšava, oplemjenjuje, čini toplim. To je alkemija koja se ne ponavlja i koja se ne može svoditi u ranije uspostavljenu nomenklaturu odnosa... Ciklus o vodi je njegov, možda, umjetnički najdograđeniji, misaono iscjeziliran, s do kraja dograđenim unutarnjim skladom i glazbenom puninom. U njemu je, do pune stvaralačke konzekvetnosti, dovedeno njegovo poimanje egzistencijalne drame, gdje se odbačeni elementi nekadašnjega organskog stroja, grmlje i grane bore za svoju egzistenciju dok voda, izvorište neuništive energije, onesmišljava taloženom skramom algi i svega onoga što razgolićuje njihovu egzistentnost do bezdušja i životne praznine. No, kada se uzme u obzir da ni ovdje nije izostao onaj skriveni poetski zanos u kome se otkriva iskonska stvaralačka vokacija, sva ta drama poprima i sasvim očevidnu lirsku transparentnost, u kojoj i te polomljene grane, izdvojene iz svoje egzistencije obesmišljenosti, postaju male lirske kantilene koje od čovjeka izmamljuju tihi, blagi osmijeh ljudskosti.[3] Živio je tiho, reklo bi se: snatreći. Njegova je duša bila oslobođena nagona pohlepe i zla, nagona mržnje i zavisti. Himba je bila izvan prostora njegove svijesti. Govorio je malo, samo onda kada je trebalo izreći nešto plemenito. To plemenito je imalo svoje jezgro iz kojega je istjecala njegova inspiracija. Živio je, svom predanošću, u svome svijetu, u njemu osjećao životnu slobodu, u njemu nalazio priklonište od svih iskušenja koje mu je naturala nevoljna stvarnost.[4]

Djela

Reference

  1. ^ "Digitalni arhiv – INFOBIRO". Pristupljeno 17. 5. 2017.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ a b "MIROSLAV BILAĆ, Artist & Theatre Set Designer". Pristupljeno 17. 5. 2017.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ Vojislav Vujanović (1981) Likovno stvaralaštvo Miroslava Bilaća, Biblioteka V-art kritika
  4. ^ Vujanović, Vojislav. "Miroslav Bilać čovjek i umjetnik". Digitalni arhiv – INFOBIRO. Pristupljeno 17. 5. 2017.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi