Razlika između verzija stranice "Župa Mel"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
mNo edit summary
Red 6: Red 6:
Iako se Župa Mel pominje u gotovo svim srednjovjekovnim dokumentima o historiji [[Donji Kraji|Donjih Kraja]] i [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]], njena lokacija do nedavno nije ni naslućivana, niti se time neko ozbiljno bavio. Prvu preciziranu pretpostavku o tome objavila je [[Jelena Mrgić-Radojčić]], locirajući ovu župu u srednji tok [[Ugar|Ugra]], između [[župa Vrbanja]], Zemunik i Lašva. Moguće da je do tog zaključka došla jednostavnim popunjavanjem praznina među župama poznatih granica, a svakako i analogijom sa današnjim toponimima datog područja i njihovim jezičkim korijenima. Iako je njena hipoteza poduprta prihvatljivom logikom, ostaje da buduća istraživanje verificiraju ove zanimljive navode.<ref> Мргић-Радојчић Ј. (2002): Доњи Краји – Крајина средњовековне Босне. Филозофски факултет, Београд, ISBN 868026959X.</ref><ref>Hadžijahić M. (1970): O nekim lokalitetima iz povelje Bele IV od 20. jula 1244. godine. Radovi ANUBiH, 35: 289-291.</ref>
Iako se Župa Mel pominje u gotovo svim srednjovjekovnim dokumentima o historiji [[Donji Kraji|Donjih Kraja]] i [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]], njena lokacija do nedavno nije ni naslućivana, niti se time neko ozbiljno bavio. Prvu preciziranu pretpostavku o tome objavila je [[Jelena Mrgić-Radojčić]], locirajući ovu župu u srednji tok [[Ugar|Ugra]], između [[župa Vrbanja]], Zemunik i Lašva. Moguće da je do tog zaključka došla jednostavnim popunjavanjem praznina među župama poznatih granica, a svakako i analogijom sa današnjim toponimima datog područja i njihovim jezičkim korijenima. Iako je njena hipoteza poduprta prihvatljivom logikom, ostaje da buduća istraživanje verificiraju ove zanimljive navode.<ref> Мргић-Радојчић Ј. (2002): Доњи Краји – Крајина средњовековне Босне. Филозофски факултет, Београд, ISBN 868026959X.</ref><ref>Hadžijahić M. (1970): O nekim lokalitetima iz povelje Bele IV od 20. jula 1244. godine. Radovi ANUBiH, 35: 289-291.</ref>


U dostupnim izvorima, Župa Mel se po prvi puta pominje [[1244]]., u povelji (buli) [[Bela IV|Bele IV]], prema kojoj je u ovoj župi postojala crkva Svetog Kuzme i Damjana. Tragajući za korijenom naziva župe, ranija lingvistička istraživanja su pokazala da ima indo-evropski korijen ''mel''-, što znači "pojavljivati se, štrčati", iz čega je izvedena albansko-rumunska riječ ''mal'' (=brijeg) i slavenski glagol ''mЫěti''. Tako je otvorena je mogućnost da se ova osnova uporedi sa nekim današnjim nazivima uzvisina, kao što su [[Malovan]] ([[Bosna]]), Maljen i Povlen (planine u sjeverozapadnoj [[Srbija|Srbiji]]) i Maljevac u [[Lim|Polimlju]]. Mrgić-Radojčić misli da se naziv župe Mel "sačuvao u nazivu sela Imljani" (≈Mljani). Nakon šireg nabrajanja asocijativnih toponima koji podsjećaju na visove, crkve i svećenike, ona tek tada dolazi do pretpostavke da je centar Župe Mel mogao biti u današnjem selu [[Melina (Dobretići)|Melina]], u kojem se nalaze ostaci utvrde grada '''Korlač''' (ili Orlač). Odatle se mogao kontrolirati značajan put prema Župi Lašva, preko današnjeg [[Vitovlje|Vitovlja]] i [[Dobretići|Dobretića]]. Može biti indikativno da u tom kraju još uvijek žive potomci porodice Melić.
U dostupnim izvorima, Župa Mel se po prvi puta pominje [[1244]]., u povelji (buli) [[Bela IV|Bele IV]], prema kojoj je u ovoj župi postojala crkva Svetog Kuzme i Damjana. Tragajući za korijenom naziva župe, ranija lingvistička istraživanja su pokazala da ima indo-evropski korijen ''mel''-, što znači "pojavljivati se, štrčati", iz čega je izvedena albansko-rumunska riječ ''mal'' (=brijeg) i slavenski glagol ''mЫěti''. Tako je otvorena je mogućnost da se ova osnova uporedi sa nekim današnjim nazivima uzvisina, kao što su [[Malovan]] ([[Bosna]]), Maljen i Povlen (planine u sjeverozapadnoj [[Srbija|Srbiji]]) i Maljevac u [[Lim|Polimlju]]. Mrgić-Radojčić misli da se naziv župe Mel "sačuvao u nazivu sela Imljani" (≈Mljani). Nakon šireg nabrajanja asocijativnih toponima koji podsjećaju na visove, crkve i svećenike, ona tek tada dolazi do pretpostavke da je centar Župe Mel mogao biti u današnjem selu [[Melina (Dobretići)|Melina]], u kojem se nalaze ostaci utvrde grada '''Korlač''' (ili Orlač). Odatle se mogao kontrolirati značajan put prema Župi Lašva, preko današnjeg [[Vitovlje (Travnik)|Vitovlja]] i [[Dobretići|Dobretića]]. Može biti indikativno da u tom kraju još uvijek žive potomci porodice Melić.


Mel se povezuje i sa područjem nekadašnje nahije Vrhovine, na planinskom području između Banja Luke i Jajca, s obje obale Vrbasa, uključujući i srednji tok Ugra, sa Skender Vakufom, [[Imljani]]ma i Melinom. Centar Vrhovina je bio u [[Skender Vakuf]]u, koji je, prema provjerljivim podacima osnovan [[1660]]. godine, a ranije ime mu nije zapisano.<ref>Handžić A. (1975): O formiranju nekih gradskih naslja u Bosni u XVI vijeku. POF, 25: 166-167.</ref>
Mel se povezuje i sa područjem nekadašnje nahije Vrhovine, na planinskom području između Banja Luke i Jajca, s obje obale Vrbasa, uključujući i srednji tok Ugra, sa Skender Vakufom, [[Imljani]]ma i Melinom. Centar Vrhovina je bio u [[Skender Vakuf]]u, koji je, prema provjerljivim podacima osnovan [[1660]]. godine, a ranije ime mu nije zapisano.<ref>Handžić A. (1975): O formiranju nekih gradskih naslja u Bosni u XVI vijeku. POF, 25: 166-167.</ref>


Južno od Imljana, pri ušću [[Ilomska|Ilomske]] u [[Ugar]], na [[Korićanske stijene|Korićanskim stijenama]] nekada je postojao i grad '''Oštrec''' ili Oštrc. Na [[Gostilj]]u (između [[Vitovlje|Vitovlja]] i [[Turbe]]ta) bio je stari grad '''Tisac''', o čijim ostacima nema zabolježenih podataka. Selo '''"Korićane"''' je navedeno u popisu sa kraja 16. stoljeća. Nahija Vrhovine je prvi put popisana u defteru iz 1528-130, uključujući 8 naselja, sa 180 kuća. Taj popis je napravljen neposredno nakon pada [[Jajačka Banovina|Jajačke Banovine]].
Južno od Imljana, pri ušću [[Ilomska|Ilomske]] u [[Ugar]], na [[Korićanske stijene|Korićanskim stijenama]] nekada je postojao i grad '''Oštrec''' ili Oštrc. Na [[Gostilj]]u (između [[Vitovlje (Travnik)|Vitovlja]] i [[Turbe]]ta) bio je stari grad '''Tisac''', o čijim ostacima nema zabolježenih podataka. Selo '''"Korićane"''' je navedeno u popisu sa kraja 16. stoljeća. Nahija Vrhovine je prvi put popisana u defteru iz 1528-130, uključujući 8 naselja, sa 180 kuća. Taj popis je napravljen neposredno nakon pada [[Jajačka Banovina|Jajačke Banovine]].


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==

Verzija na dan 24 juli 2017 u 14:24

Župa Mel je bila srednjovjekovna administrativna jedinica rednjovjekovne Bosne, vjerovatno u slivu rijeke Ugar, u graničnom području današnjih općina Travnik i Skender-Vakuf. Vjerovatni centar joj je bio na lokaciji današnjeg sela Melina.

Međutim, prema historijskoj karti, koju je rekonstruirao Marko Vego, Župa Mel nalazila se oko izvorišnog toka Vrbasa.

Datoteka:Karta Bosne u vrijeme Tvrtka I Kotromanica.jpg
Bosanske župe (blijedosmeđe oznake) za vrijeme vladavine Tvrtka I Kotromanića (1353.-1391.)[1]

Historija

Iako se Župa Mel pominje u gotovo svim srednjovjekovnim dokumentima o historiji Donjih Kraja i Kraljevine Bosne, njena lokacija do nedavno nije ni naslućivana, niti se time neko ozbiljno bavio. Prvu preciziranu pretpostavku o tome objavila je Jelena Mrgić-Radojčić, locirajući ovu župu u srednji tok Ugra, između župa Vrbanja, Zemunik i Lašva. Moguće da je do tog zaključka došla jednostavnim popunjavanjem praznina među župama poznatih granica, a svakako i analogijom sa današnjim toponimima datog područja i njihovim jezičkim korijenima. Iako je njena hipoteza poduprta prihvatljivom logikom, ostaje da buduća istraživanje verificiraju ove zanimljive navode.[2][3]

U dostupnim izvorima, Župa Mel se po prvi puta pominje 1244., u povelji (buli) Bele IV, prema kojoj je u ovoj župi postojala crkva Svetog Kuzme i Damjana. Tragajući za korijenom naziva župe, ranija lingvistička istraživanja su pokazala da ima indo-evropski korijen mel-, što znači "pojavljivati se, štrčati", iz čega je izvedena albansko-rumunska riječ mal (=brijeg) i slavenski glagol mЫěti. Tako je otvorena je mogućnost da se ova osnova uporedi sa nekim današnjim nazivima uzvisina, kao što su Malovan (Bosna), Maljen i Povlen (planine u sjeverozapadnoj Srbiji) i Maljevac u Polimlju. Mrgić-Radojčić misli da se naziv župe Mel "sačuvao u nazivu sela Imljani" (≈Mljani). Nakon šireg nabrajanja asocijativnih toponima koji podsjećaju na visove, crkve i svećenike, ona tek tada dolazi do pretpostavke da je centar Župe Mel mogao biti u današnjem selu Melina, u kojem se nalaze ostaci utvrde grada Korlač (ili Orlač). Odatle se mogao kontrolirati značajan put prema Župi Lašva, preko današnjeg Vitovlja i Dobretića. Može biti indikativno da u tom kraju još uvijek žive potomci porodice Melić.

Mel se povezuje i sa područjem nekadašnje nahije Vrhovine, na planinskom području između Banja Luke i Jajca, s obje obale Vrbasa, uključujući i srednji tok Ugra, sa Skender Vakufom, Imljanima i Melinom. Centar Vrhovina je bio u Skender Vakufu, koji je, prema provjerljivim podacima osnovan 1660. godine, a ranije ime mu nije zapisano.[4]

Južno od Imljana, pri ušću Ilomske u Ugar, na Korićanskim stijenama nekada je postojao i grad Oštrec ili Oštrc. Na Gostilju (između Vitovlja i Turbeta) bio je stari grad Tisac, o čijim ostacima nema zabolježenih podataka. Selo "Korićane" je navedeno u popisu sa kraja 16. stoljeća. Nahija Vrhovine je prvi put popisana u defteru iz 1528-130, uključujući 8 naselja, sa 180 kuća. Taj popis je napravljen neposredno nakon pada Jajačke Banovine.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Vego M. (1957): Historijska karta srednjovjekovne Bosanske države. Sarajevo.
  2. ^ Мргић-Радојчић Ј. (2002): Доњи Краји – Крајина средњовековне Босне. Филозофски факултет, Београд, ISBN 868026959X.
  3. ^ Hadžijahić M. (1970): O nekim lokalitetima iz povelje Bele IV od 20. jula 1244. godine. Radovi ANUBiH, 35: 289-291.
  4. ^ Handžić A. (1975): O formiranju nekih gradskih naslja u Bosni u XVI vijeku. POF, 25: 166-167.