Razlika između verzija stranice "Georg Wilhelm Friedrich Hegel"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ik
mNo edit summary
Red 5: Red 5:
| opis =
| opis =
| ime_pri_rođenju =
| ime_pri_rođenju =
| datum_rođenja = {{nowrap|{{Datum rođenja|1770|8|27}}}}
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1770|8|27}}
| mjesto_rođenja = [[Stuttgart]], [[Württemberg]]
| mjesto_rođenja = [[Stuttgart]], [[Württemberg]]
| datum_smrti = {{nowrap|{{Datum smrti i godine|1831|11|14|1770|8|27}}}}
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1831|11|14|1770|8|27}}
| mjesto_smrti = [[Berlin]], [[Kraljevina Pruska]]
| mjesto_smrti = [[Berlin]], [[Kraljevina Pruska]]
| nacionalnost =
| nacionalnost =

Verzija na dan 2 oktobar 2017 u 11:00

Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Rođenje (1770-08-27) 27. august 1770.
Smrt14. novembar 1831(1831-11-14) (61 godina)
ObrazovanjeGymnasium illustre zu Stuttgart
Alma materTübinger Stift
Univerzitet u Tübingenu
Zanimanjefilozof

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Džordž Vilhelm Fridrih Hegel; 27. august 177014. novembar 1831), bio je njemački filozof.[1] Rođen je u Štutgartu, a studirao je teologiju i filozofiju. Bio je profesor na univerzitetu u Jeni, direktor gimnazije u Nirnbergu i profesor na univerzitetu u Berlinu. Imao je enciklopedijsko znanje i veliki uticaj na duhovni život njemačke i deset godina nakon smrti. On je izgradio jedan od najvećih filozofskih sistema. Hegelovi nasljednici se dijele na desničarske Hegelijance (koji poštuju ortodoksna Hegelova učenja), i liberalnije ljevičarske Mlade Hegelijance od kojih su najpoznatiji Karl Marx i Friedrich Engels.[2]

Hegelova filozofija[2]

Hegel pripada apsolutnom idealizmu, jer je za njega cjelokupna stvarnost jedna ,jedinstvena, apsolutna ideja. Ona predstavlja jedinstvo subjekta i objekta i ona se neprekidno razvija, kreće unutar sebe. To kretanje ima svoje faze a pokretačka snaga apsolutne ideje je dijalektika. Hegel je otkrio tri zakona dijalektike:

  1. Zakon jedinstva i borbe suprotnosti
  2. Zakon prelaska kvantiteta u kvalitet (i obrnuto)
  3. Zakon negacija negacije

Šema Hegelovog sistema[2]

Njemački filozof Hegel je izgradio jedan od najvećih filozofskih sistema. Prema Hegelu, apsolutna ideja u svom samorazvoju prolazi kroz tri osnovne faze. U početku je čista misao i time se bavi logika. Ona tada još ništa ne zna o sebi. U drugoj fazi apsolutna ideja se počinje ispitivati kroz prirodu i time se bavi filozofija prirode- tada je apsolutna ideja objekat svog istraživanja. Nakon te faze ona dolazi u treću fazu duha, kada sve spoznaje o sebi, i time se bavi filozofija duha.

Hegel umire od kolere 14. novembra 1831 u Berlinu.

  • Logika
    • Nauka o bitku (kvalitet, kvantitet, mjera)
    • Nauka o biti/suštini (bit, pojam, stvarnost)
    • Nauka o pojmu (subjektivni pojam, objekat, ideja)
  • Filozofija prirode
    • Mehanika
    • Fizika
    • Organika
  • Filozofija duha
    • Subjektivni duh (antropologija, fenomenologija, psihologija)
    • Objektivni duh (pravo, moralitet, itd.)
    • Apsolutni duh (Umjetnost, religija, filozofija)

Najpoznatija Hegelova djela

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Georg Wilhelm Friedrich Hegel | German philosopher". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 2016-03-15. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ a b c Biografija s stranice whoiswho učitano 15.5.2014 (de)

Vanjski linkovi