Razlika između verzija stranice "Muhamed Kreševljaković"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 23: Red 23:


Završio [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]], grupa [[historija]]. Radio kao profesor historije i latinskog jezika u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]], [[Prijepolje|Prijepolju]] i [[Kakanj|Kaknju]]. Veoma uspješnu stručnu aktivnost razvija dvadeset godina kao šef Odjela za dokumentacije [[Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine|Zavoda]] za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Bavio se problematikom spomeničkog fonda BiH i po raznim novinama naučnim časopisima i godišnjacama objavio više članaka i rasprava te jednu knjigu. Posebno je značajan njegov rad na prijevodu ''"[[Kadićeva kronika|Kadićeve kronike]]"'' na kojoj je, zajedno sa [[Fehim Spaho|Fehimom Spahom]] radio duži niz godina. Ovaj rad još nije publikovan. Posebno je bio aktivan na zaštiti kulturno-prirodnog naslijeđa BiH, a kao rezultat ovih aktivnosti bio je i jedan od osnivača pokreta ''"[[Zeleni-BiH]]"''. Na prvim demokratskim izborima izabran je u decembru [[1990]]. godine na mjesto gradonačelnika Sarajeva. Na tom mjestu nalazi se od decembra [[1990]]. do aprila [[1994]]. godine, kada odlazi na dužnost prvog generalnog konzula Bosne i Hercegovine u [[Italija|Italiji]] sa sjedištem u [[Milano|Milanu]]. Dobitnik je više internacionalnih priznanja. Ukopan je na [[šehid]]skom mezarju ''"[[Šehidsko mezarje Kovači|Kovači]]"''.
Završio [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]], grupa [[historija]]. Radio kao profesor historije i latinskog jezika u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]], [[Prijepolje|Prijepolju]] i [[Kakanj|Kaknju]]. Veoma uspješnu stručnu aktivnost razvija dvadeset godina kao šef Odjela za dokumentacije [[Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine|Zavoda]] za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Bavio se problematikom spomeničkog fonda BiH i po raznim novinama naučnim časopisima i godišnjacama objavio više članaka i rasprava te jednu knjigu. Posebno je značajan njegov rad na prijevodu ''"[[Kadićeva kronika|Kadićeve kronike]]"'' na kojoj je, zajedno sa [[Fehim Spaho|Fehimom Spahom]] radio duži niz godina. Ovaj rad još nije publikovan. Posebno je bio aktivan na zaštiti kulturno-prirodnog naslijeđa BiH, a kao rezultat ovih aktivnosti bio je i jedan od osnivača pokreta ''"[[Zeleni-BiH]]"''. Na prvim demokratskim izborima izabran je u decembru [[1990]]. godine na mjesto gradonačelnika Sarajeva. Na tom mjestu nalazi se od decembra [[1990]]. do aprila [[1994]]. godine, kada odlazi na dužnost prvog generalnog konzula Bosne i Hercegovine u [[Italija|Italiji]] sa sjedištem u [[Milano|Milanu]]. Dobitnik je više internacionalnih priznanja. Ukopan je na [[šehid]]skom mezarju ''"[[Šehidsko mezarje Kovači|Kovači]]"''.

== Reference ==
{{reflist}}


{{startna kutija}}
{{startna kutija}}
{{s-off}}
{{s-off}}
{{s-bef|prije=[[Juraj Martinović]]<br><small>1989–1991</small>}}
{{s-bef|prije=[[Juraj Martinović]]<br /><small>1989–1991.</small>}}
{{s-ttl|naslov=[[Gradonačelnik Sarajeva]]|godine=1991–1994}}
{{s-ttl|naslov=[[Gradonačelnik Sarajeva]]|godine=1991–1994.}}
{{s-aft|poslije=[[Tarik Kupusović]]<br></small>1994–1996</small>}}
{{s-aft|poslije=[[Tarik Kupusović]]<br /><small>1994–1996.</small>}}
{{s-end}}
{{s-end}}

==Reflist==
{{reflist}}


{{Gradonačelnici Sarajeva}}
{{Gradonačelnici Sarajeva}}

Verzija na dan 14 mart 2018 u 14:15

Muhamed

Muhamed Kreševljaković, historičar i političar. Rođen 1939. godine u Sarajevu, umro 2001. godine.

Završio Filozofski fakultet, grupa historija. Radio kao profesor historije i latinskog jezika u Velikoj Kladuši, Prijepolju i Kaknju. Veoma uspješnu stručnu aktivnost razvija dvadeset godina kao šef Odjela za dokumentacije Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti BiH. Bavio se problematikom spomeničkog fonda BiH i po raznim novinama naučnim časopisima i godišnjacama objavio više članaka i rasprava te jednu knjigu. Posebno je značajan njegov rad na prijevodu "Kadićeve kronike" na kojoj je, zajedno sa Fehimom Spahom radio duži niz godina. Ovaj rad još nije publikovan. Posebno je bio aktivan na zaštiti kulturno-prirodnog naslijeđa BiH, a kao rezultat ovih aktivnosti bio je i jedan od osnivača pokreta "Zeleni-BiH". Na prvim demokratskim izborima izabran je u decembru 1990. godine na mjesto gradonačelnika Sarajeva. Na tom mjestu nalazi se od decembra 1990. do aprila 1994. godine, kada odlazi na dužnost prvog generalnog konzula Bosne i Hercegovine u Italiji sa sjedištem u Milanu. Dobitnik je više internacionalnih priznanja. Ukopan je na šehidskom mezarju "Kovači".

Reference

Političke funkcije
Prethodno
Juraj Martinović
1989–1991.
Gradonačelnik Sarajeva
1991–1994.
Poslije 
Tarik Kupusović
1994–1996.