Razlika između verzija stranice "Informatika"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 2A02:27B0:4A02:7DC0:C50C:F839:4B60:9DCA (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Srdjan m|Srdjan...
No edit summary
Red 3: Red 3:


{{InformatikaPortal}}
{{InformatikaPortal}}
'''Informatika''' ({{en|information science, informatics}}) jeste nauka koja se bavi strukturiranjem, obradom i prenosom [[informacija]]. Pojam informatika je nastao spajanjem riječi '''''inform'''acija'' i ''autom'''atika'''''.
'''Informatika''' ({{en|information science, informatics}}) jeste nauka koja se bavi strukturiranjem

Informatika i računarstvo nisu potpuno iste stvari, iako su veoma usko vezane jer se bave istim ili sličnim tematikama. Informatika se danas uglavnom ubraja u inženjerske ili tehničke nauke. Ona ima nezanemariv dio tema koje su isključivo [[Teorija|teoretske]] prirode. Informatika je, kao i matematika, mnogo širi pojam u odnosu na računarstvo. Postoji problem i sa terminima u raznim jezicima zbog uske vezanosti informatike i računarstva, tako da se termin informatika često odnosi na računarstvo. Informatika je više teoretske prirode, ali se zato detaljno bavi [[softver]]om i strukturiranjem, obradom, pretvaranjem, pohranjivanjem i prijenosom [[informacija]].
Informatika i računarstvo nisu potpuno iste stvari, iako su veoma usko vezane jer se bave istim ili sličnim tematikama. Informatika se danas uglavnom ubraja u inženjerske ili tehničke nauke. Ona ima nezanemariv dio tema koje su isključivo [[Teorija|teoretske]] prirode. Informatika je, kao i matematika, mnogo širi pojam u odnosu na računarstvo. Postoji problem i sa terminima u raznim jezicima zbog uske vezanosti informatike i računarstva, tako da se termin informatika često odnosi na računarstvo. Informatika je više teoretske prirode, ali se zato detaljno bavi [[softver]]om i strukturiranjem, obradom, pretvaranjem, pohranjivanjem i prijenosom [[informacija]].



Verzija na dan 29 januar 2018 u 15:09

Portal Odjeljak isključivo posvećen računarstvu i informatici

Informatika (engleski: information science, informatics) jeste nauka koja se bavi strukturiranjem Informatika i računarstvo nisu potpuno iste stvari, iako su veoma usko vezane jer se bave istim ili sličnim tematikama. Informatika se danas uglavnom ubraja u inženjerske ili tehničke nauke. Ona ima nezanemariv dio tema koje su isključivo teoretske prirode. Informatika je, kao i matematika, mnogo širi pojam u odnosu na računarstvo. Postoji problem i sa terminima u raznim jezicima zbog uske vezanosti informatike i računarstva, tako da se termin informatika često odnosi na računarstvo. Informatika je više teoretske prirode, ali se zato detaljno bavi softverom i strukturiranjem, obradom, pretvaranjem, pohranjivanjem i prijenosom informacija.

Pojmovi

Niz naredbi predviđene za obavljanje nekog zadatka.
Algoritmi predviđeni za zaštitu privatnih podataka, što uključuje i enkripciju.
Skup programa koji upravljaju računarom (pripada sistemskom softveru).
Postupak kreiranja programa u nekom od programskih jezika

Oblasti informatike

Matematičke osnove

Teorija grafikona
Temelji podatkovnih struktura i pretraživačkih algoritama.
Matematička logika
Booleova algebra i drugi načini modeliranja logičkih upita.
Teorija tipova
Formalna analiza tipova podataka, te korištenje tih tipova u svrhu razumijevanja programa, posebno sigurnosti.

Teorija računanja

Teorija automata
Različite logičke strukture za rješavanje poteškoća.
Teorija računanja
Određuje šta je izračunljivo od strane računara. Zakone koje su razvili Alan Turing i ostali nude prikaz mogućnosti šta je moguće izračunati a šta ne.
Teorija računske kompleksnosti
Osnove vezane za klase izračunavanja, posebno kod vremena i prostora pohranjivanja.

Algoritmi i podatkovne strukture

Analiza algoritama
Vrijeme i prostor kompleksnosti algoritama.
Algoritam
Formalni logički procesi korišteni za izračunavanje i efikasnost procesa.
Podatkovne strukture
Raspored i pravila za rad sa podacima.
Genetički algoritmi
Genetički algoritmi su pretraživačka tehnika pomoću koje se pronalazi približno rješenje za optimizacijske probleme.

Programski jezici i prevodioci

Kompajler
Načini prevođenja računarskih programa, obično sa jezika višeg nivoa na jezik nižeg nivoa. Oslanja se na matematičku logiku.
Programski jezik
Formalna jezička paradigma za izražavanje algoritama.

Baze podataka

Baza podataka
Baza podataka je uređena grupa podataka pohranjena na sistematski način. Koriste se mySQL, mySQLite, Oracle i Microsoft Access.

Zajednički, uporedni, i dijeljeni sistemi

Zajedništvo
Teorija i praksa o istovremenom računanju, kao i osvrt na sigurnost podataka u višezadanim okruženjima.
Uporedno računanje
Računanje pomoću više računara preko neke mreže sa ciljem ostvarivanja zajedničkog zadatka.
Umrežavanje
Algoritmi i protokoli za pouzdano komuniciranje između više korisnika neke računske mašine.
Uporedno računanje
Računanje pomoću korištenja više zajedničkih nizova.

Naučno računanje

Bioinformatika
Upotrebljavanje računarske nauke u svrhu održavanja, analiziranja i pohranjivanja bioloških podataka.

Teoretska informatika

Bitne teoretske osnove informatike su nastale još u 19. vijeku. Sa razvijanjem booleove algebre nastala je bitna osnova današnjih računarskih sistema. Na nekim matematičkim osnovama informatike u četrdesetim godinama radio je Alan Turing, engleski matematičar. On je tokom Drugog svjetskog rata pokušavao dešifrovati zloglasnu nacističku "Enigmu", mašinu koja je kodirala njemačke poruke. Uz pomoć tih istraživanja nastala je Turingova mašina, jedna od osnova teoretske informatike. Turingova mašina nije mašina kao takva, nego zamišljeni uređaj kojim se, na neki način, definiše način razmišljanja računara i algoritama.

Krajem četrdesetih godina, Claude E. Shannon je radio na pojmu informacije i njenog sadržaja. U njegovom djelu "A Mathematical Theory of Communication" (1948.), pokušao je naći mjeru za informacijski sadržaj jedne diskretne poruke. U tom smislu je razvijen pojam entropije kao mjere informacijskog sadržaja.

Noam Chomsky je sa svojim istraživanjima na polju lingvistike, i razvijanju hirarhije formalnih gramatika utjecao na razvijanju formalnih jezika i time programskih jezika.

Također pogledajte

Vanjski linkovi