Razlika između verzija stranice "Spora"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Ubačene četiri kategorije, a stoji šablon za kategorizaciju... |
@Kwiki: evo zašto: ne mogu se svi članci trpati u kategoriju:Biljke, zašto onda postoje potkategorije? |
||
Red 17: | Red 17: | ||
[[Kategorija:Razmnožavanje]] |
[[Kategorija:Razmnožavanje]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Germinativne ćelije]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Mikologija]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Razmnožavanje biljaka]] |
Verzija na dan 10 decembar 2017 u 12:13
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Spore (grč. σπορά - spora = sjeme) − u biologiji − su jedinice bespolnog razmnožavanja koje služe za biološku disperziju i preživljavanje, često dugih perioda, nepovoljnih uvjeta života. Nasuprot njima, gameti su jedinice spolnog razmnožavanja. Spore se formiraju u dijelu životnog ciklusa mnogih biljaka. algi, gljiva bakterija, paprati, protozoa itd.
Pregled
Spore su posebna rasplodna tjelašca, koja proizvode neki organizmi, u uobičajenim procesima razmnožavanja i/ili za preživljavanje nepovoljnih životne uvjete, koje uzrokuju različiti abiotski faktori, kao što su: nedostatak hrane, vode ili drugih neophodnih tvari previsoke ili preniske temperature i slično. Spore formiraju bakterije, alge, neke gljive, praživotinje i neke necvijetajuće biljke kao što su paprati.
Spore su prisutne najčešće kod kod jednoćelijskih organizama. Mogu biti:
U nespolnim sporama genetički materijal identičan je roditeljskom, jer nastaju posredstvom mitoze. Obično su omotane debelom zaštitnom ovojnicom, što im omogućuje da prežive dugo, čak i desetljeća, sve do pojave povoljnih uvjeta za život. Kada se oni pojave, iz spora se razvije cijeli diploidni organizam. Bakterijske su spore vrlo otporne, kao, naprimjer, spore tetanusa i antraksa, koje mogu u tlu preživjeti mnogo godina. Već su nalažene njihove spore iz 19. stoljeća, koje su preživjele i kuhanje, u trajanju od pet minuta. To je uništavalo bakterije, ali ne i njihove spore. Međutim, proklijale su kada su se stvorili povoljni uvjeti.[1]
Reference
- ^ Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London,ISBN 0-674-30775-5, ISBN 0-674-30776-3.