Razlika između verzija stranice "Rendgensko zračenje"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Vraćene izmjene korisnika 31.223.144.6 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika C3r4 |
No edit summary |
||
| Red 13: | Red 13: | ||
Uobičajeni način dobijanja je u rendgenskoj cijevi. To je [[vakuum]]ska cijev u kojoj se s jedne strane nalazi [[anoda]], a s druge [[katoda]] uz koju se nalazi žarna nit. Katoda je na visokom [[napon]]u u odnosu na anodu. Kada žarnom niti teče [[električna struja]] ona se užari pa katoda izbacuje elektrone koji se ubrzavaju u [[električno polje|električnom polju]] između katode i anode. Elektroni udaraju u u anodu koja je načinjena od materijala koji su otporni na visoku [[temperatura|temperaturu]], poput [[molibden]]a i [[volfram]]a, a ujedno se i vrti kako bi imala što bolje hlađenje. Pri tome se 99 % energije elektrona pretvara u [[toplota|toplotu]], a samo 1 % odlazi u obliku ionizirajućeg zračenja koje pod pravim uglom izlazi kroz mali otvor na rendgenskoj cijevi. |
Uobičajeni način dobijanja je u rendgenskoj cijevi. To je [[vakuum]]ska cijev u kojoj se s jedne strane nalazi [[anoda]], a s druge [[katoda]] uz koju se nalazi žarna nit. Katoda je na visokom [[napon]]u u odnosu na anodu. Kada žarnom niti teče [[električna struja]] ona se užari pa katoda izbacuje elektrone koji se ubrzavaju u [[električno polje|električnom polju]] između katode i anode. Elektroni udaraju u u anodu koja je načinjena od materijala koji su otporni na visoku [[temperatura|temperaturu]], poput [[molibden]]a i [[volfram]]a, a ujedno se i vrti kako bi imala što bolje hlađenje. Pri tome se 99 % energije elektrona pretvara u [[toplota|toplotu]], a samo 1 % odlazi u obliku ionizirajućeg zračenja koje pod pravim uglom izlazi kroz mali otvor na rendgenskoj cijevi. |
||
{{Elektromagnetni spektar}} |
|||
{{Spektar}} |
|||
{{stub-fiz}} |
{{stub-fiz}} |
||
{{Commonscat|X-rays}} |
{{Commonscat|X-rays}} |
||
Trenutna verzija na dan 29 august 2017 u 13:35
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Rendgensko zračenje, poznate i kao X-zrake, rentgenske ili rendgenske zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s talasnim dužinama između 10 i 0,01 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja. Najpoznatija njihova primjena je u dijagnostičkoj radiografiji i kristalografiji. Zbog svoje energije ubrajaju se u ionizirajuće zračenje.
Otkriće[uredi | uredi izvor]
Wilhelm Conrad Röntgen objavljuje 1895. da je u modificiranoj Crookesovoj cijevi otkrio nevidljive zrake koje izazivaju fluorescenciju, prolaze kroz materiju, te se ne otklanjaju u magnetskom polju. Röntgen je te zrake nazvao X-zrake zbog njihove nepoznate prirode.
Dobijanje[uredi | uredi izvor]
Rendgensko zračenje nastaje kada elektroni velikom brzinom udaraju u metal, pri čemu dolazi do njihovog naglog usporavanja. Svoju kinetičku energiju usporavanjem predaju elektronima iz unutrašnjih ljuski atoma metala. Elektroni iz unutrašnjih ljuski atoma metala će zbog primljene energije prijeći u viši energetski nivo, pa će elektron iz metala pri prelasku iz višeg u niži energetski nivo emitirati foton (elektromagnetsko zračenje). Usporavanjem se stvara kontinuirani spektar zakočnog zračenja (bremsstrahlung), a popunjavanjem mjesta sa kojih su izbijeni elektroni nastaju spektralne linije.
Uobičajeni način dobijanja je u rendgenskoj cijevi. To je vakuumska cijev u kojoj se s jedne strane nalazi anoda, a s druge katoda uz koju se nalazi žarna nit. Katoda je na visokom naponu u odnosu na anodu. Kada žarnom niti teče električna struja ona se užari pa katoda izbacuje elektrone koji se ubrzavaju u električnom polju između katode i anode. Elektroni udaraju u u anodu koja je načinjena od materijala koji su otporni na visoku temperaturu, poput molibdena i volframa, a ujedno se i vrti kako bi imala što bolje hlađenje. Pri tome se 99 % energije elektrona pretvara u toplotu, a samo 1 % odlazi u obliku ionizirajućeg zračenja koje pod pravim uglom izlazi kroz mali otvor na rendgenskoj cijevi.
Nedovršeni članak Rendgensko zračenje koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 |
Commons ima datoteke na temu: Rendgensko zračenje |