Razlika između verzija stranice "Alpsko skijanje"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Thijs!bot (razgovor | doprinosi)
EmxBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse
Red 4: Red 4:
Ime je dobilo po [[Alpi|Alpama]], planinskom gorju u [[Evropa|Evropi]] gdje je tradicija takvog načina skijanja i začeta. Iako je alpsko skijanje danas rašireno u cijelom [[Svijet|svijetu]] i na svim [[kontinent]]ima, naziv se zadržao do danas. Ovaj vid skijanja vrlo je raširen vid rekreacije ali i jedan od standardnih [[Olimpijske igre|olimpijski]] sportova na [[Olimpijske_igre#Zimske_olimpijske_igre|zimskim Olimpijskim igrama]].
Ime je dobilo po [[Alpi|Alpama]], planinskom gorju u [[Evropa|Evropi]] gdje je tradicija takvog načina skijanja i začeta. Iako je alpsko skijanje danas rašireno u cijelom [[Svijet|svijetu]] i na svim [[kontinent]]ima, naziv se zadržao do danas. Ovaj vid skijanja vrlo je raširen vid rekreacije ali i jedan od standardnih [[Olimpijske igre|olimpijski]] sportova na [[Olimpijske_igre#Zimske_olimpijske_igre|zimskim Olimpijskim igrama]].


==Tehnike alpskog skijanja==
== Tehnike alpskog skijanja ==
Kroz historiju su se tehnike alpskog skijanja često značajno mijenjale. Razloga za te promjene bilo je više, osim same domišljatosti pojedinih učitelja skijanja i tehnološki napredak materijala, oblika i funkcionalnosti skijaške opreme, nivo uređenosti staza, itd.
Kroz historiju su se tehnike alpskog skijanja često značajno mijenjale. Razloga za te promjene bilo je više, osim same domišljatosti pojedinih učitelja skijanja i tehnološki napredak materijala, oblika i funkcionalnosti skijaške opreme, nivo uređenosti staza, itd.


Red 11: Red 11:
Puno je širu primjenu doživjela tzv. ''Alberg tehnika'' koju je ranih godina [[20. vijek]]a prezentirao austrijanac [[Hannes Schneider]], a poznata je i kao tehnika plužne kristijanije. Valja istaknuti i norvežanina [[Sondre Norheim]]a, koji je konstruirao skijaški vez koji je omogućio bolje upravljanje skijom, i to tehnikom koja se danas naziva ''telemark''. Daljni napredak tehnologije, posebice kvalitete skija i njihovih rubnika, omogućile su modernije alpske tehnike kao što su prestupna tehnika te ''carving'' (čitaj ''karving'', od engleskog naziva carving). Danas u natjecateljskom i rekreativnom alpskom skijanju preovladavaju carving, te kod manjeg broja skijaša prestupna tehnika.
Puno je širu primjenu doživjela tzv. ''Alberg tehnika'' koju je ranih godina [[20. vijek]]a prezentirao austrijanac [[Hannes Schneider]], a poznata je i kao tehnika plužne kristijanije. Valja istaknuti i norvežanina [[Sondre Norheim]]a, koji je konstruirao skijaški vez koji je omogućio bolje upravljanje skijom, i to tehnikom koja se danas naziva ''telemark''. Daljni napredak tehnologije, posebice kvalitete skija i njihovih rubnika, omogućile su modernije alpske tehnike kao što su prestupna tehnika te ''carving'' (čitaj ''karving'', od engleskog naziva carving). Danas u natjecateljskom i rekreativnom alpskom skijanju preovladavaju carving, te kod manjeg broja skijaša prestupna tehnika.


==Discipline alpskog skijanja==
== Discipline alpskog skijanja ==
Alpske natjecateljske skijaške discipline su: [[slalom]], [[veleslalom]], [[spust]], [[super-veleslalom]], [[alpska kombinacija]] i paralelna natjecanja. Neslužbeno bi ih mogli kategorizirati na tehničke (slalom i veleslalom) i brzinske (spust i super-veleslalom) discipline.
Alpske natjecateljske skijaške discipline su: [[slalom]], [[veleslalom]], [[spust]], [[super-veleslalom]], [[alpska kombinacija]] i paralelna natjecanja. Neslužbeno bi ih mogli kategorizirati na tehničke (slalom i veleslalom) i brzinske (spust i super-veleslalom) discipline.


Najvažnije natjecanje u alpskom skijanju je ono koje se odvija na zimskim Olimpijskim igrama. Svake godine se vrhunski skijaši natječu na natjecanjima Svjetskog kupa pod patronatom Međunarodne skijaške federacije (FIS), koja organizira i niz utrka nižeg nivoa. U ne-olimpijskoj godini skijaši se okupe na Svjetskim prvenstvima.
Najvažnije natjecanje u alpskom skijanju je ono koje se odvija na zimskim Olimpijskim igrama. Svake godine se vrhunski skijaši natječu na natjecanjima Svjetskog kupa pod patronatom Međunarodne skijaške federacije (FIS), koja organizira i niz utrka nižeg nivoa. U ne-olimpijskoj godini skijaši se okupe na Svjetskim prvenstvima.


==Poznati alpski skijaši==
== Poznati alpski skijaši ==
Velik je broj poznatih skijaša koji su kroz historiju dominirali alpskim natjecanjima. Često se kao najbolji skijaši svih vremena ističu [[Ingemar Stenmark]], [[Alberto Tomba]] ali i brojni drugi.
Velik je broj poznatih skijaša koji su kroz historiju dominirali alpskim natjecanjima. Često se kao najbolji skijaši svih vremena ističu [[Ingemar Stenmark]], [[Alberto Tomba]] ali i brojni drugi.


==Organizacije u alpskom skijanju==
== Organizacije u alpskom skijanju ==
Sva pravila te organizacija i kontrola skijaških natjecanja su pod upravljanjem [[Međunarodna skijaška federacija|Međunarodne skijaške federacije]] (FIS) sa sjedištem u [[Bern]]u ([[Švicarska]]).
Sva pravila te organizacija i kontrola skijaških natjecanja su pod upravljanjem [[Međunarodna skijaška federacija|Međunarodne skijaške federacije]] (FIS) sa sjedištem u [[Bern]]u ([[Švicarska]]).



Verzija na dan 18 mart 2007 u 00:49

Skijaš

Alpsko skijanje je vrlo raširen način skijanja na planinskim padinama prekrivenim snijegom.

Ime je dobilo po Alpama, planinskom gorju u Evropi gdje je tradicija takvog načina skijanja i začeta. Iako je alpsko skijanje danas rašireno u cijelom svijetu i na svim kontinentima, naziv se zadržao do danas. Ovaj vid skijanja vrlo je raširen vid rekreacije ali i jedan od standardnih olimpijski sportova na zimskim Olimpijskim igrama.

Tehnike alpskog skijanja

Kroz historiju su se tehnike alpskog skijanja često značajno mijenjale. Razloga za te promjene bilo je više, osim same domišljatosti pojedinih učitelja skijanja i tehnološki napredak materijala, oblika i funkcionalnosti skijaške opreme, nivo uređenosti staza, itd.

Prva poznata alpska tehnika je Lilefender, a dobila je ime po gradu Lilenfeldu. Riječ je o tehnici skijanja pomoću jednog dugačkog štapa, kod kojeg skijaš zabada štap u središte zavoja te se zatim oko njega rotira i na taj način određuje smjer skretanja. Kasnije su skijaši vrlo brzo usvojili korištenje dva kraća štapa a ne jednog dugačkog.

Puno je širu primjenu doživjela tzv. Alberg tehnika koju je ranih godina 20. vijeka prezentirao austrijanac Hannes Schneider, a poznata je i kao tehnika plužne kristijanije. Valja istaknuti i norvežanina Sondre Norheima, koji je konstruirao skijaški vez koji je omogućio bolje upravljanje skijom, i to tehnikom koja se danas naziva telemark. Daljni napredak tehnologije, posebice kvalitete skija i njihovih rubnika, omogućile su modernije alpske tehnike kao što su prestupna tehnika te carving (čitaj karving, od engleskog naziva carving). Danas u natjecateljskom i rekreativnom alpskom skijanju preovladavaju carving, te kod manjeg broja skijaša prestupna tehnika.

Discipline alpskog skijanja

Alpske natjecateljske skijaške discipline su: slalom, veleslalom, spust, super-veleslalom, alpska kombinacija i paralelna natjecanja. Neslužbeno bi ih mogli kategorizirati na tehničke (slalom i veleslalom) i brzinske (spust i super-veleslalom) discipline.

Najvažnije natjecanje u alpskom skijanju je ono koje se odvija na zimskim Olimpijskim igrama. Svake godine se vrhunski skijaši natječu na natjecanjima Svjetskog kupa pod patronatom Međunarodne skijaške federacije (FIS), koja organizira i niz utrka nižeg nivoa. U ne-olimpijskoj godini skijaši se okupe na Svjetskim prvenstvima.

Poznati alpski skijaši

Velik je broj poznatih skijaša koji su kroz historiju dominirali alpskim natjecanjima. Često se kao najbolji skijaši svih vremena ističu Ingemar Stenmark, Alberto Tomba ali i brojni drugi.

Organizacije u alpskom skijanju

Sva pravila te organizacija i kontrola skijaških natjecanja su pod upravljanjem Međunarodne skijaške federacije (FIS) sa sjedištem u Bernu (Švicarska).