Razlika između verzija stranice "Vodikova bomba"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
nadnevci
čiste bombe
Red 5: Red 5:
[[31. januar|31. siječnj]]a [[1950]]. godine je američki predsjednik [[Harry Truman]] naredio je američkoj komisiji konstruiranje termonuklearne bombe, koja se često naziva '''H-bombom'''. Dana [[1. novembar|1. studenoga]] 1952. [[Sjedinjene Američke Države]] su izvršile prvu termonuklearnu eksploziju. 1. travnja [[1954]]. godine Amerikanci su kod otoka Bikini izvršili eksploziju koja je po jačini bila jednaka eksploziji 15 milijuna tona eksploziva trinitrotoluena ([[TNT]]), dok je snaga obične atomske bombe jednaka snazi koju razvija od 10 do 50 tisuća tona TNT-a.
[[31. januar|31. siječnj]]a [[1950]]. godine je američki predsjednik [[Harry Truman]] naredio je američkoj komisiji konstruiranje termonuklearne bombe, koja se često naziva '''H-bombom'''. Dana [[1. novembar|1. studenoga]] 1952. [[Sjedinjene Američke Države]] su izvršile prvu termonuklearnu eksploziju. 1. travnja [[1954]]. godine Amerikanci su kod otoka Bikini izvršili eksploziju koja je po jačini bila jednaka eksploziji 15 milijuna tona eksploziva trinitrotoluena ([[TNT]]), dok je snaga obične atomske bombe jednaka snazi koju razvija od 10 do 50 tisuća tona TNT-a.


Poznato je da [[nuklearno oružje]] uz razarajuće ima i toplinsko djelovanje, te početno (trenutno) i zaostalo ili naknadno nuklearno zraženje. Najveći dio radioaktivnosti uzrokovane nuklearnom eksplozijom dolazi od same bombe. Budući da su učinci fuzije lakih atomskih jezgri uglavnom neradioaktivni izotopi, radioaktivni učinak djelovanje termonuklearne bombe trebalo biti uglavnom slabo. Zbog toga se takve bombe nazivaju i "čistim" bombama.
Poznato je da [[nuklearno oružje]] uz razarajuće ima i toplinsko djelovanje, te početno (trenutno) i zaostalo ili naknadno nuklearno zraženje. Najveći dio radioaktivnosti uzrokovane nuklearnom eksplozijom dolazi od same bombe. Kako su učinci fuzije lakih atomskih jezgri uglavnom neradioaktivni izotopi, radioaktivni učinak djelovanje termonuklearne bombe je gotovo nikakav. Iz toga razloga se ovakve bombe nazivaju i "čistim" bombama.


== Tko posjeduje nuklearno naoružanje ==
== Tko posjeduje nuklearno naoružanje ==

Verzija na dan 24 septembar 2017 u 19:18

Oblak u obliku gljive prilikom eksplozije atomske bombe u Nagasakiju, Japan, 1945

Vodikova ili hidrogenska bomba je termonuklearno oružje čija eksplozivna snaga počiva na energiji koja se oslobađa kemijskim postupcima pojedinih lakih atomskih jezgri, kao što su izotopi vodika i litija. Naziv "termonuklearno" dolazi od toga da je za fuziju lakih jezgri potrebna veoma visoka temperatura.

31. siječnja 1950. godine je američki predsjednik Harry Truman naredio je američkoj komisiji konstruiranje termonuklearne bombe, koja se često naziva H-bombom. Dana 1. studenoga 1952. Sjedinjene Američke Države su izvršile prvu termonuklearnu eksploziju. 1. travnja 1954. godine Amerikanci su kod otoka Bikini izvršili eksploziju koja je po jačini bila jednaka eksploziji 15 milijuna tona eksploziva trinitrotoluena (TNT), dok je snaga obične atomske bombe jednaka snazi koju razvija od 10 do 50 tisuća tona TNT-a.

Poznato je da nuklearno oružje uz razarajuće ima i toplinsko djelovanje, te početno (trenutno) i zaostalo ili naknadno nuklearno zraženje. Najveći dio radioaktivnosti uzrokovane nuklearnom eksplozijom dolazi od same bombe. Kako su učinci fuzije lakih atomskih jezgri uglavnom neradioaktivni izotopi, radioaktivni učinak djelovanje termonuklearne bombe je gotovo nikakav. Iz toga razloga se ovakve bombe nazivaju i "čistim" bombama.

Tko posjeduje nuklearno naoružanje

Otkako postoji nuklearno oružje, ova vrsta bombi je aktivirana više od 2.000 puta, uglavnom od strane sedam država: Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza (Rusije), Francuske, Velike Britanije, Kine, Indije i Pakistana. Ove zemlje su zvanične nuklearne sile (s Rusijom koja je naslijedila nuklearni arsenal nakon razdruživanja zemalja SSSR-a).

Još nekoliko drugih zemalja najvjerojatnije posjeduje ovakvu vrstu oružja, ali to nisu javno izjavile ili njihovo posjedovanje nije službeno potvrđeno. Naprimjer, Izrael ima moderne nuklearne sustave, kao i napredan nuklearni program. Sjeverna Koreja posjeduje nuklearne mogućnosti te ubrzano razvija svoj nuklearni potencijal. Ukrajina vjerojatno posjeduje stare nuklearne zalihe iz sovjetskog doba, a za Iran se ne znaju nuklearne mogućnosti).

Vanjski linkovi