Razlika između verzija stranice "Arabidopsis thaliana"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Red 36: Red 36:


==Modelni organizam==
==Modelni organizam==
''Arabidopsis thaliana'' je mala biljka koja je pogodna za odžavanje i u kontrolirnim uvjetima, sa mogućnošću [[vegetativno razmnožavanje|vegetativnog razmnožavanja]], putem kulture tkiva.
''Arabidopsis thaliana'' je mala biljka koja je pogodna za održavanje i u kontroliranim uvjetima, sa mogućnošću [[vegetativno razmnožavanje|vegetativnog razmnožavanja]], putem kulture tkiva.
Odavno je postala model sistem za istraživanja u biljne biologije. U naučnim krugovima se čeato označava kao biljna [[vinska mušica]].
Odavno je postala model sistem za istraživanja u biljne biologije. U naučnim krugovima se čeato označava kao biljna [[vinska mušica]].


Istraživanja ove biljke su ostvarila značajan napredak u razumijevanju procesa rasta i razvoja biljaka, fokusirajući se na [[molekularna genetika|molekularnu genetiku]] ove jednostavne angiosperme. 120-[[bazni par|megabazni]] [[genom]] arabidopsisa je organiziran u pet [[hromosom]]a i sadrži, kako se procjenjuje, oko 20.000 gena. Za proučavanje ovog organizma formiran je ''GenBank'' konzorcij laboratorija u [[Evropa|Evropi]],[[Japan]]u i [[SAD]]. Čitav genom je sekvenciran do kraja [[2000]]. godine.
Istraživanja ove biljke su ostvarila značajan napredak u razumijevanju procesa rasta i razvoja biljaka, fokusirajući se na [[molekularna genetika|molekularnu genetiku]] ove jednostavne angiosperme. 120-[[bazni par|megabazni]] [[genom]] arabidopsisa je organiziran u pet [[hromosom]]a i sadrži, kako se procjenjuje, oko 20.000 gena. Za proučavanje ovog organizma formiran je ''GenBank'' konzorcij laboratorija u [[Evropa|Evropi]],[[Japan]]u i [[SAD]]. Čitav genom je sekvenciran do kraja [[2000]]. godine.


==Reference==
==Reference==

Verzija na dan 17 august 2017 u 13:37

Arabidopsis thaliana
Sistematika
CarstvoPlantae
RedBrassicales
PorodicaBrassicaceae
RodArabidopsis
VrstaA. thaliana
Dvojno ime
Arabidopsis thaliana
sinonim:Arabis thaliana
(L.) Heynh.
Rasprostranjenje Arabidopsis thaliana
Trihom – lisna dlačica Arabidopsis thaliana
Mikrografija pod skenirajućim elektronskim mikroskopom pokazuje jedinstvenu strukturu načinjenu od jedne ćelije

Arabidopsis thaliana, Talova grbaštica, mišje uho ili arabidopsis je mala cvjetnica porijeklom iz Evroazije.[1]A. thaliana je jestiva za ljude kao i drugi začini tipa senfa, a koristi se u salatama ili sosovima, kao i mnoge vrste familije Brassicaceae. Smatra se za korov i znakom poremećenog zemljišta. Jednogodišnja je biljka, relativno kratkog životnog ciklusa. Arabidopsis je popularni model organizam u biljnoj biologiji i genetici.[2][3]

Za složene višećelijske eukariotske organizme, Arabidopsis thaliana ima relativno mali genom od oko 135 megabaznih parova.[4] Dugo se mislio da ima najmanji genom od svih cvjetnica, ali se danas smatra da da najmanji genom imaju biljke roda Genlisea, Lamiales, sa Genlisea tuberosa, mesoždernom biljkom, čiji je genom veličine oko 61 Mbp. Arabidopsis thaliana je bio prva biljka sa sekvenciranim genomom i je popularan je alat za razumijevanje molekularne biologije mnogih biljnih osobina, uključujući i razvoj cvijeta i fototropizam (usmjeravanje ka svjetlu).

Otkriće i imenovanje

Arabidiosis thaliana je prvi put opisana 1577. na planini Harz. To je učinio Johannes Thal, (1542–83.), ljekar iz Nordhausena, Thüringen, Njemačka, pod nazivom Pilosella siliquosa . U 1753., Carolus Linnaeus je preimenoao biljku u Arabis thaliana u čast Thala. U 1842. godini, njemački botaničar Gustav Heynhold opisao novi rod Arabidopsis i u njega svrstao i ovu biljku. Ime roda, Arabidopsis , dolazi iz grčkog, što znači nalik Arabis-u (rodu u koji ga je Linnaeus je u početku i stavio).

Morfologija i životni cillus

Arabidopsis je porijeklom iz Evrope, Azije, i sjeverozapadne Afrike. Također čini se da je native u tropskim afroalpine ekosistema. To je jednogodišnja, rijetko [[dvogodišnji biljka. Najčešće naraste u visinu do oko 20-25 cm. Na dnu stabljike, listovi formiraju rozete, uz nekoliko listova i na cvjetajućoj stabljici. Bazni listovi su zelene do blago ljubičasto boje, dugi oko 1,5-5 cm i široki 2-10 mm. Grubo su nazubljeni, a na stabljici su manji i na nju nenalegli, obično sa cjelovitim rubom. Prekriveni su malim, jednoćelijskim dlačicama (zvanim trihomi.

Cvijet je promjera oko 3 mm u promjeru, uređen u jednostavnoj cvasti, koja se označava kao gronja. Struktura cvjetova je kao kod tipskih Brassicaceae. Plod je silikvalni, dug oko 5-20 mm i sadrži 20-30 sjemenki.[5][6][7][8]

Struktura korijenja je jednostavna, sa jednim primarnim korijenom koji raste okomito prema dolje, a kasnije proizvodi manje bočne ogranke i korjenčiće. Ovakvi korijeni, u rizosferi stupaju u osobeni oblik interakcije sa bakterijama, kao što je Bacillus megaterium.

Arabidopsis može cijeli životni ciklus završiti u šest sedmica. Centrala stabljikakoja proizvodi cvijetove raste oko tri sedmice, a cvjetovi se prirodno samooprašuju. U laboratoriji, Arabidopsis se može uzgajati u Petrijevim posudama , loncima i saksijama ili biljke rastu pod fluorescentnim svjetlaom ili u stakleniku.[9]

Modelni organizam

Arabidopsis thaliana je mala biljka koja je pogodna za održavanje i u kontroliranim uvjetima, sa mogućnošću vegetativnog razmnožavanja, putem kulture tkiva. Odavno je postala model sistem za istraživanja u biljne biologije. U naučnim krugovima se čeato označava kao biljna vinska mušica.

Istraživanja ove biljke su ostvarila značajan napredak u razumijevanju procesa rasta i razvoja biljaka, fokusirajući se na molekularnu genetiku ove jednostavne angiosperme. 120-megabazni genom arabidopsisa je organiziran u pet hromosoma i sadrži, kako se procjenjuje, oko 20.000 gena. Za proučavanje ovog organizma formiran je GenBank konzorcij laboratorija u Evropi,Japanu i SAD. Čitav genom je sekvenciran do kraja 2000. godine.

Reference

  1. ^ Resources Information Network: http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?3769 Arabidopsis thaliana.
  2. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  3. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
  4. ^ http://www.arabidopsis.org/portals/genAnnotation/gene_structural_annotation/agicomplete.jsp.
  5. ^ Flora of NW Europe: http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&menuentry=soorten&id=2273Arabidopsis thaliana]
  6. ^ Blamey M., Grey-Wilson C. (1989): Flora of Britain and northern Europe'. ISBN 0-340-40170-2.
  7. ^ Flora of Pakistan: http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=5&taxon_id=200009200Arabidopsis thaliana
  8. ^ Flora of China: http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200009201Arabidopsis thaliana.
  9. ^ Meinke D.W. Cherry J.M, Dean C., Rounsley S.D., Koornneef M. (1998): Arabidopsis thaliana: A model plant for Genome Analysis. Science, 282 (5389): 662–682.

Vanjski linkovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Arabidopsis_thaliana&oldid=2836418"