Razlika između verzija stranice "Epikur"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Moving from Category:Muškarac to Category:Muškarci using Cat-a-lot |
→Također pogledajte: clean up, removed: Kategorija:Muškarci using AWB |
||
Red 39: | Red 39: | ||
[[Kategorija:Grčki filozofi]] |
[[Kategorija:Grčki filozofi]] |
||
[[Kategorija:Muškarci]] |
Verzija na dan 6 februar 2018 u 20:21
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Epikur (341-270. p. n. e.) rođen je na ostrvu Samosu. Bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja. Sa četrnaest godina se počeo baviti naukom. Nastavljač je Demokritovog učenja o atomima. Napisao je oko 300 naučnih radova a najpoznatiji su:
- O Prirodi
- O atomima i praznom prostoru
- O cilju
- O bogovima
Njegova djela nisu sačuvana u cjelini. O njemu je najviše pisao njegov sljedbenik iz Rima: Tit Lukrecije Kar. Njegovo poznato djelo je "O prirodi stvari". Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se "Epikurov vrt".
Učenje o biću
Epikur je govorio da svijet postoji objektivno i nezavisno od svjesti. Tvrdio je da se sve sastoji od atoma i praznog prostora, i tu nalazimo sličnost između njegovog učenja i učenja antičkih grčkih atomista Leukipa i Demokrita (doktorska disertacija Karla Marxa bila je razlika između učenja Epikura i Demokrita). Epikur je uveo novine u atomističko učenje govoreći o slučajnom skretanju atoma.
Epikur je u svom učenju tvrdio i da su sve pojave u prirodi uzrokovane unutrašnjim zakonima i da nema nikakvih mističnih sila. Za njega je svijet vječan, materijalan i jedinstven. Poznata je njegova izreka: " Vasiona je uvijek bila takva kakva jeste i uvijek će takva biti".
Teorija spoznaje (kanonika)
Za Epikura centralni problem je istina. U spoznaji on polazi od osjeta jer oni odražavaju objektivni svijet pa stoga čulima treba vjerovati. Do zablude može doći usljed poremećaja u našim čulima ili trenutačne promjene u skladu atoma.
Epikur je govorio i da lik predmeta preko čula prodire u naše misli i u toj tvrdnji je sličan Demokritu i njegovoj "teoriji sličica".
Etika
Epikurova etika je materijalistička i individualna i kao takva antireligiozna. Za njega je najveće dobro blaženstvo i uživanje te govori da sva bića izbjegavaju patnju. Zadatak filozofije je da pronađe put do sreće. Tvrdio je da je pravo uživanje duhovno uživanje, a to je prijateljstvo i znanje.
Tvrdio je da je društvo skup individua i da pravednost utvrđuju ljudi, a ona ne postoji sama od sebe.
Također pogledajte
Wikicitati imaju citate vezane za: Epikur |
Commons ima datoteke na temu: Epikur |