Razlika između verzija stranice "Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:20130606 Mostar 247.jpg|mini|desno|250px|[[Stari most]] u [[Mostar]]u, jedan od 818 nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] |
[[Datoteka:20130606 Mostar 247.jpg|mini|desno|250px|[[Stari most]] u [[Mostar]]u, jedan od 818 nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] |
||
'''Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine''' je prirodno ili dobro nastalo ljudskim djelovanjem koje se zbog svojih vrijednosti smatra značajnim za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Odluku o predloženim dobrima donosi Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika.<ref>{{Cite web |url=http://kons.gov.ba |
'''Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine''' je prirodno ili dobro nastalo ljudskim djelovanjem koje se zbog svojih vrijednosti smatra značajnim za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Odluku o predloženim dobrima donosi Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika. <ref>{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=175&pageIndex=1|title=NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate=23. 6. 2016}}</ref> |
||
Komisiju osnovalo je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] u decembru 2001. godine, u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Sjedište Komisije je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Tri člana su iz Bosne i Hercegovine (dva iz Federacije Bosne i Hercegovine, jedan iz Republike Srpske), a jedan član je iz inostranstva. Mandat im traje pet godina, sa mogućnošću reizbora. Odluke o tome da li će neko dobro biti proglašeno pokretnim ili nepokretnim nacionalnim spomenikom, donose se na osnovu utvrđenih kriterijuma, a sprovode se u skladu sa zakonom koji reguliše mjere zaštite i rehabilitacije dobara koja su utvrđena kao nacionalni spomenici.<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=3&lang=1 |title=ZAKON O ZAŠTITI DOBARA KOJA SU ODLUKAMA KOMISIJE ZA ZAŠTITU NACIONALNIH SPOMENIKA PROGLAŠENA KAO NACIONALNI SPOMENIK BOSNE l HERCEGOVINE |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate=23. 6. 2016}}</ref> |
Komisiju osnovalo je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] u decembru 2001. godine, u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Sjedište Komisije je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Tri člana su iz Bosne i Hercegovine (dva iz Federacije Bosne i Hercegovine, jedan iz Republike Srpske), a jedan član je iz inostranstva. Mandat im traje pet godina, sa mogućnošću reizbora. Odluke o tome da li će neko dobro biti proglašeno pokretnim ili nepokretnim nacionalnim spomenikom, donose se na osnovu utvrđenih kriterijuma, a sprovode se u skladu sa zakonom koji reguliše mjere zaštite i rehabilitacije dobara koja su utvrđena kao nacionalni spomenici. <ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=3&lang=1 |title=ZAKON O ZAŠTITI DOBARA KOJA SU ODLUKAMA KOMISIJE ZA ZAŠTITU NACIONALNIH SPOMENIKA PROGLAŠENA KAO NACIONALNI SPOMENIK BOSNE l HERCEGOVINE |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate=23. 6. 2016}}</ref> |
||
U svom radu Komisija obezbjeđuje poštivanje usvojenih međunarodnih standarda, zastupa interes Bosne i Hercegovine kod međunarodnih organizacija ([[UNESCO]]), sarađuje sa [[Interpol]]om u slučaju oštećenja ili nestanka dobra, i obavlja mnoge druge proceduralne aktivnosti oko nacionalnih spomenika. |
U svom radu Komisija obezbjeđuje poštivanje usvojenih međunarodnih standarda, zastupa interes Bosne i Hercegovine kod međunarodnih organizacija ([[UNESCO]]), sarađuje sa [[Interpol]]om u slučaju oštećenja ili nestanka dobra, i obavlja mnoge druge proceduralne aktivnosti oko nacionalnih spomenika. |
||
Do aprila 2016. Komisija je 818 dobara proglasila za nacionalni spomenik. |
Do aprila 2016. Komisija je 818 dobara proglasila za nacionalni spomenik. Komisija prati, razmatra i pravi listu stanja i aktivnosti u vezi sa nacionalnim spomenicima koji su ugroženi nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili nekim drugim vidom destrukcije. Na toj listi iz 2016. godine su 84 spomenika. |
||
=== Svjetsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini === |
|||
Tri spomenika su na UNESCO-ovoj [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|listi mjesta svjetske baštine u Evropi]]: <ref>{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/nacionalni_spomenici/svjetsko_bih/default.aspx?id=6189&langTag=bs-BA |title=Svjetsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate=23. 6. 2016}}</ref> |
|||
* [[Stari most]] sa historijskim gradskim područjem u [[Mostar]]u, |
* [[Stari most]] sa historijskim gradskim područjem u [[Mostar]]u, |
||
* [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, |
* [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, |
||
* [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]]. Na listi nalaze se 22 nekropole na teritoriju Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriju Hrvatske. |
* [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]]. Na listi nalaze se 22 nekropole na teritoriju Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriju Hrvatske. |
||
Tentativna ili privremena lista predstavlja popis dobara koja se nalaze na teritoriji države koja ih smatra podobnim za upis na Listu svjetske baštine. Države članice u svoje Tentativne liste uključuju ona dobra koja smatraju kulturnom i/ili prirodnom baštinom od izuzetne univerzalne vrijednosti. Dobra iz Bosne i Hercegovine koja se nalaze na Tentativnoj listi su: |
|||
Komisija prati, razmatra i pravi listu stanja i aktivnosti u vezi sa nacionalnim spomenicima koji su ugroženi nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili nekim drugim vidom destrukcije. Na toj listi iz 2016. godine su 84 spomenika. |
|||
* Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturnosti (1997.), |
|||
* Pećina Vjetrenica (2004.), |
|||
* Historijsko gradsko područje Jajca (2006.), |
|||
* Historijsko – gradsko područje Počitelj (2007.), |
|||
* Prirodno – historijsko područje Blagaj (2007.), |
|||
* Prirodno – historijsko područje Blidinje (2007.), |
|||
* Prirodno – historijsko područje Stolac (2007.), |
|||
Na prijedlog Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Most Mehmed-paše Sokolovića u [[Višegrad]]u upisan je na Listu 100 najugroženijih za 2006. godinu. |
|||
== Reference == |
== Reference == |
||
{{ |
{{Refspisak}} |
||
== Vanjski linkovi == |
== Vanjski linkovi == |
||
⚫ | |||
* [http://kons.gov.ba/ Zvanična stranica komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] |
|||
⚫ | |||
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine|*]] |
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine|*]] |
Verzija na dan 1 oktobar 2017 u 20:55
Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine je prirodno ili dobro nastalo ljudskim djelovanjem koje se zbog svojih vrijednosti smatra značajnim za Bosnu i Hercegovinu. Odluku o predloženim dobrima donosi Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika. [1]
Komisiju osnovalo je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u decembru 2001. godine, u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Sjedište Komisije je u Sarajevu. Tri člana su iz Bosne i Hercegovine (dva iz Federacije Bosne i Hercegovine, jedan iz Republike Srpske), a jedan član je iz inostranstva. Mandat im traje pet godina, sa mogućnošću reizbora. Odluke o tome da li će neko dobro biti proglašeno pokretnim ili nepokretnim nacionalnim spomenikom, donose se na osnovu utvrđenih kriterijuma, a sprovode se u skladu sa zakonom koji reguliše mjere zaštite i rehabilitacije dobara koja su utvrđena kao nacionalni spomenici. [2]
U svom radu Komisija obezbjeđuje poštivanje usvojenih međunarodnih standarda, zastupa interes Bosne i Hercegovine kod međunarodnih organizacija (UNESCO), sarađuje sa Interpolom u slučaju oštećenja ili nestanka dobra, i obavlja mnoge druge proceduralne aktivnosti oko nacionalnih spomenika.
Do aprila 2016. Komisija je 818 dobara proglasila za nacionalni spomenik. Komisija prati, razmatra i pravi listu stanja i aktivnosti u vezi sa nacionalnim spomenicima koji su ugroženi nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili nekim drugim vidom destrukcije. Na toj listi iz 2016. godine su 84 spomenika.
Svjetsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini
Tri spomenika su na UNESCO-ovoj listi mjesta svjetske baštine u Evropi: [3]
- Stari most sa historijskim gradskim područjem u Mostaru,
- Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu,
- Stećci. Na listi nalaze se 22 nekropole na teritoriju Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriju Hrvatske.
Tentativna ili privremena lista predstavlja popis dobara koja se nalaze na teritoriji države koja ih smatra podobnim za upis na Listu svjetske baštine. Države članice u svoje Tentativne liste uključuju ona dobra koja smatraju kulturnom i/ili prirodnom baštinom od izuzetne univerzalne vrijednosti. Dobra iz Bosne i Hercegovine koja se nalaze na Tentativnoj listi su:
- Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturnosti (1997.),
- Pećina Vjetrenica (2004.),
- Historijsko gradsko područje Jajca (2006.),
- Historijsko – gradsko područje Počitelj (2007.),
- Prirodno – historijsko područje Blagaj (2007.),
- Prirodno – historijsko područje Blidinje (2007.),
- Prirodno – historijsko područje Stolac (2007.),
Na prijedlog Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu upisan je na Listu 100 najugroženijih za 2006. godinu.
Reference
- ^ "NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 23. 6. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "ZAKON O ZAŠTITI DOBARA KOJA SU ODLUKAMA KOMISIJE ZA ZAŠTITU NACIONALNIH SPOMENIKA PROGLAŠENA KAO NACIONALNI SPOMENIK BOSNE l HERCEGOVINE". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 23. 6. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Svjetsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 23. 6. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)