Razlika između verzija stranice "Slovenci"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
EmirA (razgovor | doprinosi)
m Vraceno
Red 1: Red 1:
'''Slovenci''' su indoeuropski [[Zapadni Slaveni|zapadnoslavenski]] narod koji danas većinom živi u [[Slovenija|Sloveniji]] (oko 2 miliona), te u pokrajinama: Tržaškoj, Goriškoj, Beneškoj i Videmskoj pokrajini, u sjeverozapadnoj Italiji (oko 100.000), u južnoj Austriji (oko 50.000), Hrvatskoj (25.000) i Mađarskoj (oko 6000).
'''Slovenci''' su indoevropski [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] narod koji danas većinom živi u [[Slovenija|Sloveniji]] (oko 2 miliona), te u pokrajinama: Tržaškoj, Goriškoj i Videmskoj pokrajini, u sjeverozapadnoj Italiji (oko 100.000), u južnoj Austriji (oko 50.000), Hrvatskoj (25.000) i Mađarskoj (oko 6000).


Slovenci spadaju u skupinu zapadnih Slavena i njihov maternji jezik je slovenski/slovenački (slovenščina).
Slovenci spadaju u skupinu potomaka južnih Slavena i njihov maternji jezik je slovenski/slovenački (slovenščina).


== Historija ==
== Historija ==


Slovenci su svojom vijekovnom prisutnošću na području današnje osrednje Europe i Balkana, poslije pada rimskog carstva oformirali kneževinu Karantaniju koja se je u [[8. vijek|8. vijeku]] borila protiv [[Avari|Avara]] i [[Franci|Franaka]], ali je kasnije pokrščivanjem ipak pala pod franačku vlast.
Pod pritiskom [[Avari|Avara]] preci Slovenaca doselili su se do kraja 6. vijeka iz pradomovine iza [[Karpati|Karpata]] na područje gornjeg Podravlja i Posavlja, Posočju te u Donjoj Panoniji do Balatona. Oformirala se kneževina Karantanija i u [[8. vijek|8. vijeku]] borila protiv [[Avari|Avara]] i [[Franci|Franaka]], ali je ipak pala pod franačku vlast.


U početku su ih zvali ''Sclavi'', Sclavini ili ''Venedi'', ''Veneti'' te ''Winidi'' u njemačkom govornom području. Velik dio historije Slovenci su proveli pod vladavinom [[Habsburg|Habsburške]] monarhije, odnosno [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. U [[19. vijek|19]]. i [[20. vijek|20. vijeku]] Slovenski narod se definitivno oformirao, ali je jedan velik dio germaniziran na području [[Koruška|Koruške]] i [[Štajerska|Štajerske]].[[1918]]. Slovenija se pridužila [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], a [[1991]]. godine je po prvi put stekla nezavisnost.
U početku su ih zvali ''Sclavi'', Sclavini ili ''Winidi'' u njemačkom govornom području. Velik dio historije Slovenci su proveli pod vladavinom [[Habsburg|Habsburške]] monarhije, odnosno [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. U [[19. vijek|19]]. i [[20. vijek|20. vijeku]] Slovenski narod se definitivno oformirao, ali je jedan velik dio germaniziran na području [[Koruška|Koruške]] i [[Štajerska|Štajerske]].[[1918]]. Slovenija se pridužila [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], a [[1991]]. godine je po prvi put stekla nezavisnost.


2004 Slovenija je u paketu sa još 10 zemalja ušla u EU.
2004 Slovenija je u paketu sa još 10 zemalja ušla u EU.

Verzija na dan 16 mart 2007 u 13:55

Slovenci su indoevropski južnoslavenski narod koji danas većinom živi u Sloveniji (oko 2 miliona), te u pokrajinama: Tržaškoj, Goriškoj i Videmskoj pokrajini, u sjeverozapadnoj Italiji (oko 100.000), u južnoj Austriji (oko 50.000), Hrvatskoj (25.000) i Mađarskoj (oko 6000).

Slovenci spadaju u skupinu potomaka južnih Slavena i njihov maternji jezik je slovenski/slovenački (slovenščina).

Historija

Pod pritiskom Avara preci Slovenaca doselili su se do kraja 6. vijeka iz pradomovine iza Karpata na područje gornjeg Podravlja i Posavlja, Posočju te u Donjoj Panoniji do Balatona. Oformirala se kneževina Karantanija i u 8. vijeku borila protiv Avara i Franaka, ali je ipak pala pod franačku vlast.

U početku su ih zvali Sclavi, Sclavini ili Winidi u njemačkom govornom području. Velik dio historije Slovenci su proveli pod vladavinom Habsburške monarhije, odnosno Austro-Ugarske. U 19. i 20. vijeku Slovenski narod se definitivno oformirao, ali je jedan velik dio germaniziran na području Koruške i Štajerske.1918. Slovenija se pridužila Jugoslaviji, a 1991. godine je po prvi put stekla nezavisnost.

2004 Slovenija je u paketu sa još 10 zemalja ušla u EU.