Razlika između verzija stranice "Epikur"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 39: Red 39:


[[Kategorija:Grčki filozofi]]
[[Kategorija:Grčki filozofi]]
[[Kategorija:Muškarci]]

Verzija na dan 6 februar 2018 u 20:21

Epikur, rimska mramorna bista

Epikur (341-270. p. n. e.) rođen je na ostrvu Samosu. Bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja. Sa četrnaest godina se počeo baviti naukom. Nastavljač je Demokritovog učenja o atomima. Napisao je oko 300 naučnih radova a najpoznatiji su:

  • O Prirodi
  • O atomima i praznom prostoru
  • O cilju
  • O bogovima

Njegova djela nisu sačuvana u cjelini. O njemu je najviše pisao njegov sljedbenik iz Rima: Tit Lukrecije Kar. Njegovo poznato djelo je "O prirodi stvari". Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se "Epikurov vrt".

Učenje o biću

Epikur je govorio da svijet postoji objektivno i nezavisno od svjesti. Tvrdio je da se sve sastoji od atoma i praznog prostora, i tu nalazimo sličnost između njegovog učenja i učenja antičkih grčkih atomista Leukipa i Demokrita (doktorska disertacija Karla Marxa bila je razlika između učenja Epikura i Demokrita). Epikur je uveo novine u atomističko učenje govoreći o slučajnom skretanju atoma.

Epikur je u svom učenju tvrdio i da su sve pojave u prirodi uzrokovane unutrašnjim zakonima i da nema nikakvih mističnih sila. Za njega je svijet vječan, materijalan i jedinstven. Poznata je njegova izreka: " Vasiona je uvijek bila takva kakva jeste i uvijek će takva biti".

Teorija spoznaje (kanonika)

Za Epikura centralni problem je istina. U spoznaji on polazi od osjeta jer oni odražavaju objektivni svijet pa stoga čulima treba vjerovati. Do zablude može doći usljed poremećaja u našim čulima ili trenutačne promjene u skladu atoma.

Epikur je govorio i da lik predmeta preko čula prodire u naše misli i u toj tvrdnji je sličan Demokritu i njegovoj "teoriji sličica".

Etika

Epikurova etika je materijalistička i individualna i kao takva antireligiozna. Za njega je najveće dobro blaženstvo i uživanje te govori da sva bića izbjegavaju patnju. Zadatak filozofije je da pronađe put do sreće. Tvrdio je da je pravo uživanje duhovno uživanje, a to je prijateljstvo i znanje.

Tvrdio je da je društvo skup individua i da pravednost utvrđuju ljudi, a ona ne postoji sama od sebe.

Također pogledajte