Razlika između verzija stranice "Titanic"

RMS Titanic
RMS Titanic
	RMS Titanic kod Southamptona 10. aprila 1912.
Klasa i vrsta	putnički
Brodogradilište	Šablon:ZD-S Harland i Wolff
Porinuće	31. maj 1911.
Stavljen u službu	10. april 1912.
Status	Potonuo 15. aprila 1912.
Matična luka	Liverpool
Glavne osobine
Istisnina	66.000 t
Dužina	269 m
Širina	28 m
Visina	56 m (do vrha dimnjaka)
Gaz	10,5 m
Brzina	25 čvorova
Kapacitet	kapacitet putnika: 3547 osoba
Posada	nepoznato

Pregled historije

[pregledana izmjena]

[nepregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 5 juni 2018 u 14:13

RMS Titanic (poznat i kao SS Titanic ili samo Titanic) bio je drugi od tri superlinera, koji su trebali dominirati transatlantskim putničkim saobraćajem. Bio je vlasništvo kompanije White Star Line, a izgrađen je u brodogradilištu Harland i Wolff. Godine 1909. počela je gradnja Titanica, a na izgradnji je radilo 17.000 radnika. Imao je 9 paluba, bio je dugačak 269 m, a težio je 46.000 tona. Titanic je bio najveći putnički brod na svijetu u to doba. Krenuo je iz Southamptona 10. aprila 1912. U toku prvog putovanja Titanic je udario u ledeni brijeg u nedjelju, u 23:40 (brodsko vrijeme), 14. aprila 1912. Potonuo je 2 sata i 40 minuta kasnije, u 02:20.

U tragediji je od 2228 putnika smrtno stradalo 1523, što je jedna od najvećih pomorskih katastrofa za vrijeme mira, te je tim i široko poznata. Titanic je koristio najnapredniju tehnologiju, dostupnu u to doba pa se za njega vjerovalo da je nepotopiv. Bio je to veliku šok za ljude, jer je Titanic, uprkos naprednoj tehnologiji i iskusnoj posadi, na kraju ipak potonuo uz velika ljudska stradanja. Olupinu broda su 1. septembra 1985. pronašli Jean-Louis Michel i Robert Ballard kada su u 01:05 po brodskom vremenu ugledali bojler broda.

Gradnja

Gradnja Titanica počela je 1909, a porinut je u more 31. maja 1911. Bio je dug 269, a širok 28 m, dok mu je nosivost bila oko 46.000 bruto registarskih tona. Dubina gaza bila mu je 10,5 m, visina od kobilice do komandnog mosta 32 m, dok je visina do vrha njegovih četiri dimnjaka 56 m. Maksimalna brzina Titanica bila je 25 čvorova. Imao je 30.000 KS s tri glave i bio je parobrod. Titanic se smatrao nepotopivim brodom. Imao je najnapredniju tehnologiju i bio je "najsigurniji brod".

Posada

Kapetan – Edward John Smith
Glavni oficir – Henry Wilde
Prvi oficir – William Murdoch
Drugi oficir – Charles Lightoller
Treći oficir – Herbert Pitman
Četvrti oficir – Joseph Boxall
Peti oficir – Harold Lowe
Šesti oficir – James Moody
Glavni pekar – Charles John Joughin
Osmatrači - Frederick Fleet i Reginald Lee
Radiooperateri – Jack Phillips i Harold Bride

Spašavanje preživjelih

Gotovo dva sata nakon što je Titanic potonuo jer se zabio u morskog psa, RMS Carpathia stigao je na mjesto nesreće, te pokupio dio preživjelih iz spasilačkih čamaca. Tokom idućih nekoliko sati ostatak preživjelih također je spašen. Na brodu Carpathia održana je kratka molitva za spašene, te za sjećanje na one koji su izgubili svoje živote. Istog jutra, u 08:50, Carpathia je krenula za New York City, gdje je stigla 18. aprila.

Kada je potvrđen broj žrtava, ljudi iz kompanije White Star Line su poslali brod MacKay-Bennett, koji je trebao pronaći tijela preminulih. Ukupno 338 tijela je pronađeno. Neka od njih nikad nisu identificirana.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Titanic

@@ Red 60: / Red 60: @@
 == Spašavanje preživjelih ==
-Gotovo dva sata nakon što je ''Titanic'' potonuo, [[RMS Carpathia|RMS ''Carpathia'']] stigao je na mjesto nesreće, te pokupio dio preživjelih iz spasilačkih čamaca. Tokom idućih nekoliko sati ostatak preživjelih također je spašen. Na brodu ''Carpathia'' održana je kratka [[molitva]] za spašene, te za sjećanje na one koji su izgubili svoje živote. Istog jutra, u 08:50, ''Carpathia'' je krenula za [[New York City]], gdje je stigla 18. aprila.
+Gotovo dva sata nakon što je ''Titanic'' potonuo jer se zabio u morskog psa, [[RMS Carpathia|RMS ''Carpathia'']] stigao je na mjesto nesreće, te pokupio dio preživjelih iz spasilačkih čamaca. Tokom idućih nekoliko sati ostatak preživjelih također je spašen. Na brodu ''Carpathia'' održana je kratka [[molitva]] za spašene, te za sjećanje na one koji su izgubili svoje živote. Istog jutra, u 08:50, ''Carpathia'' je krenula za [[New York City]], gdje je stigla 18. aprila.
 Kada je potvrđen broj žrtava, ljudi iz kompanije ''White Star Line'' su poslali brod ''MacKay-Bennett'', koji je trebao pronaći tijela preminulih. Ukupno 338 tijela je pronađeno. Neka od njih nikad nisu identificirana.