Razlika između verzija stranice "Kosa (glava)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 6: Red 6:
Čovjek u vlasištu ima oko 100.000 dlaka, koje štiti glavu, a time i [[mozak]] od negativnih spoljnih uticaja kao što su [[Sunce|sunčevo zračenje]], [[vjetar]], [[Padavina|padavine]] i sl.
Čovjek u vlasištu ima oko 100.000 dlaka, koje štiti glavu, a time i [[mozak]] od negativnih spoljnih uticaja kao što su [[Sunce|sunčevo zračenje]], [[vjetar]], [[Padavina|padavine]] i sl.


[[Boja kose]] varira zbog odnosa pigmenata i kiseonika, zbog čega se ne mogu odrediti sve boje i njihove nijanse. Unatoč tome, postoji tradicijska kategorizacija na plavu, crnu, smeđu i riđu. Svaka boja i [[forma kose]] izražavaju karakteristike genetičke strukture određenih [[populacija]], "[[rasa]]" i [[autohtonost (biologija)|autohtonog]] stanovništva pojedinih kontinenata. Tako je, na primer, za afrički kontinent karakterisična gusto loknasta crna kosa, za Evropu smeđa, blago zatalasana kosa. Vlasi svih boja kose nisu jednake debljine, kao ni njihov broj.<ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref><ref>Napier J. R., Napier P. J. (2005): The matural history of the primates – A review of the natural history of the primates. The MIT Press, History, Cambridge, Massachussets, ISBN 0-262-64033-3; ISBN 0-262-14039-X.</ref><ref>Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.</ref>
[[Boja kose]] varira zbog odnosa pigmenata i kiseonika, zbog čega se ne mogu odrediti sve boje i njihove nijanse. Unatoč tome, postoji tradicijska kategorizacija na plavu, crnu, smeđu i riđu. Svaka boja i [[forma kose]] izražavaju karakteristike genetičke strukture određenih [[populacija]], "[[rasa]]" i [[autohtonost (biologija)|autohtonog]] stanovništva pojedinih kontinenata. Tako je, na primer, za afrički kontinent karakterisična gusto loknasta crna kosa, za Evropu smeđa, blago zatalasana kosa. Vlasi svih boja kose nisu jednake debljine, kao ni njihov broj.<ref>Napier J. R., Napier P. J. (2005): The matural history of the primates – A review of the natural history of the primates. The MIT Press, History, Cambridge, Massachussets, ISBN 0-262-64033-3; ISBN 0-262-14039-X.</ref><ref>Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.</ref>

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;"
{|class="wikitable"
|-
|-
| style="background:#ddffdd;" | '''Boja'''
|| '''Boja'''
| colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''Broj vlasi'''
| colspan=1 align="center" | '''Broj vlasi'''
|-
|-
| style="background:#f3fff3;" |'''Plava'''
||'''Plava'''
| align="right" |146.000
| align="right" |146.000
|-
|-
| style="background:#f3fff3;" | '''Crna'''
|| '''Crna'''
| align="right" | 110.000
| align="right" | 110.000
|-
|-
| style="background:#f3fff3;" |'''Smeđa'''
||'''Smeđa'''
| align="right" |100.000
| align="right" |100.000
|-
|-
| style="background:#f3fff3;" |'''Riđa'''
||'''Riđa'''
| align="right" | 86.000
| align="right" | 86.000
|-
|-
|}
|}

==Također pogledajte==
==Također pogledajte==
*[[Dlaka]]
*[[Dlaka]]
*[[Boja kose]]
*[[Boja kose]]
*[[Forma kose]]
*[[Forma kose]]

*[[Koža]]
{{Commonscat|Hair}}

==Reference==
==Reference==
{{reference}}
{{reference}}

[[Kategorija:Čovjek]]
[[Kategorija:Anatomija čovjeka]]
[[Kategorija:Anatomija čovjeka]]
[[Kategorija:Koža]]
[[Kategorija:Koža]]

{{Commonscat|Hair}}

==Vanjski linkovi==

Verzija na dan 22 juni 2017 u 09:27

Slika: „Young Girl Fixing her Hair"
(Sofia Gengembr Anderson)

Kosa (lat. capilli) je kožna diferencijacija na vlasištu.

Koža čovjeka je gotovo posvuda pokrivena dlakom, čija dugovječnost na glavi varira od 2 do 4 godine, tako da se sva obnovi za oko 6 godina. Postoje podaci prema kojima se svakih 15 minuta čovjek u kosi izgubi jednu dlaku. To iznosi oko 30 do 100 vlasi dnevno, zavisno od broja i boje dlaka.

Čovjek u vlasištu ima oko 100.000 dlaka, koje štiti glavu, a time i mozak od negativnih spoljnih uticaja kao što su sunčevo zračenje, vjetar, padavine i sl.

Boja kose varira zbog odnosa pigmenata i kiseonika, zbog čega se ne mogu odrediti sve boje i njihove nijanse. Unatoč tome, postoji tradicijska kategorizacija na plavu, crnu, smeđu i riđu. Svaka boja i forma kose izražavaju karakteristike genetičke strukture određenih populacija, "rasa" i autohtonog stanovništva pojedinih kontinenata. Tako je, na primer, za afrički kontinent karakterisična gusto loknasta crna kosa, za Evropu smeđa, blago zatalasana kosa. Vlasi svih boja kose nisu jednake debljine, kao ni njihov broj.[1][2]

Boja Broj vlasi
Plava 146.000
Crna 110.000
Smeđa 100.000
Riđa 86.000

Također pogledajte


Reference

  1. ^ Napier J. R., Napier P. J. (2005): The matural history of the primates – A review of the natural history of the primates. The MIT Press, History, Cambridge, Massachussets, ISBN 0-262-64033-3; ISBN 0-262-14039-X.
  2. ^ Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.