Razlika između verzija stranice "Blok periodnog sistema elemenata"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 12: Red 12:
== Periodni sistem ==
== Periodni sistem ==
=== D-blok ===
=== D-blok ===
'''d-blok''' periodnog sistema sadrži elemente koji najčešće imaju popunjene ''s''-orbitale zadnjeg kvantnog nivoa (n''s''<sup>2</sup>), a djelomično popunjene ''d''-orbitale predzadnjeg kvantnog nivoa ((n-1)''d''<sup>1-10</sup>) u neutralnom [[atom]]u ili nekom od [[ion]]a. Elementi d-bloka se nazivaju i prelazni elementi, a u periodnom sistemu se nalaze od 3. do 11. grupe. Elementi 12. grupe periodnog sistema, [[cink]], [[kadmijum]] i [[živa]] imaju potpuno popunjene (n-1)''d'' orbitale, pa prema tome ne spadaju u prelazne elemente. Prema [[IUPAC]]-u oni se svrstavaju u tzv. [[post-prelazni elementi|post-prelazne elemente]]. U prelazne elemente također spadaju [[lantan]] i [[aktinijum]], kao članovi 3. grupe, dok se lantanoidi i aktinoidi nazivaju elementima [[Elementi f-bloka|f-bloka]].
'''d-blok''' periodnog sistema sadrži elemente koji najčešće imaju popunjene ''s''-orbitale zadnjeg kvantnog nivoa (n''s''<sup>2</sup>), a djelomično popunjene ''d''-orbitale predzadnjeg kvantnog nivoa ((n-1)''d''<sup>1-10</sup>) u neutralnom [[atom]]u ili nekom od [[ion]]a. Elementi d-bloka se nazivaju i prelazni elementi, a u periodnom sistemu se nalaze od 3. do 11. grupe. Elementi 12. grupe periodnog sistema, [[cink]], [[kadmij]] i [[živa]] imaju potpuno popunjene (n-1)''d'' orbitale, pa prema tome ne spadaju u prelazne elemente. Prema [[IUPAC]]-u oni se svrstavaju u tzv. [[post-prelazni elementi|post-prelazne elemente]]. U prelazne elemente također spadaju [[lantan]] i [[aktinij]], kao članovi 3. grupe, dok se lantanoidi i aktinoidi nazivaju elementima [[Elementi f-bloka|f-bloka]].


=== F-blok ===
=== F-blok ===
Red 18: Red 18:


=== P-blok ===
=== P-blok ===
Elementi '''p-bloka''' su elementi koji u valentnoj ljusci, osim [[Kvantni broj|n]]''s''<sup>2</sup> elektrona imaju i n''p''<sup>1-6</sup> elektrone. U ''p''-elemente ne spadaju [[vodonik]] i [[helij]], jer su njihove [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] 1''s''<sup>1</sup> i 1''s''<sup>2</sup>.
Elementi '''p-bloka''' su elementi koji u valentnoj ljusci, osim [[Kvantni broj|n]]''s''<sup>2</sup> elektrona imaju i n''p''<sup>1-6</sup> elektrone. U ''p''-elemente ne spadaju [[vodik]] i [[helij]], jer su njihove [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] 1''s''<sup>1</sup> i 1''s''<sup>2</sup>.


Grupe p-bloka su:
Grupe p-bloka su:
Red 24: Red 24:
* 13: [[13. grupa hemijskih elemenata|Grupa bora]]
* 13: [[13. grupa hemijskih elemenata|Grupa bora]]
* 14: [[14. grupa hemijskih elemenata|Grupa ugljika]]
* 14: [[14. grupa hemijskih elemenata|Grupa ugljika]]
* 15: [[15. grupa hemijskih elemenata|Grupa azota]]
* 15: [[15. grupa hemijskih elemenata|Grupa dušika]]
* 16: [[Halkogeni elementi|Halkogeni]]
* 16: [[Halkogeni elementi|Halkogeni]]
* 17: [[Halogeni elementi|Halogeni]]
* 17: [[Halogeni elementi|Halogeni]]
* 18: [[Plemeniti plinovi]]
* 18: [[Plemeniti plinovi]]


Elementi p-bloka kao elementarne tvari mogu biti [[Metal (hemija)|metal]]i, [[polumetali]] i [[nemetal]]i. Nastupaju u različitim [[oksidaciono stanje|oksidacionim stanjima]] gradeći [[ionska veza|ionska]] i [[kovalentna veza|kovalentna]] jedinjenja. Maksimalna oksidaciona stanja odgovaraju sumi valentnih s i p [[elektron]]a. Članovi parnih grupa (14. i 16.) grade stabilna parna oksidaciona stanja (ugljik(IV): [[ugljen dioksid|CO<sub>2</sub>]], [[silicij]](IV): SiO<sub>2</sub>, [[olovo (hemija)|olovo]](IV): PbO<sub>2</sub>; ugljik(II): CO, kalaj(II): SnCl<sub>2</sub>, olovo(II): PbSO<sub>4</sub>) a članovi neparnih grupa (13., 15. i 17.) su stabilni u neparnim ([[aluminij]](III): Al<sub>2</sub>O<sub>3</sub>; [[azot]](V): HNO<sub>3</sub>; [[hlor]](VII): HClO<sub>4</sub>)
Elementi p-bloka kao elementarne tvari mogu biti [[Metal (hemija)|metal]]i, [[polumetali]] i [[nemetal]]i. Nastupaju u različitim [[oksidaciono stanje|oksidacionim stanjima]] gradeći [[ionska veza|ionska]] i [[kovalentna veza|kovalentna]] jedinjenja. Maksimalna oksidaciona stanja odgovaraju sumi valentnih s i p [[elektron]]a. Članovi parnih grupa (14. i 16.) grade stabilna parna oksidaciona stanja (ugljik(IV): [[ugljik-dioksid|CO<sub>2</sub>]], [[silicij]](IV): SiO<sub>2</sub>, [[olovo (hemija)|olovo]](IV): PbO<sub>2</sub>; ugljik(II): CO, kalaj(II): SnCl<sub>2</sub>, olovo(II): PbSO<sub>4</sub>) a članovi neparnih grupa (13., 15. i 17.) su stabilni u neparnim ([[aluminij]](III): Al<sub>2</sub>O<sub>3</sub>; [[dušik]](V): HNO<sub>3</sub>; [[hlor]](VII): HClO<sub>4</sub>)


=== S-blok ===
=== S-blok ===
'''Elementi s-bloka''' u [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu elemenata]] čine [[alkalni metali]], [[zemnoalkalni metali]], [[hidrogen]] i [[helij]]. Kod ovih elemenata elektroni najvišeg [[energetski nivo|energetskog nivoa]] pupunjavaju ''s'' [[atomska orbitala|atomsku orbitalu]]. Isključujući hidrogen i helij, svi elementi s-bloka lahko otpuštaju [[elektron]] dajući [[kation]]. Zbog toga su to jaka redukciona sredstva. [[Elektronska konfiguracija]] helija je izuzetno stabina, pa on pripada grupi [[plemeniti plinovi|plemenitih plinova]].
'''Elementi s-bloka''' u [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu elemenata]] čine [[alkalni metali]], [[zemnoalkalni metali]], [[vodik]] i [[helij]]. Kod ovih elemenata elektroni najvišeg [[energetski nivo|energetskog nivoa]] pupunjavaju ''s'' [[atomska orbitala|atomsku orbitalu]]. Isključujući hidrogen i helij, svi elementi s-bloka lahko otpuštaju [[elektron]] dajući kat[[ion]]. Zbog toga su to jaka redukciona sredstva. [[Elektronska konfiguracija]] helija je izuzetno stabina, pa on pripada grupi [[plemeniti plinovi|plemenitih plinova]].


{{PSEnav}}
{{PSEnav}}

Verzija na dan 10 mart 2018 u 15:29

Blokovi periodnog sistema elemenata

Blok periodnog sistema elemenata je grupa hemijskih elemenata čiji elektroni najvišeg nivoa popunjavaju isti tip atomske orbitale:

Periodni sistem

D-blok

d-blok periodnog sistema sadrži elemente koji najčešće imaju popunjene s-orbitale zadnjeg kvantnog nivoa (ns2), a djelomično popunjene d-orbitale predzadnjeg kvantnog nivoa ((n-1)d1-10) u neutralnom atomu ili nekom od iona. Elementi d-bloka se nazivaju i prelazni elementi, a u periodnom sistemu se nalaze od 3. do 11. grupe. Elementi 12. grupe periodnog sistema, cink, kadmij i živa imaju potpuno popunjene (n-1)d orbitale, pa prema tome ne spadaju u prelazne elemente. Prema IUPAC-u oni se svrstavaju u tzv. post-prelazne elemente. U prelazne elemente također spadaju lantan i aktinij, kao članovi 3. grupe, dok se lantanoidi i aktinoidi nazivaju elementima f-bloka.

F-blok

Elementi f-bloka ili unutrašnji prelazni elementi su elementi čiji elektroni najvišeg nivoa popunjavaju f atomske orbitale. Dijeli se u dvije serije: lantanoidi i aktinoidi. Većina ovih elemenata gradi ionske spojeve u kojima su prisutni kao trovalentni kation M3+.

P-blok

Elementi p-bloka su elementi koji u valentnoj ljusci, osim ns2 elektrona imaju i np1-6 elektrone. U p-elemente ne spadaju vodik i helij, jer su njihove elektronske konfiguracije 1s1 i 1s2.

Grupe p-bloka su:

Elementi p-bloka kao elementarne tvari mogu biti metali, polumetali i nemetali. Nastupaju u različitim oksidacionim stanjima gradeći ionska i kovalentna jedinjenja. Maksimalna oksidaciona stanja odgovaraju sumi valentnih s i p elektrona. Članovi parnih grupa (14. i 16.) grade stabilna parna oksidaciona stanja (ugljik(IV): CO2, silicij(IV): SiO2, olovo(IV): PbO2; ugljik(II): CO, kalaj(II): SnCl2, olovo(II): PbSO4) a članovi neparnih grupa (13., 15. i 17.) su stabilni u neparnim (aluminij(III): Al2O3; dušik(V): HNO3; hlor(VII): HClO4)

S-blok

Elementi s-bloka u periodnom sistemu elemenata čine alkalni metali, zemnoalkalni metali, vodik i helij. Kod ovih elemenata elektroni najvišeg energetskog nivoa pupunjavaju s atomsku orbitalu. Isključujući hidrogen i helij, svi elementi s-bloka lahko otpuštaju elektron dajući kation. Zbog toga su to jaka redukciona sredstva. Elektronska konfiguracija helija je izuzetno stabina, pa on pripada grupi plemenitih plinova.